REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1493/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ri-stan d.o.o. Rijeka, Šetalište Andrije Kačića Miošića 2, OIB: 31135242311, kojeg zastupa punomoćnica Nada Badurina, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Renata Lukežić Juretić, odvjetnica u Rijeci, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1560/2021-2 od 21. studenog 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Povrv-113/2021-7 od 13. listopada 2021., u sjednici održanoj 3. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1560/2021-2 od 21. studenog 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Povrv-113/2021-7 od 13. listopada 2021.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a.

4. Naime, postupovnopravna pitanja iz prijedloga iscrpljuju se u isticanju postupovnopravnih povreda, dok osporena drugostupanjska odluka nije donesena na temelju nekog zauzetog shvaćanja u primjeni postupovnih odredbi prema pitanjima kako ih je u prijedlogu naznačio tuženik (koja eventualno nisu podudarna s nekim drugim pravnim shvaćanjem). U određenom dijelu pitanja se odnose na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, odnosno na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Razlozi važnosti na kojima tuženik temelji materijalnopravna pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije nemaju svoj osnov u razlozima na kojima se temelji drugostupanjska odluka.

5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t.

I. ovog rješenja.

6. Isto tako, postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tuženik dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, tuženik se u razlozima prijedloga za dopuštenje revizije pozvao i na osobito teške povrede odredaba parničnog postupka kojim su povrijeđena njegova temeljna prava. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja.

Zagreb, 3. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić