REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1041/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Borsky, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Energija Gradec d.o.o., OIB: 83373928482, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Tamara Brborović Vuletić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Babić, Brborović i partneri j.t.d., Zagreb, Ul. Milana Amruša 5, radi nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž R-285/23-3 od 25. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, posl. br. Pr- 17098/21-17 od 3. veljače 2023., u sjednici održanoj 2. srpnja 2024.
r i j e š i o j e
I. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pravna pitanja, se odbija.
II. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv presude Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž R- 285/23-3 od 25. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, posl. br. Pr-17098/21-17 od 3. veljače 2023., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
Na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP postavlja tri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to: "1. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
2. Postoji li proturječnost presude i ima li presuda nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), ako su utvrđenja drugostupanjskog suda o odlučnim činjenicama (kilometri prijeđeni na službenom automobilu, iskazi svjedoka o adresi s koje je radnik dolazio i odlazio na posao, isplaćivana naknada prijevoza kao da je na posao dolazio i odlazio iz Zagreba) proturječni sadržaju isprava i zapisnika o danim iskazima koji prileže spisu predmeta ili ih drugostupanjski sud prilikom utvrđivanja odlučnih činjenica uopće nije uzeo u obzir?
3. Derogira li odredba članka 135. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) prema kojoj je, u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu, odredbu članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) prema kojoj je svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika?"
2. Tuženik na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP ističe da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pošteno suđenje jer su nižestupanjske odluke arbitrarne.
3. Tužitelj nije odgovorio na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
5. Predmet spora je nedopuštenost odluke o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika i vraćanje na rad.
6. Prvo i drugo postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu. Ova pravna pitanja polaze od pogrešne pretpostavke da nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama i da postoji proturječnost između danih razloga i sadržaja spisa. Nižestupanjski sudovi dali su dostatne razloge, a ne postoji proturječnost između danih razloga i provedenih dokaza koji proizlaze iz dokumentacije koja je priložena uz prijedlog za dopuštenje revizije , pa je nižestupanjske presude moguće ispitati.
7. U odnosu na 3. postavljeno pitanje tuženik nije iznio razloge važnosti, a niti se radi o pitanju važnom za razvoj prava u sudskoj praksi, budući da je Zakon o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) odredbom čl. 135. st. 3. jasno regulirao na kom je teret dokaza, pa je Zakon o radu u ovom dijelu lex specialis u odnosu na odredbe ZPP.
8. Budući da postavljena pitanja ne predstavljaju važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
9. Tuženik nije učinio vjerojatnim da je pred nižestupanjskim sudovima počinjena bitna povreda parničnog postupka (ne navodi niti jednu bitnu povredu), a niti da bi bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pa da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pošteno suđenje.
10. Naime, nižestupanjski sudovi dali su jasne i valjane razloge ocijene dokaza, a zbog čega pobijana odluka nije arbitrarna.
11. Budući da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, a niti iz spisa proizlazi da je iscrpio dopušteni pravni put, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 2. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
