Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2592/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Niki Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja A. H. d.o.o. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici M.-A. M. J., odvjetnici u Z., protiv tuženika T. H. d.o.o. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici M. J., odvjetnici u Odvjetničkom društvu O. i P. d.o.o. iz Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-156/2021-30 od 25. travnja 2024., dana 1. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Preinačuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-156/2021-30 od 25. travnja 2024. i rješava:

1. Utvrđuje se da je tuženik T. H. d.o.o., Z., OIB: …, smetao tužitelja A. H. d.o.o., Z., OIB: … u posljednjem mirnom posjedu kanalica u stambenoj zgradi koja se nalazi na adresi … u Z. i koja je u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb opisana kao zk.č.br. 2187/10 ZGRADA MJEŠOVITE UPOTREBE …, BR. 29, 32, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55 površine 3128 m2, upisana u zk. ul. 25997 k.o. 335649, T. i to na način da je prilikom provlačenja svojih kabela koristio tužiteljev proboj u zidu u podrumu stambene zgrade te je u svrhu proširenja istog oštetio kabel tužitelja te je takvim postupanjem tužitelju onemogućeno pružanje usluge krajnjim korisnicima tužitelja na način da je isto uzrokovalo prekid usluga krajnjih korisnika tužitelja te da je tuženik proveo svoje kabele kroz kanalice tužitelja kroz sve katove stambene zgrade i to u podrumu zgrade, polukatu zgrade i svim ostalim katovima zgrade, zaključno sa zadnjim katom zgrade, da je tuženik izmaknuo sve tužiteljeve postavljene ormariće za par centimetara od zida i to sveukupno 3 (slovima: tri) ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade, kojim izmicanjem je tuženik i otvorio svaki od 3 (slovima: tri) ormarića tužitelja na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade, skinuo i izmaknuo unutarnju ploču u navedenim ormarićima ispod koje se nalaze vijci, pritom izvadio stare vijke i ponovno tužiteljeve ormariće pričvrstio s novim vijcima na zid te pritom ploče u sva 3 (slovima: tri) ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade propustio vratiti na predviđeno mjesto, već ih je ostavio nepričvršćene što je za posljedicu imalo da pasivna oprema tužitelja – razdjelnici više nije sigurno postavljeni na iste, pa se tuženiku nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja na način da ukloni postavljene kabele i vrati 3 (slovima: tri) tužiteljeva ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade i ploče na mjesta i stanje u kakvom su bila prije nastalog smetanja, sve u roku od 8 (slovima: osam) dana te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 727,56 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. srpnja 2024. do isplate po stopi koja tužitelju pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 8 dana.

3. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 331,81 eura.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura, u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik T. H. d.o.o., Z., OIB: …, smetao tužitelja A. H. d.o.o., Z., OIB: … u posljednjem mirnom posjedu kanalica u stambenoj zgradi koja se nalazi na adresi … u Z. i koja je u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb opisana kao zk.č.br. 2187/10 ZGRADA MJEŠOVITE UPOTREBE …, BR. 29, 32, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55 površine 3128 m2, upisana u zk. ul. 25997 k.o. 335649, T. i to na način da je prilikom provlačenja svojih kabela koristio tužiteljev proboj u zidu u podrumu stambene zgrade te je u svrhu proširenja istog oštetio kabel tužitelja te je takvim postupanjem tužitelju onemogućeno pružanje usluge krajnjim korisnicima tužitelja na način da je isto uzrokovalo prekid usluga krajnjih korisnika tužitelja te da je tuženik proveo svoje kabele kroz kanalice tužitelja kroz sve katove stambene zgrade i to u podrumu zgrade, polukatu zgrade i svim ostalim katovima zgrade, zaključno sa zadnjim katom zgrade, da je tuženik izmaknuo sve tužiteljeve postavljene ormariće za par centimetara od zida i to sveukupno 3 (slovima: tri) ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade, kojim izmicanjem je tuženik i otvorio svaki od 3 (slovima: tri) ormarića tužitelja na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade, skinuo i izmaknuo unutarnju ploču u navedenim ormarićima ispod koje se nalaze vijci, pritom izvadio stare vijke i ponovno tužiteljeve ormariće pričvrstio s novim vijcima na zid te pritom ploče u sva 3 (slovima: tri) ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade propustio vratiti na predviđeno mjesto, već ih je ostavio nepričvršćene što je za posljedicu imalo da pasivna oprema tužitelja – razdjelnici više nije sigurno postavljeni na iste, pa se tuženiku nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja na način da ukloni postavljene kabele i vrati 3 (slovima: tri) tužiteljeva ormarića na polukatu, 1. katu i 6. katu stambene zgrade i ploče na mjesta i stanje u kakvom su bila prije nastalog smetanja, sve u roku od 8 (slovima: osam) dana te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

