Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: IV Kr-50/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i Maje Štampar Stipić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, u kaznenom predmetu protiv osumnjičene AFH zbog kaznenog djela iz članka 133. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11.,144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.) odlučujući o prijedlogu oštećene kao tužiteljice AF, broj Kir-576/2023. od 5. travnja 2024., za prenošenjem mjesne nadležnosti, u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog oštećene kao tužiteljice AF za prenošenje mjesne nadležnosti.
Obrazloženje
1. Oštećenica kao tužiteljica AF, uz žalbu protiv rješenja suca istrage Županijskog suda u Rijeci, broj Kir-576/2023. od 29. ožujka 2024., kojim rješenjem je odbijen njezin prijedlog za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičene AFH zbog kaznenog djela zlostavljanja na radu iz članka 133. stavka 1. KZ/11., podnijela je i prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti na neki drugi stvarno nadležni županijski sud koji će odlučivati o podnesenoj žalbi. Iako je u prijedlogu navedeno da je isti podnesen na temelju zakonske osnove iz članka 27. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.) radi se o prijedlogu za svrsishodnu delegaciju iz članka 28. stavka 1. ZKP/08.
1.1. Naime, oštećena kao tužiteljica preuzela je kazneni progon protiv osumnjičene nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci rješenjem broj KP-DO-528/2023. od 22. svibnja 2023. na temelju članka 206. stavka 1. točke 4. ZKP/08. odbacilo kaznenu prijavu protiv osumnjičene AFH zbog kaznenog djela iz članka 133. stavka 1. KZ/11.
1.2. U prijedlogu je u bitnome navedeno kako je supruga predsjednika Županijskog suda u Rijeci, dr.sc. EF, EFH zaposlena kao transfuziolog u KBC Rijeka, dok je njegova kćer UFH zaposlena u Klinici za kardiologiju KBC Rijeka te im je neposredno nadređena osoba dr. UF, ravnatelj KBC Rijeka. Također navedeno je i kako je UFH bila najprije zaposlena u Thalassotherapiji Crikvenica gdje joj je oprošten dug za specijalizaciju nakon čega je prešla u KBC Rijeka, a u isto vrijeme je član Upravnog vijeća TT Crikvenica bio dr. UF. Navedene činjenice povezuje s dužnostima koje su obavljale, odnosno obavljaju oštećena kao tužiteljica i osumnjičena, kao bivša i sadašnja predstojnica Klinike za pedijatriju KBC Rijeka te se poziva na presudu Europskog suda za ljudska prava, dalje: ESLJP, Ramljak protiv Hrvatske, br. 5856/13 od 27. lipnja 2017. tvrdeći da je ista primjenjiva na konkretan slučaj s obzirom da su najbliži članovi obitelji predsjednika Županijskog suda u Rijeci zaposlenici KBC Rijeka i egzistencijalno ovisni o KBC Rijeka.
2. Prijedlog nije osnovan.
3. Ponajprije, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske napominje kako institut prenošenja mjesne nadležnosti nije ustanovljen zbog pogodovanja bilo kojoj stranki u postupku. Svrhovita delegacija dolazi u obzir ako je očito da će drugi stvarno nadležni sud očito lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.
3.1. Činjenica što su supruga i kćer predsjednika Županijskog suda u Rijeci (pred kojim sudom se vodi ovaj postupak) zaposlenice KBC Rijeka, što je jedina poveznica s osumnjičenicom i oštećenicom kao tužiteljicom (iako ne rade u istim klinikama) i što im je svima zajednički ravnatelj KBC Rijeka dr. UF, nije po ocjeni ovog suda takvog karaktera da bi spadala u kategoriju onih važnih razloga koji bi u smislu odredbe članka 28. stavka 1. ZKP/08. opravdavali prenošenje mjesne nadležnosti na drugi županijski sud. Naime, valja istaknuti da se, prema navodima iz prijedloga, supruga i kćer predsjednika Županijskog suda u Rijeci, kako s osumnjičenicom tako i s oštećenicom kao tužiteljicom, ne nalaze ni u kakvom bliskom odnosu (bilo kolegijalne, bilo osobne, prijateljske, ili rodbinske naravi), a niti u odnosu nadređenosti i podređenosti.
4. Osim toga, ovaj sud ističe kako je prijedlog oštećenice kao tužiteljice razmatrao i u okviru objektivnog testa nepristranosti. Primjenom tog testa, a imajući na umu dosadašnju praksu Europskog suda za ljudska prava, ocjenjujući pruža li Županijski sud u Rijeci dovoljna jamstva kako bi se isključila svaka opravdana sumnja glede njegove nepristranosti, utvrđeno je da takva jamstva postoje jer suci sude na temelju Ustava, zakona te pravilno i potpuno utvrđenih činjenica u pojedinom postupku. (ESLJP, Fey protiv Austrije, § 27, 28 i 30; Wettstein protiv Švicarske, § 42). Sudačka dužnost je osobno povjerena određenom sucu. S obzirom da nije dovedena u pitanje nepristranost sudaca Županijskog suda u Rijeci, ne može se upirati u pristranost suda ''in abstracto''. Tek ukoliko bi eventualno kod uredujućeg suca postojale druge okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje njegovu nepristranost, taj se problem individualno u odnosu na svakog takvog suca rješava kroz procesni institut izuzeća, odnosno otklona iz članka 32. ZKP/08., a ne kroz institut delegacije.
5. Nadalje, promašeno je pozivanje na presudu Ramljak protiv Hrvatske jer se u konkretnom slučaju ne radi niti približno o usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. U spomenutom predmetu kao uredujući drugostupanjski sudac u parničnom postupku pojavio se sudac čiji je sin bio zaposlen kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao jednu od stranaka u postupku. Dakle, sin suca koji je obavljao dužnost predsjednika vijeća bio je u bliskoj poslovnoj vezi sa svoja dva principala kod kojih je obavljao odvjetničku vježbu te u položaju podređenosti naspram njih i naposljetku od njih je primao i plaću što su sve činjenice koje su kompromitirale nepristranost Županijskog suda u Splitu. Osim toga, u predmetu Ramljak ESLJP je pronašao povredu zbog toga što nije bilo zapreke da se predsjednik vijeća izuzme, a ne zato što je trebalo odlučivanje delegirati na drugi sud.
6. Međutim, u konkretnom slučaju oštećenica kao tužiteljica nije navela niti jedan prihvatljivi razlog koji bi doveo u sumnju u nepristranost i objektivnost daljnjeg postupanja Županijskog suda u Rijeci, kao i povjerenje građana u samu sudbenu vlast i vladavinu prava.
7. Budući da, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski razlozi iz članka 28. stavka 1. ZKP/08. za prenošenje nadležnosti na drugi stvarno nadležni sud, to je prijedlog trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 2. srpnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Marija Balenović
