REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2608/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Ivane Mlinarić, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom GORTAN-ZADAR d.o.o. u stečaju, Zadar, Andrije Hebranga 3, OIB 72185476666, kojeg zastupa stečajni upravitelj Saša Stipić iz Zagreba, odlučujući o žalbi razlučnog vjerovnika OTP BANKA d.d., Zadar, Domovinskog rata 3, OIB 52508873833, kojeg zastupaju punomoćnici Tomislav Šiško i Tadija Mamić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šiško i partneri j.t.d., Split, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St-794/2016 od 23. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba razlučnog vjerovnika OTP Banka d.d. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St-794/2016 od 23. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St-794/2016 od 23. svibnja 2024. određeno je da se razlučni vjerovnik OTP banka d.d. upućuje da u roku osam dana od dana primitka ovog rješenja, pokrene parnicu protiv razlučnog vjerovnika Marija Ercega iz Bibinja, Ulica Vile Velebite 5, OIB 62368887997, radi osporavanja postojanja i visine njegove tražbine u iznosu od 25.388,15 eura, slijedom čega će se iznos od 25.388,15 eura zadržati na računu Financijske agencije (točka I. izreke), a ako razlučni vjerovnik koji je upućen na parnicu u roku koji mu je za to određen ovim rješenjem, ne dokaže da je parnicu pokrenuo, smatrat će se da tražbina nije osporena (točka II. izreke).
2. Protiv tog rješenja razlučni vjerovnik OTP banka d.d. pravovremeno je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga. U žalbi najprije iznosi sadržaj obrazloženja rješenja, a potom navodi kako je izjavom o prijeboju prestala tražbina razlučnog vjerovnika Marija Ercega prema stečajnom dužniku u visini od 25.388,15 eura, jer učinak prijeboja nastupa retroaktivno i djeluje od dana ispunjenja zakonskih pretpostavki za prijeboj donošenjem pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-302/2017 od 27. ožujka 2019. i izjavom o prijeboju stečajnog upravitelja od 25. listopada 2019., pa smatra da je prvostupanjski sud odluku o osporavanju tražbine trebao donijeti u stečajnom postupku na temelju članka 118. Ovršnog zakona tako da donese odluku o prihvaćanju osporavanja i na parnicu uputi Marija Ercega čija je tražbina osporena. U prilog tome tvrdi kako je jednostrani prijeboj stečajnog dužnika valjan i dopušten i da se osporavanje dokazuje pravomoćnom sudskom odlukom, pa je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da osporavatelj svoje osporavanje nije dokazao pravomoćnom presudom. Predlaže da žalbeni sud preinači pobijano rješenje tako da prihvati osporavanje i da se na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja osnovanosti osporene tražbine uputi osobu čija je tražbina osporena.
3. Žalba je neosnovana.
4. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj :148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) i člankom 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
5. U ovoj pravnoj stvari riječ je o namirenju vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu i nakon što je kupac položio kupovninu. Procesna i materijalna pravila tog postupka regulirana su odredbama članaka 117. do 126. Ovršnog zakona koje se na temelju članka 247. stavka 1. Stečajnog zakona na odgovarajući način primjenjuju kada se u stečajnom postupku prodaje nekretnina stečajnog dužnika na kojoj postoji razlučno pravo. U tome postupku razlučni vjerovnik OTP banka d.d. osporio je postojanje tražbine razlučnog vjerovnika Marija Ercega u iznosu od 25.388,15 eura tvrdeći da je ta tražbina prestala prijebojem s tražbinom stečajnog dužnika.
6. U stečajnom postupku je već bilo doneseno prvostupanjsko rješenje poslovni broj St-794/2016-1051 od 28. srpnja 2023. kojim je, pored ostalog, bilo određeno namirenje tražbine razlučnog vjerovnika Marija Ercega u iznosu od 25.388,15 eura. To rješenje je ukinuto rješenjem Visokog trgovačkog sud Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2538/2023-2 od 29. kolovoza 2023. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak s uputom da prvostupanjski sud otkloni nepravilnosti i nezakonitosti tako da o osporavanju visine tražbine razlučnog vjerovnika Marija Ercega odluči na način propisan odredbom članka 118. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22) i o prijeboju tražbina odluči pravilnom primjenom odredbe članka 199. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO).
