Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3549/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda - predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja I. B., OIB:…, iz S., kojeg zastupa punomoćnik T. L., odvjetnik u S., protiv tuženika B. B., OIB:…, iz S., kojeg zastupa punomoćnik Ž. O., odvjetnik u S., radi uznemiravanja, uklanjanja i uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-400/2020-(bez podbroja) od 17. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 2. srpnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-400/2020-(bez podbroja) od 17. srpnja 2023.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja pod točkom I. izreke je naloženo tuženiku, u roku 15 dana, ukloniti kameni nabačaj (komadi betona i kamena) s puta koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 4022/2 k.o. S. označenom slovima A-B-H- I-A na Skici koja je sastavni dio Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju na čestici zemlje 4022/2 i 4023/8, u k.o. S., kojeg je izradio stalni sudski vještak za geodeziju I. B. "S., travanj 2022.", i koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, da s istog dijela nekretnine ukloni zemlju koja se nalazi na tom dijelu s južne strane plastenika, kao i da ukloni kameni plato koji je položen na dijelu čest. zem. 4022/2 k.o. S., a označen u skici naprijed spomenutog nalaza i mišljenja slovima B-C-D-G-H-B kao i kameni plato položen na dijelu čest. zem. 4023/8 k.o. S., a označen u skici naprijed spomenutog nalaza i mišljenja slovima D-E-F-G-D, da predmetni put poravna i dovede u prvobitno stanje kakvo je bilo prije poduzimanja navedenih radnji od strane tuženika, kako je to prikazano na fotografijama broj 6., broj 8., broj 9. i broj 10. koje su sastavni dio Elaborata kojeg je sačinio stalni sudski vještak za graditeljstvo R. K., datum izrade: Ožujak 2022., oznaka elaborata:

O.E.12/22-VJ, i koji elaborat čini sastavni dio ove presude te se tuženiku zabranjuje bilo kakvo uznemiravanje tužitelja u korištenju navedenog puta.

1.1. U točki II izreke prvostupanjske presude je naloženo tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.946,45 eura/ 22.200,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude, dakle od 17. srpnja 2023. pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 124,43 eura/ 937,50 kuna, zahtjev je odbijen kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/2022 - dalje ZPP) te predlaže preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju upire žalitelj. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U tijeku prvostupanjskog postupka je pravilno utvrđeno:

- da je upisani z.k. vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. 4022/2 i 4023/8, k.o. S., B. I. pok. M.,

- da je B. I. pok. M. preminuo, a njegovi nasljednici su B. M.¹, tuženikov otac i B. M.², tužiteljev otac,

- da je B. M.¹ naslijedio tuženik, a B. M.² tužitelj i njegova majka B. M.³, koju je naslijedio tužitelj,

- da je predmet spora zemljani put i to dio nekretnine označen kao čest. zem. 4022/2 k.o. S., a na skici nalaza i mišljenja sudskog vještaka I. B. označen slovima A-B-C-D-G-H-I-A te dio nekretnine označene kao čest. zem. 4023/8 k.o. S., označen na skici nalaza i mišljenja slovima D-E-F-G-D,

- da se na početku zemljanog puta s južne strane plastenika nalazi kameni nabačaj (komadi betona i kamena), dok je ostatak puta prekriven zemljom cca 10-30 cm s obzirom na betonski dio predmetnog puta,

- da se denivelirani kameni plato nalazi na dijelu čest. zem. 4022/2 k.o. S. označen slovima na skici nalaza i mišljenja I. B. B-C-D-G-H-D i dijelom na čest. zem. 4023/8 k.o. S. na skici označen slovima D-E-F-G-D,

- da iz priloženih slika Google Eartha, a koje slike su sastavni dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka R. K., proizlazi da nije postojao denivelirani betonski plato, a iz slike iz 2019. isti je vidljiv, što znači da je napravljen do tada,

- da predmetni prolaz ima širinu od cca 330 cm sa jugoistočnog ruba plastenika i cca 190 cm s jugozapadnog ruba plastenika,

- da je suhozid izvorno bio duži na istok za cca 4,5 m, a da je nakon 2011, a prije očevida od 4. ožujka 2022. uklonjen dio suhozida dužine 4,5 metara, a na tom mjestu je izveden dio trijema okućnice tuženikove stambene zgrade,

- da je dio čest. zem. 4022/2 i 4023/8 k.o. S., prikazan u nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju I. B. i označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A i šrafiran crvenom bojom, oduvijek predstavljao put kojim su se koristili i tužitelj tuženik, ali i njihovi pravni prednici, što proizlazi iz iskaza tužitelja, tuženika te svjedoka V. R., N. G. i I. G.,

- da se na fotografijama koje prileže listovima 55 do 58 spisa jasno vidi kako je put nekad izgledao, kao što je vidljivo i da se na isti pristupalo sa prometnice M..; da je vidljiv i suhozid koji se protezao cijelom dužinom u smjeru istok-zapad; da je tuženik porušio dio suhozida te je napravio ispred svoje kuće betonski plato, a dijelovi porušenog suhozida i danas su vidljivi na terenu, s time da za navedene radnje tuženik nije ni tražio niti dobio suglasnost tužitelja.

7. Nadalje, sud prvog stupnja u obrazloženju presude navodi da svjedoci V. R., N. G. i I. G. nemaju razloga iskazivati neistinito, njihovi iskazi se međusobno nadopunjavaju te ih sud prvog stupnja u cijelosti prihvaća.

Nasuprot tome, iskaz svjedokinje D. B., prema ocjeni prvostupanjskog suda, nema uporište niti u jednom izvedenom dokazu, zbog čega ga taj sud ne prihvaća. Tako je svjedokinja izjavila da se radi o putu kojeg su koristili ona i njen suprug, a tužitelj da ima pristup s druge strane, s koje strane je pristupao i njegov otac, ali je u dokaznom postupku utvrđeno da navedeno ne odgovara istini. Naime, sam tuženik je potvrdio da se radi o zajedničkom putu kojeg su koristili i on i tužitelj i njihovi prednici, a svjedokinja D. B. je majka tuženika koja, osim što je direktno zainteresirana za ishod spora, o odlučnoj činjenici iskazuje drugačije od svog sina, tužitelja i svjedoka. Pored toga, svjedokinja je izjavila da je ona napravila plato oko kuće, a kojom prigodom je porušen i dio suhozida koji je tu nekad postojao, dok je tuženik potvrdio da je napravio sporne radove prikazane na fotografiji broj 4 list 54 spisa. Svjedokinja D. B. također tvrdi da su se prednici stranaka usmeno podijelili na način da je njima pripao dio do plastenika, ali navedeno ničim nije dokazano. Stoga ovakav iskaz svjedokinje D. B. koji ne samo da nema uporište u niti jednom izvedenom dokazu, nego je u suprotnosti sa iskazom samog tuženika, sina svjedokinje, prvostupanjski sud navodi da nije mogao prihvatiti kao vjerodostojan.

8. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja sud prvog stupnja je zaključio da tužitelj kao suvlasnik protiv drugog suvlasnika može tražiti zaštitu od uznemiravanja tužbom iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje: ZVDSP). u vezi čl. 46. st. 1. ZVDSP-a. Također prvostupanjski sud navodi da istodobno svaki suvlasnik ima sve suvlasničke ovlasti (pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja-čl. 30. st. 2. ZVDSP-a) te prema čl. 39. st. 1. ZVDSP-a svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. U načelu suvlasnik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja u odnosu na drugog suvlasnika u situaciji kada mu drugi suvlasnik onemogućava ili bitno ograničava dogovoreni način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja.

9. S obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da su i tužitelj i tuženik, njihovi prednici, koristili predmetni put na skici nalaza i mišljenja I. B. označen slovima A-B- C-D-E-F-G-H-I-A i šrafiran crvenom bojom, da je tužitelj opisanim dijelom prolazio traktorom s prikolicom bez zabrane od bilo koga, a u čemu je onemogućen od strane tuženika rušenjem dijela suhozida, postavljanjem betonskog platoa i odlaganjem kamenja i zemlje na dio nekadašnjeg zajedničkog puta, takvo ponašanje prvostupanjski sud ocjenjuje suprotnim naprijed navedenim zakonskim odredbama, radi čega je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev.

10. Žalitelj nije uspio dovesti u sumnju pravilnost i zakonitost pobijene presude.

11. Tuženik u pretežnom dijelu žalbenih navoda iznosi vlastitu ocjenu iskaza svjedoka D. B., navodeći da je prilikom ocjene vjerodostojnosti njezinog iskaza prvostupanjski sud trebao uzeti u obzir zemljišnoknjižne izvatke i rješenja o nasljeđivanju, a što je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja i učinio, ali z.k. izvadci i rješenja o nasljeđivanju ni na koji način ne upućuju na postojanje eventualne usmene nagodbe između pravnih prednika stranaka. Tu je navodnu usmenu nagodbu svjedokinja D. B. samo paušalno i potpuno općenito spomenula u svom iskazu, bez ikakvih detalja i okolnosti, a njezino eventualno postojanje ne proizlazi niti iz jednog drugog provedenog dokaza, što je prvostupanjski sud pravilno utvrdio. 12. Točan je dio žalbenih navoda tuženika da se prijeporni dio nekretnine nalazi neposredno uz prometnicu s koje se pristupa na taj dio, ali je netočan žalbeni navod kako je "razvidno da se radi o putu koji se koristi za promet vozilima i koji svatko može koristiti jer je iz "Prerisa plana iz katastra sa dgu.hr" (list 50 spisa) sačinjenog po sudskom vještaku R. K., d.i.g. vidljivo da predmetna nekretnina z.k.č.br. 4023/8 k.o. S. (k.č.br. 2833/5 k.o S.) predstavlja put koji vodi do nekretnine z.k.č.br. 4022/2 (k.č.br. 2831/5) koja je u suvlasništvu stranaka, a ne javni put niti nerazvrstanu cestu

84/11,

u smislu odredbe čl. 2. st. 1. t. 6. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 22/13, 54/13, 148/13, 92/14., 110/19 i 144/21) kako to pogrešno ističe žalitelj. 13. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, to je valjalo odbiti žalbu tuženika u pogledu odluke o glavnoj stvari.

14. U odnosu na odluku o troškovima postupka tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

15. Slijedom svega navedenoga i na osnovi odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u točki I izreke.

16. Budući da tuženik nije uspio u žalbenom postupku, to je na temelju 166. st. 1. ZPP-a, odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

17. Radi budućeg postupanja, prvostupanjskom sudu se skreće pozornost na odredbu čl. 62. st. 1. Sudskog poslovnika ("Narodne novine", br. 37/14, 49/14, 8/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18 i 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 35/15,

138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23i 55/24 – dalje: SP) kojim je propisano da se sudske odluke i ostala pismena pišu se pismom Arial, veličine 12 pt, na papiru veličine A4 (što uključuje i font pisanja za poslovni broj), te na odredbu čl. 62. st. 7. SP-a prema kojoj se u gornjem desnom kutu u svim odlukama stavlja poslovni broj spisa i podbroj pod kojim je donesena odluka, a koje odredbe prvostupanjski sud nije primijenio prilikom pisanja pobijane presude jer je font poslovnog broja znatno manji od ostalih slova i brojeva u odluci, dok u poslovnom broju nedostaje podbroj.

U Zagrebu, 2. srpnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac, v.r.