REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-836/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mislav Šarac, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., OIB 92963223473, sa sjedištem u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića 10, koju zastupaju punomoćnici Boris Porobija, Sanja Porobija i Margita Kiš Kapetanović, odvjetnici Odvjetničkog društva Porobija & Porobija iz Zagreba, Iblerov trg 10/VII, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1604/2023-3 od 26. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5893/2019-30 od 16. veljače 2023., u sjednici održanoj 2. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1604/2023-3 od 26. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5893/2019-30 od 16. veljače 2023. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositeljica navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Pitanje koje je tuženica u prijedlogu naznačila glasi:
"Može li se sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama na temelju materijalnopravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?".
2.1. Tuženica smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu cijeneći da se radi o pitanju koje se primjenjuje na veliki broj CHF ugovora s promjenjivom kamatnom stopom. Kao razlog važnosti predlagateljica navodi nepodudarnost pravnih shvaćanja na kojima je utemeljena pobijana presuda s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženoj u odlukama broj Rev- 1277/2022 od 8. ožujka 2023. i Revd-4393/2021-2 od 13. listopada 2021., a kao razlog važnosti istaknuta je i neujednačena praksa drugostupanjskih sudova jer predlagateljica ocjenjuje da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda nepodudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u, primjerice, presudi Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-832/2021 od 15. rujna 2021., Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-187/2022 od 14. lipnja 2022. i dr.
3. Tužitelj nije odgovorio na reviziju tuženice.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takvo ne opravdava intervenciju najvišeg suda.
5. Pitanje naznačeno u predmetnom prijedlogu tiče se zahtjeva za isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnosti dijela Ugovora o namjenskom kreditu zaključenog između stranaka i solemniziranog kod javnog bilježnika Marije Baković pod brojem OV-31180/07, i to opsega vraćanja primljenog po osnovi ništetnih ugovornih odredaba, odnosno pitanje treba li od ukupnog iznosa preplate odbiti iznose tzv. negativne razlike kada je tečaj bio manji od ugovorenog na dan isplate kredita. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je s tim u vezi istakao prigovor u žalbi, ali žalbu nije dostavio uz prijedlog što znači da nije postupio u skladu s odredbom članka 387. stavka 2. ZPP. Osim toga, ta tvrdnja ne proizlazi ni iz sadržaja pobijane presude koju je tužitelj dostavio (pritom revizijski sud smatra prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu cjelinom). Stoga sudovi nisu uzeli u obzir manje plaćene anuitete.
6. O spornom je pravnom pitanju, s druge strane, revizijski sud izrazio pravno shvaćanje u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023. koja je donesena na temelju odredbe članka 390. stavka 2. ZPP, a to shvaćanje glasi:
"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koje se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK - CHF bio manji od tečaja HRK - CHF na dan isplate kredita".
7. Iz naprijed navedenog proizlazi da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda u vezi sa spornim pitanjem podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda. U odnosu na pozivanje na odluku ovog suda broj Rev-1277/2022-2 od 8. ožujka 2023., valja odgovoriti da u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da je tijekom postupka isticao osporavao visinu tužbenog zahtjeva u vezi s tzv. negativnim razlikama (osporavao je visinu zahtjeva, ali iz drugih razloga koji su otklonjeni tijekom postupka očitovanjem vještaka).
8. Slijedom navedenog, prijedlog je tuženice valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 2. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