2. Nalaže se tuženiku T. H. d.o.o., Z., OIB: …, da tužitelju A. H. d.o.o., Z., OIB: … naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućima od dana donošenja ovog rješenja do isplate, u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se tužitelju A. H. d.o.o., Z., OIB: …, naknaditi tuženiku T. H. d.o.o. Z., OIB: …, trošak parničnog postupka u iznosu od 331,81 eur, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja A. H. d.o.o. za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 727,56 eur.

2. Protiv rješenja suda prvog stupnja žali se tužitelj iz žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku /"Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP- a/), predlažući njegovu preinaku, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troška njezinog sastava.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe tužitelja te ju predlaže odbiti. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je smetanje posjeda tužitelja, telekomunikacijske opreme – kanalica postavljenih u stambenoj zgradi koja se nalazi na adresi … u Z. i koja je u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb opisana kao zk.č.br. 2187/10 ZGRADA MJEŠOVITE UPOTREBE …, BR. 29, 32, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55 površine 3128 m2, upisana u zk. ul. 25997 k.o. 335649, T. na način opisan u izreci rješenja te na uspostavu posjedovnog stanja, kakvo je bilo u času smetanja, uz zabranu tuženiku ubuduće takvog ili sličnog smetanja (čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15-/pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV-a/).

6. U parnicama zbog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 441. ZPP-a i odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a, raspravlja se samo o činjenicama, koje se tiču posljednjeg (faktičnog i mirnog) posjeda i nastalog smetanja, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjedovanja i poštenje posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, s time da je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji, mirni i faktični posjednik stvari, čiji je posjed samovlasno smeten.

7. Pobijanim rješenjem, a niti postupkom koji je prethodio, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

8. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

- da je na očevidu utvrđeno da se u stambenoj zgradi na adresi Z. na međukatovima nalaze razvodne kutije kabelske televizije, razvodne kutije optičkog signala te su položene vertikalne i horizontalne kanalice;

-da nije sporno da je tuženik u predmetnoj stambenoj zgradi, u već postojeće kanalice, provukao svoje kabele i kroz proboj u podrumu putem kojih pruža svoje usluge krajnjim korisnicama;

-da su predmetne kanalice postavljene od strane B., kao pravnog prednika tužitelja 2008., koji je pripojen tužitelju 2012. i da tužitelj u predmetnoj zgradi pruža svoje telekomunikacijske usluge putem kabela koji su provučeni kroz predmetne plastične kanalice te ormariće;

-da je kanalice za B. postavio D. i iste se postavljaju horizontalno i vertikalno, kabel je postavljen na način da od razvodnog ormara vuku kabele do svakog pojedinog stana;

- da su suvlasnici predmetne zgrade predniku tuženiku dali suglasnost za postavljanje njegovih kabela u kanalice koje je postavio tužiteljev prednik. -da je tuženik putem svojih djelatnika za čin smetanja saznao na način da su isti na predmetnu adresu došli po nalogu iz nadzornog centra, jer je došlo do prekida njihovih usluga na navedenoj adresi iz razloga postavljanja kabela u kanalice tužitelja (kanalice imaju određenu dimenziju u koje može stati ograničeni broj kabela), kojom prilikom je došlo do prekida dolaznog kabela (iskaz svjedoka I. Š. i J. L.).

9.1. Odredbom čl. 20. st. 1. ZV-a propisano je da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2.). Prema odredbi st. 4. citirane odredbe nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

9.2. Pravo na zaštitu posjeda, prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo. 9.3. Odredbom čl. 6. st. 1. ZV-a propisano je da dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti, a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio), ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije što drugo određeno, dok je stavkom 2. istog članka propisano da na dijelovima stvari koji nisu bitni (odvojivi dijelovi) postoje ona ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati.

9.4. Pripadak (pertinencija ili pobočna stvar) sukladno odredbi čl. 7. st. 1. ZV-a je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom.

