REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2399/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. J., OIB ..., iz Z., kojeg zastupa punomoćnik T. G., odvjetnik u Z. protiv tuženika G. Z., OIB ..., zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici, djelatnici mr. sc. Z. K., dipl. iur., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-393/23-2 od 6. srpnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-11304/19-20 od 30. studenoga 2022., u sjednici održanoj 25. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-393/23-2 od 6. srpnja 2023. zbog povrede temeljnoga ljudskog prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
II. O troškovima postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-393/23-2 od 6. srpnja 2023. zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije osnovan je u odnosu na razlog propisan čl. 385.a st. 2. ZPP, a to zbog sljedećega:
3.1. Predmet spora zahtjev je tužitelja na utvrđenje da je on vlasnik čest. zem. 7447/8, u naravi stambena zgrada br. ..., ... površine 48 m2 i dvorište površine 7 m2, sveukupne površine 55 m2 upisane u zk. ul. 222021 k.o. G. Z.
3.2. Prvostupanjski je sud ovaj zahtjev prihvatio uz obrazloženje da je argumentacija tužitelja oko primjene odredbe čl. 368. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP osnovana, s obzirom na postojanje opisane zgrade i nezaobilazne činjenice prethodno upisanog društvenog vlasništva u korist Općine P.
3.3. Uvaživši tuženikovu žalbu drugostupanjski je sud preinačio prvostupanjsku presudu i odbio ovaj zahtjev kao neosnovan uz osnovnu tvrdnju da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju dosjelosti, posjedujući istu osobno i preko pravnih prednika preko 40 godina, koji posjed je bio savjestan, zakonit i istinit.
4. Ovakvim je obrazloženjem drugostupanjske presude ostvarena osobito teška bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer ju nije moguće ispitati zbog izrazitih kontradikcija u njenu obrazloženju.
5. Kako je već navedeno, drugostupanjski je sud preinačio prvostupanjsku presudu izričitim pozivanjem na čl. 373. t. 3. ZPP, što podrazumijeva pravilno i potpuno utvrđeno odlučno činjenično stanje u prvostupanjskome postupku, ali pogrešnu primjenu materijalnoga prava na utvrđene činjenice.
6. Prvostupanjski sud u presudi jasno obrazlaže kako je na temelju provedenog cjelokupnog dokaznog postupka zaključio da je osnovana argumentacija tužitelja oko primjene odredbe čl. 368. st. 1. ZVDSP, a na temelju koje tužitelj i postavlja svoj tužbeni zahtjev.
6.1. Drugostupanjski je sud ocijenio da prvostupanjska presuda nema nejasnoća i proturječnosti i da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, da bi potom zaključio kako je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju dosjelosti iz čl. 159. ZVDSP.
6.2. Dakle, ključna tvrdnja iz obrazloženja drugostupanjske presude je kontradiktorna, obzirom da iz obrazloženja prvostupanjske odluke ne proizlazi da je pravni osnov tužbe stjecanje prava vlasništva dosjelošću, niti da je prvostupanjski sud provodio dokazni postupak u tom smjeru.
7. S obzirom na navedeno, ovaj sud smatra da je tužitelju povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku kao neizostavan aspekt prava na pravično suđenje zajamčenoga čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pa je na temelju čl. 389.b st.
3. u vezi s čl. 385.a st. 2. ZPP odlučio kao u t. I. izreke, dok se na preostalu povredu temeljnih ljudskih prava smatra da je prijedlog povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
8. Odluka iz t. II. izreke ovog rješenja temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 25. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
