REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2754/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, Dragana Katića i mr.sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB …, sa sjedištem u Z., A. Područna služba u V., koga zastupa punomoćnica dipl. iur. M. Ž., protiv tuženika E. o. d.d., OIB …, Z., koga zastupa punomoćnik D. G., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-616/2023-2 od 23. studenog 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-3147/2019-29 od 10. svibnja 2023., u sjednici održanoj 2. srpnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-616/2023-2 od 23. studenog 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-3147/2019-29 od 10. svibnja 2023.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio tri pravna pitanja za koja smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je naznačio razloge važnosti.
3. Prvim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje primjenjuje li se u slučaju sukoba zakona opće načelo lex posterior derogat legi priori. Međutim u konkretnoj situaciji Zakon o obveznim osiguranjima (ZOOP) u prometu uređuje užu problematiku (odgovornost za štetu nastalu u prometu) od one propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZMO) koji propisuje odgovornost štetnika, odnosno osoba koje odgovaraju za štetnika. Stoga kao posebniji valja primijeniti taj Zakon, pri čemu činjenica je da je ZMO kasniji zakona, ali kako je ZOOP posebniji zakon koji uređuju užu problematiku u konkretnoj situaciji ne može se primijenit načelo lex posterior derogat legi priori stoga o naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu i pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. U ostalim naznačenim pitanjima predlagatelj preispituje primjenu materijalnog prava odnosno polazi od pretpostavke da je trebao biti primijenjen Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13 dalje: ZOMO) dok su nižestupanjski sudovi izrazili shvaćanje da u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom obiteljske ili invalidske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku, odnosno članovima osiguranikove obitelji, primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bi ona snazi u trenutku isplate mirovine.
5. Budući da se u pogledu postavljenih pravnih pitanja pobijana presuda temelji na pravnom shvaćanju revizijskog suda (Rev 1235/2021-2 od 22. veljače 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 264/2022-2 od 19. travnja 2022., Rev 122/2022-2 od 24. siječnja 2023., Rev 174/2022-3 od 6. srpnja 2022., Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., Rev 2140/2018-23 od 13. srpnja 2022. i dr.) naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni stoga nisu ostvarene pretpostavke propisane čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije.
6. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnom pitanju u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
Zagreb, 2. srpnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić, v.r.