7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je postupio po ovoj uputi tako da je ispitao jesu li bile ispunjene pretpostavke za nastupanje prijeboja između tražbine razlučnog vjerovnika Marija Ercega (riječ je o tražbini koju je ovom vjerovniku ustupio Mladen Erceg) s tražbinom stečajnog dužnika prema Mladenu Ercegu u iznosu od 25.388,15 eura koja proizlazi iz pravomoćnog i ovršnog rješenja Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-302/2017-7 od 27. ožujka 2019.
8. Iz obrazloženja rješenja proizlazi kako je prvostupanjski sud utvrdio da učinak prijeboja ipak nije nastao, odnosno da nije došlo do prijeboja tražbina jer pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu oznake kat.čest. 945/44, u naravi šuma, površine 13598 m2, upisane u zk.ul. 715 k.o. Murvica, nije utvrđeno da je tražbina stečajnog dužnika za koju je izjavio prijeboj bila upisana u zemljišnoj knjizi kod ustupljene tražbine dakle, one koju je Marijo Erceg ustupom stekao od Mladena Ercega, a uz to iz podataka u spisu ne proizlazi da je primatelj tražbine Marijo Erceg bio obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine koju stečajni dužnik ima prema Mladenu Ercegu, s tim da je teret dokaza u tom pravcu bio na stečajnom dužniku.
9. Žalitelj u žalbi ne osporava ovaj zaključak, nego tvrdi da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti osporavanje i na parnicu uputiti razlučnog vjerovnika Marija Ercega, čija je tražbina osporena, zato što za tražbinu stečajnog dužnika postoji ovršna isprava. Međutim, ta činjenica nije odlučna za postupanje suda na način propisan odredbom članka 118. Ovršnog zakona. Naime, prema toj odredbi sud će osobu koja je osporila tražbinu uputiti da, u određenom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave; ako osoba koja osporava tražbinu to osporavanje potkrepljuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku; sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke (stavak 1.) a ako prihvati osporavanje, sud će na parnicu uputiti osobu čija je tražbina osporena (stavak 2.).
10. U ovoj pravnoj stvari sporna činjenica nije postoji li tražbina stečajnog dužnika prema Mladenu Ercegu utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom, nego je li tražbina razlučnog vjerovnika Marija Ercega, koja se namiruje iz postignute kupovnine, prestala prijebojem, a tu činjenicu osporavatelj tražbine ne dokazuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave.
11. Žalitelj i stečajni dužnik su imali mogućnost u ovom postupku dokazivati da je stečajni dužnik, kao dužnik ustupljene tražbine mogao prebiti primatelju Mariju Ercegu svoju tražbinu koju je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju Mladenu Ercegu, tako što bi dokazali da je tražbina stečajnog dužnika upisana kod ustupljene tražbine u javne knjige ili da je primatelj obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine (članak 199. stavci 1. i 4. ZOO-a). U prilog tome, nijedna stranka nije navela nikakve činjenice ni predložila dokaze, pa nakon što je uvidom u zemljišne knjige utvrdio da tražbina stečajnog dužnika nije upisana kod ustupljene tražbine, prvostupanjski sud o tome je li primatelj bio obaviješten o postojanju te tražbine stečajnog dužnika, nije mogao odlučivati u ovom postupku tako da prihvati osporavanje i na parnicu uputi osobu čija je tražbina osporena, kako to pogrešno smatra žalitelj. Uostalom, o tome bi mogao odlučivati u ovom postupku samo kada činjenice o kojima zavisi odluka o osporavanju, ne bi bile prijeporne među strankama.
12. Zaključno treba istaknuti da se prvostupanjski sud nedopušteno upustio u ispitivanje je li došlo do prijeboja tražbina (i zaključio da „učinak prijeboja ipak nije nastao“), jer se o tome tek treba odlučiti u parnici na koju je upućen osporavatelj. U toj parnici će osporavatelj moći iznijeti činjenice i predložiti dokaze na temelju kojih tvrdi da su ispunjene pretpostavke iz članka 199. stavaka 1. i 4. ZOO-a za prijeboj s ustupljenom tražbinom.
13. Prema tome svojim žalbenim navodima žalitelj nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, pa je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. Stečajnog zakona i članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona, žalba odbijena kao neosnovana i rješenje prvostupanjskog suda potvrđeno.
Zagreb, 2. srpnja 2024.
Predsjednik vijeća
Raoul Dubravec
Broj zapisa: 9-30869-d1f95
Kontrolni broj: 0c812-2b4ef-d2e83
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Raoul Dubravec, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
