REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1340/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Josipa Turkalja člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Veljko Miljević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Miljević i partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika VĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branko Kostić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-922/2022-2 od 19. lipnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-2633/2021 od 14. srpnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-2633/2021 od 16. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 3. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-922/2022-2 od 19. lipnja 2023., zbog pravnih pitanja:
„Protežu li se granice objektivne pravomoćnosti i na obrazloženje presude ili se objektivna pravomoćnost odnosi samo na izreku presude?“
„Je li zakonito i pravilno prihvatiti prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije i već uslijed toga odbiti vlasničkopravni zahtjev zemljišnoknjižnog idealnog suvlasnika nekretnine (kao tužitelja) za naknadom koristi od nevlasnika i posjednika nekretnine (kao tuženika), isključivo pozivom na sadržaj obrazloženja pravomoćne presude iz drugog postupka, iz čijeg obrazloženja proizlazi da zemljišnoknjižni idealni suvlasnik nije stekao vlasništvo na katastarski određenom dijelu te nekretnine, usprkos činjenici da izreka te pravomoćne presude ne sadrži takve navode iz obrazloženja iste i usprkos činjenici da se izreka te pravomoćne presude (u odluci o glavnoj stvari) iscrpljuje u utvrđenju stjecanja idealnog suvlasništva treće osobe na predmetnoj nekretnini, ne dirajući u već postojeće idealno suvlasništvo tužitelja na istoj nekretnini?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-922/2022-2 od 19. lipnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-2633/2021 od 14. srpnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-2633/2021 od 16. kolovoza 2022., u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„1. Jesu li za pravni promet nekretnina, a time i za identifikaciju nekretnine te za ocjenu materijalnopravne legitimacije u vlasničkim parnicama, mjerodavni podaci u posjedovnici i vlastovnici zemljišnih knjiga ili podaci u katastru nekretnina?
2. Je li zakonito, u odnosu na treću osobu kao nevlasnika i posjednika nekretnine, uskratiti vlasničkopravnu zaštitu osobi upisanoj u zemljišnim knjigama kao idealni suvlasnik nekretnine s obrazloženjem da tako knjižno upisana osoba nije mogla steći vlasništvo dijela te nekretnine označenog kao čestica u katastarskom operatu?
3. Ako sukladno odredbi čl. 172. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) pravo vlasništva upisano u zemljišnim knjigama prestaje tek njegovim brisanjem, je li zakonito odbiti zahtjev vlasničkopravne zaštite zemljišnoknjižnog vlasnika prema trećoj osobi kao nevlasniku i posjedniku nekretnine?
4. Je li sud ovlašten ocjenjivati pravilnost zemljišnoknjižnog upisa stvarnog prava izvan ispravnog postupka?
5. Protežu li se granice objektivne pravomoćnosti i na obrazloženje presude ili se objektivna pravomoćnost odnosi samo na izreku presude?
6. Je li drugostupanjski sud temeljem odredbe iz čl. 375. st. 1. ZPP dužan ocijeniti žalbene navode od odlučnog značenja na način da je u obrazloženju svoje odluke dužan obrazložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima (a poglavito one da neki od žalbenih razloga nisu od odlučnog značaja)?
7. Je li zakonito i pravilno prihvatiti prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije i već uslijed toga odbiti vlasničkopravni zahtjev zemljišnoknjižnog idealnog suvlasnika nekretnine (kao tužitelja) za naknadom koristi od nevlasnika i posjednika nekretnine (kao tuženika), isključivo pozivom na sadržaj obrazloženja pravomoćne presude iz drugog postupka, iz čijeg obrazloženja proizlazi da zemljišnoknjižni idealni suvlasnik nije stekao vlasništvo na katastarski određenom dijelu te nekretnine, usprkos činjenici da izreka te pravomoćne presude ne sadrži takve navode iz obrazloženja iste i usprkos činjenici da se izreka te pravomoćne presude (u odluci o glavnoj stvari) iscrpljuje u utvrđenju stjecanja idealnog suvlasništva treće osobe na predmetnoj nekretnini, ne dirajući u već postojeće idealno suvlasništvo tužitelja na istoj nekretnini?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio kako su pravna pitanja naznačena u izreci rješenja, važna za odluku u ovome sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da je riječ o pravnim pitanjima o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda (primjerice odluka broj Revr 378/2004 od 25. studenoga 2004., Revr 440/2017 od 22. listopada 2019., Gzz 141/2003 od 3. studenoga 2004.).
4. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u izreci ovog rješenja navedeno je u odnosu na koja pravna pitanja se dopušta podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, a u svezi ostalih pravnih pitanja na temelju iste zakonske odredbe ima se smatrati da je prijedlog povučen.
Zagreb, 3. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