9.5. Odredbom čl. 10. st. 1. ZV-a propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik (st. 2. čl. 10. ZV- a). Posjednikom se prema st. 4. citirane odredbe smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično, a s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona (st. 5. čl. 10. ZV-a).

10. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe ovaj viši sud zaključuje da posjed predmetnih kanalica, nakon što ih je pravni prednik tužitelja postavio na temelju suglasnosti suvlasnika ne izvršavaju korisnici T. usluga tuženika, niti suvlasnici stambene zgrade, već isključivo tužitelj s obzirom na činjenicu da su u njima položeni kablovi tužitelja putem kojih isti pruža svoje T. usluge, a koje je po zakonu dužan i održavati i kojima je isključiva svrha zaštita kablova koje je tužitelj dužan održavati sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (''Narodne novine'', broj 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014, 72/2017 i 76/22, u daljnjem tekstu: ZEK-a) i što one predstavljaju tužiteljevu T. infrastrukturu, slijedom čega se isti ima smatrati posjednikom predmetnih kanalica pa se ne može smatrati da se radi o pripatku zgrade ili pojedinog stana u smislu odredbe čl. 67. ZV-a te da bi, u tom svojstvu izvršavali bilo kakav posjed na u odnosu na kanalice pa time dali i odobrenje tužitelju da svoju T. opremu postavi unutar njihove zgrade.

10.1. Da predmetne kanalice nisu pripadak zgrade proizlazi i iz činjenice da je njihova uloga isključivo zaštita kablova, a ne i poboljšanje izgleda zajedničkih dijelova zgrade. Kanalice su dio elektroničke komunikacijske infrastrukture, prema odredbi čl. 5. točke 1. sada važećeg ZEK-a, koje su, u ovom slučaju postavljene od strane i o trošku jednog isporučitelja T. usluga u svrhu zaštite vodova koji služe isporuci T. usluge (tužitelja) određenom broju korisnika te čine njegovu distributivno odnosno elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, koju je on, a ne i suvlasnici zgrade, dužan održavati tako da tužitelj pružanjem svojih usluga ne izvršava faktičnu vlast stanara koji koriste te usluge (čl. 12. st. 1. ZV-a).

11. Još valja napomenuti da sukladno odredbama ZEK-a (čl. 24.b) za dopuštenost pristupa kanalicama drugog operatora moraju biti ispunjeni uvjeti da je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito.

11.1. Ukoliko navedeni uvjeti nisu ispunjeni, citirana odredba ZEK-a ne daje tuženiku pravo samovlasnog pristupa kanalicama koje se nalaze u posjedu i vlasništvu tužitelja pri čemu tuženik tijekom postupka niti tvrdi, niti dokazuje da postavljanje vlastite infrastrukture tuženika u predmetnoj stambenoj zgradi ne bi bilo tehnički izvedivo.

12. Zaključno, budući da je nesporno utvrđeno da je pravni prednik tužitelja postavio predmetne kanalice i u njima postavio svoje kabele kojima pruža T. usluge svojim korisnicima te iste održava jednako kao i kanalice to tužitelj ima faktičnu vlast u odnosu na kanalice i one mogu biti predmet samostalnog posjedovanja, radi čega je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo usvojiti, jer su ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju.

13. Radi izmijenjenog uspjeha stranaka u sporu preinačena je i oduka o parničnom trošku na način da je odbijen zahtjev tuženika za njegovom naknadom, a taj zahtjev je priznat tužitelju (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23, u daljnjem tekstu OT/).

13.1. Tako je tužitelju priznat trošak jednokratne nagrade 250 bodova (tbr. 7/2 OT) ili 500,00 eura (tbr. 54 OT), uvećano za 25% PDV-a (tbr. 46. OT) ili 125,00 eura, trošak očevida 49,48 eura te sudskih pristojbi na tužbu i rješenje po 26,54 eura, sveukupno 727,56 eura na koji iznos i zateznu kamatu tekuću od donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a).

14. Tužitelju je priznat trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s tbr. 10/2, 46. i 54. OT). Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe na žalbu, jer istu nije platio.

15. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, jer taj trošak nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

16. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 380. toč. 3. ZPP-a za stavak I., čl. 166. st. 2. ZPP-a za stavak II. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak III.).

U Zagrebu 1. srpnja 2024.

Sudac:

Nika Grospić Ivasović, v.r.