REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-2059/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarki Marlene Štimac i Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja Z. O., iz S. K., S., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba M. M., radi utvrđivanja staža, 27. lipnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II-140-10/23-02/03246461813, URBROJ: 341-99-11/2-23-3778 od 21. rujna 2023. godine.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Gospiću, KLASA: UP/I-140-10/23-02/03246461813, URBROJ: 341-06-11/2-23-5181 od 30. lipnja 2023. godine.

III. Tužitelju Z. O. utvrđuje se u mirovinski staž razdoblje od 2. ožujka 1986. do 7. listopada 1991. kod poslodavca O. s. K.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Gospiću, KLASA: UP/I-140-10/23-02/03246461813, URBROJ: 341-06-11/2-23-5181 od 30. lipnja 2023. odbijen je zahtjev tužitelja, podnesen 21. veljače 2023., da mu se u mirovinski staž utvrdi razdoblje od 2. ožujka 1986. do 7. listopada 1991. kod poslodavca O. s. K..

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-140-10/23-02/03246461813, URBROJ: 341-99-11/2-23-3778 od 21. rujna 2023., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Tužitelj u tužbi i poslije u sporu osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, da raspoloživi dokazni materijal ide u prilog osnovanosti njegova zahtjeva. Ujedno prigovara različitom tretiranju jednakih dokaznih sredstava pri odlučivanju o zahtjevima različitih stranaka. Vezano uz navod tuženika da ne postoji obrazac M-4, ističe da mu bez postojanja tog obrasca nije mogla biti obračunata i isplaćena ni prva plaća. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavanu odluku tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporenog rješenja i dodaje, u bitnome, da dokazi koje je dostavio tužitelj nisu dokaz da je tužitelj u spornom razdoblju bio u radnom odnosu kod spomenutog poslodavca, dok se činjenično stanje utvrđuje u konkretnom predmetu, a ne usporedbom s predmetima drugih stranaka. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovoga upravnog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 19. lipnja 2024., utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan. 7. Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), mjerodavne za rješavanje ove upravne stvari, citirane su u obrazloženjima osporavanih rješenja, te su tužitelju stoga poznate.

8. Pod utjecajem prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja je tuženiku poznata, u novijem je razdoblju došlo do cjelovitijeg i manje formalističkog pristupa analizi dokaznog materijala u ovoj vrsti predmeta. Na toj se praksi bazira i ova presuda. Naime, drukčija stabilna praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti osnovan razlog za preispitivanje dotadašnje sudske prakse.

9. Nesporno je sljedeće:

9.1. u tužiteljevoj radnoj knjižici, koja ima svojstvo javne isprave, upisan je datum zaposlenja 1. ožujka 1986. kod navedenog poslodavca;

9.2. postoji dokumentacija (strankama poznata) koja dokazuje da je u spornom razdoblju, ali i nakon tog razdoblja, tužitelj na O. s. u K. obavljao poslove službenika u izvanparničnim predmetima, pri čemu je nedvojbeno da te poslove nije mogla obavljati osoba koja u sudu nije u radnom odnosu (službi);

9.3. tužiteljevoj kćeri M. O. je 27. ožujka 1986. izdana iskaznica korisnika zdravstvene zaštite, po osnovi radnog odnosa tužitelja kod rečenog poslodavca.

10. Iskazi svjedoka S. D., M. R. i B. Ž.-K., kao pomoćno (podupiruće) dokaznog sredstvo, svojim sadržajem, preciznošću i sukladnošću s dokumentacijom onodobnog O.s.u K. koju je dostavio tužitelj, idu u prilog tužiteljevu traženju.

11. Sud utvrđuje da pravilna primjena načela slobodne ocjene dokaza (članak 9. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), upućuje na zaključak da cjelina sadržaja dokumentacije koju je tužitelj priložio daje podlogu za utvrđivanje činjenice da je tužitelj u spornom razdoblju bio u radnom odnosu kod navedenog poslodavca. Naime, nije logično ni vjerojatno da u radnom odnosu nije bila stranka u odnosu na koju tijekom konkretnog razdoblja postoji upis zasnivanja radnog odnosa i po toj osnovi uspostavljeno zdravstveno osiguranje djeteta, te koja je i u predmetnom i u kasnijem razdoblju obavljala poslove koji se kod dotičnog poslodavca mogu obavljati samo u radnom odnosu.

12. Sukladno prethodnom, Sud je, na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, u nastavku teksta: ZUS), poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te je sam riješio stvar utvrđivanjem tužiteljeva staža u spornom razdoblju kod poslodavca O. s. K.. U izvršenju ove presude tuženiku preostaje provesti one upravne radnje koje se uobičajeno provode pri utvrđivanju staža. Ako je, k tomu, potrebno i donošenje dodatnog razrađujućeg rješenja, nadležno javnopravno tijelo će ga donijeti. U izvršenju ove presude javnopravna su tijela obvezna postupiti sukladno izreci presude, te su vezana pravnim shvaćanjem i primjedbama suda (članak 81. stavak 1. i 2. ZUS-a).

13. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, te uzevši u obzir propisana oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe, sukladno odredbama članka 22. stavka 1. i članka 11. stavka 1. točke 16. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine,“ broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 27. lipnja 2024.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.