1              Poslovni broj: Gž Ovr-933/2023-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-933/2023-2

 

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u pravnoj stvari ovrhovoditelja S. Ć., OIB: ... iz L. O. protiv ovršenika M. R. O.: ... iz G., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Ovr-312/2018-4 od 21. prosinca 2023., 11. prosinca 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Ovr-312/2018-4 od 21. prosinca 2023.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem:

"1. Odbacuje se ovršni prijedlog ovrhovoditelja od 24. travnja, 2018. kao nepotpun."

2. Protiv tog rješenja ovrhovoditelj je žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ), uz prijedlog da sud drugog stupnja preinači, odnosno ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja proizlazi:

- kako je ovrhovoditelj  podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj 1K-214/2013-16 od 5. svibnja 2015. te iako presudu ne navodi brojem u prijedlogu, istu prilaže uz prijedlog;

- navedenim prijedlogom ovrhovoditelj je zatražio donošenje rješenja o ovrsi na imovini općenito.

 

5. Prvostupanjski sud je rješenjem od 3. svibnja 2018. predmetni prijedlog odbacio kao nedopušten pozivom na odredbu članka 211. OZ-a kojom je propisano da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu.

 

5.1. Odredbom članka 209. stavka 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

 

5.2. U konkretnom slučaju, ovrhovoditelj je zatražio ovrhu na temelju ovršne odluke domaćeg suda, no zatražio je donošenje rješenja o ovrsi na imovini ovršenika općenito, sve u smislu odredbe članka 280. stavka 2. OZ-a kojom je propisano da ovrhovoditelj može u prijedlogu za ovrhu predložiti i da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe. Potonje citirana odredba odnosi se na odredbe OZ-a koje reguliraju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi i  određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

 

6. Rješenjem ovog suda od 6. srpnja 2018. pod poslovnim brojem Gž Ovr-785/2018-2 od 6. srpnja 2018. ukinuto je rješenje prvostupanjskog suda od 3. svibnja 2018., te je predmet vraćen na ponovan postupak. Sve navedeno, obzirom da je ovrhovoditelj predlagao ovrhu na temelju ovršne isprave, a nije naveo sredstvo i predmet ovrhe, odnosno u tom dijelu prijedlog je uređen kao da se radi o prijedlogu na temelju vjerodostojne isprave, to se može zaključiti kako sam prijedlog nije bio u skladu s odredbom članka 39. OZ-a. Isti također nije imao pobližu naznaku ovršne isprave.

 

6.1. Stavkom 1. potonje navedenog članka propisano je da prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati: oznaku suda ili javnog bilježnika, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka,ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj,naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave,ovršni zahtjev i potpis podnositelja. Stavkom 2. istog članka propisano je da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora prije ovršnog zahtjeva sadržavati nalog ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima (platni nalog). Isto tako, stavkom 3. propisano je da ovršni zahtjev mora sadržavati: naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbinu čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim ovrhu treba provesti, prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.

 

6.2 Nadalje, ranije važećom odredbom članka 39. stavka 1. ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16- Odluka USRH, dalje: OZ/12 -a) bilo je propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe. Ranije važeća odredba članka 39. stavka 3. OZ/12 propisivala je da kad prijedlog ne sadrži sve podatke iz stavka 1. i 2. sud će ga odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u ovrsi radi vraćanja zaposlenika na radi ili u službu. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016. ("Narodne novine", broj 55/16) ukinuo odredbu članka 39. stavka 3. OZ/12 te je u obrazloženju naveo da ukidanjem osporenog članka 39. stavka 3. OZ/12, na sve se ovršne prijedloge na odgovarajući način primjenjuje članak 109. ZPP-a, ako i dok zakonodavac na drugačiji način, sukladan ustavnim zahtjevima, ne uredi pretpostavke za podnošenje ovršnih prijedloga. Ukinute odredbe zakona prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok, te se od tog dana neće primjenjivati u postupcima koji nisu pravomoćno dovršeni (članak 55. stavak 2. i članak 58. stavak 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – "Narodne novine", broj 99/99, 29/02 i 49/02).

 

7.1. Stoga je prvostupanjski sud u ponovljenom postupku pozvao ovrhovoditelja na dopunu prijedloga. Ovrhovoditelj je 29. ožujka 2021. u spis dostavio podnesak nazvan dopuna ovršnog prijedloga.

 

7.2. Prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje navodeći istim nije otklonio postojeće formalne nedostatke, konkretno smatra da je izostala naznaka stranaka, te da nije preciziran predmet ovrhe - koji podrazumijeva konkretnu stvar ili pravo ovršenika na kojima se ovrha ima provesti (nekretnine, pokretnine, motorno vozilo, poslovni udjeli itd) niti sredstva ovrhe koja podrazumijevaju zakonom određene metode kojima se ostvaruje ovršna tražbina ovrhovoditelja. Nadalje, sud navodi, kako podneskom od 29. ožujka 2021. nisu uklonjeni formalni nedostaci ovršnog prijedloga.

 

7.3. Pregledom prijedloga za ovrhu ovrhovoditelj, kao i dopune prijedloga za ovrhu uočeno je da doista nisu uklonjeni formalni nedostaci prijedloga kako to navodi prvostupanjski sud. Tim više što je prijedlog za ovrhu i nadalje neusklađen s ovršnom ispravom u pogledu osobe koja može nastupati kao ovrhovoditelj u ovom pravnom postupku. Ovrhovoditelj nije otklonio nedostatak koje je postojao još od podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu.

 

8. Žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj ističe da nije pozvan na uređenje prijedloga na način da naznači stranke nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Sve navedeno obzirom da je odredbom članka 39. stavkom 1. OZ-a propisano što mora sadržavati prijedlog za ovrhu, a što je citirano i u odluci ovog suda poslovni broj Gž Ovr-785/2018-2 od 6. srpnja 2018. koju je ovrhovoditelj uredno zaprimio.

 

9. Slijedom navedenog, a kako nije ostvarena koja od onih bitnih povreda odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredaba iz članaka 365. stavak  2. i 381. ZPP-a, to je na temelju odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

U Splitu 11. prosinca 2023.