Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-240/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Leona Kovačića, predsjednika vijeća te Slavena Vidmara i dr. sc. Lane Petö Kujundžić, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CT, zbog kaznenog djela iz članka 110. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84./21. i 114/22. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kov-5/2024. od 17. svibnja 2024. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog CT kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kov-5/2024. od 17. svibnja 2024., nakon podignute optužnice, protiv okrivljenog CT, zbog kaznenog djela ubojstva iz članka 110. KZ/11., na temelju članka 124. stavka 1. u vezi s člankom 127. stavka 4. i člankom 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni CT po branitelju, odvjetniku Branimiru Roziću, bez navođenja posebne žalbene osnove, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da se žalba prihvati i okrivljenika pusti da se brani sa slobode.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna za ostvarenje svrhe zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i iz kojih razloga nije moguća njegova zamjena blažim mjerama. Te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju očigledno smjera okrivljenik kada navodi da je pobijano rješenje manjkavo i paušalno jer nisu dovoljno određeni razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti drugom blažom mjerom.
5.1. Isto tako, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo, odnosno iz dokaza (točka 5. pobijanog rješenja) na kojima se temelji podignuta optužnica. Prilikom odlučivanja o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora sudovi nisu ovlašteni ocjenjivati vjerodostojnost dokaza. Osnovanost sumnje, prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora, utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu istih, dok će odluku o tome je li okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo donijeti raspravno vijeće tek po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza, ukoliko optužnica bude potvrđena. Stoga su bez značaja navodi žalbe okrivljenika kojim iznosi svoje viđenje i analizu rezultata provedene istrage.
6. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da način i okolnosti počinjenja terećenog kaznenog djela, za koje je okrivljenik osnovano sumnjiv, koje se ogledaju u zadavanju ubodnih rana žrtvi u području trbuha, a što je u konačnici i rezultiralo smrću žrtve, ovdje brata okrivljenika, upućuju na visok stupanj kriminalne volje, odlučnosti i upornosti u činjenju kaznenog djela. Isto tako, prvostupanjski sud navedene činjenice ispravno povezuje sa nalazom i mišljenjem vještaka psihijatra iz kojeg proizlazi da okrivljenik ima potpunu razvijenost ovisnosti o opijatima te mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane štetnom uporabom kanabinoida i stimulansa, kao i da pokazuje obilježja disocijalnog poremećaja ličnosti. Stoga, i prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske sve navedene okolnosti ukazuju da u konkretnom slučaju postoji opravdana i predvidiva opasnost da bi okrivljenik puštanjem na slobodu mogao ponoviti slično ili još i teže kazneno djelo, i to neovisno o činjenici da je riječ o kazneno neosuđivanoj osobi (list 107 spisa).
6.1. Dakle, iz svega navedenog proizlazi da je ispravan zaključak prvostupanjskog suda da se istražni zatvor ukazuje kao jedina i nužna mjera za uspješnu prevenciju opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, te u konkretnom slučaju nije svrhovita primjena mjera opreza, a kako to u žalbi sugerira žalitelj, jer s obzirom na sve iznesene okolnosti konkretnog slučaja blaže mjere ne predstavljaju adekvatnu garanciju za otklanjanje utvrđene opasnosti od ponavljanja kaznenog djela na strani okrivljenika.
7. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke je i žalbeni navod kojim okrivljenik ističe svoj dosadašnji četveromjesečni boravak u istražnom zatvoru, jer se time nije umanjila opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
8. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 25. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Leon Kovačić
