Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2692/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u izvanparničnom postupku predlagatelja I. Š. (OIB: …) iz O., radi izdavanja potvrde ovršnosti javnobilježničkog akta, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj R2-322/2023-2 od 8. svibnja 2024., dana 24. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj R2-322/2023-2 od 8. svibnja 2024. i predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja radi izdavanja potvrde ovršnosti javnobilježničkog akta javnog bilježnika P. R. koji se vodi pod brojem OV-3345/2022 od 24. studenoga 2022. godine.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlaže da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i vrati na ponovni postupak

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je donio pobijanu odluku polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da je predlagatelj 18. prosinca 2023. podnio prijedlog radi izdavanja potvrde ovršnosti Sporazuma o izmirenju duga sklopljenog 25. studenoga 2022. između predlagatelja i A. S. Navedeni Sporazum je potvrđen kod javnog bilježnika P. R. iz Đ. pod brojem OV-3345/2022 dana 24. studenoga 2022.,

-da u prijedlogu navodi da je javnom bilježniku P. R. prestala služba, a nije bilo preuzimatelja ureda javnog bilježnika, pa da je sud postao nadležan za postupanje u ovom predmetu temeljem čl. 119. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22),

-da je odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu propisano kako je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu po kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu, a odredbom čl. 54. st. 6. Zakona o javnom bilježništvu je propisano kako isti učinak kao i isprava iz st. 1. istog članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao), ako privatna isprava ne sadrži izjavu obveznika iz st. 1. istog članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti javni bilježnik,

-da je uvidom u Sporazum o izmirenju duga od 25. studenoga 2022. sklopljen između predlagatelja i A. S., utvrđeno kako je čl. 2. navedenog Sporazuma utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj su se stranke nagodile, odnosno navedeno je kako vjerovniku pripada neto naknada od 570.000,00 kn, a navedeni novčani iznos predstavlja neto iznos naknade bez obračunatih doprinosa i poreza,

-da predmetni Sporazum o izmirenju duga ne sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu (clausula exequendi),

-da je uvidom u predmetni Sporazum o izmirenju duga utvrđeno kako clausula exequendi nije unesena u nastavku teksta predmetne isprave u smislu čl. 54. st. 6. Zakona o javnom bilježništvu.

5. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da predmetni Sporazum o izmirenju duga sadrži određenu obvezu na činidbu, ali ne sadrži clausulu exequendi, pa nije ispunjen drugi uvjet koji mora biti kumulativno ispunjen za izdavanje potvrde ovršnosti. Stoga, kako predmetni Sporazum o izmirenju duga ne sadrži clausulu exequendi, ocijenio je da privatna isprava-Sporazum nema značaj ovršne isprave jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 54. st. 1. i 6. Zakona o javnom bilježništvu pa je prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja za izdavanje potvrde ovršnosti. Pri tome napominje na odredbu čl. 55. st. 2. Zakona o javnom bilježništvu u kojem je navedeno kako će sud obustaviti ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljanju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao ovršan.

6. Odredbom čl. 24. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da ako javnom bilježniku prestane služba ili ako bude imenovan za javnog bilježnika na području drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige, te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku, a u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje (st. 3.).

7. U skladu sa člankom 54. Zakona o javnom bilježništvu, javnobilježnički akt je ovršna isprava ako ispunjava sljedeće uvjete:

- ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i

- ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, a nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.

8. Ugovaranjem ova dva uvjeta uvodi se klauzula exequendi - ovršna klauzula na temelju koje vjerovnici mogu osigurati svoje tražbine s učinkom neposredne ovrhe na imovini dužnika i to odmah po dospijeću i neplaćanju tražbine. Privatna isprava koja također ispunjava ove uvjete, a koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao), ima isti učinak odnosno smatra se ovršnom ispravom. U slučaju da u privatnoj ispravi nije utvrđena obveza na činidbu ili je pak izjava o tome nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika može unijeti i javni bilježnik. Nakon toga obveznik treba staviti svoj potpis i privatna isprava se solemnizira te se na taj način toj privatnoj ispravi daje svojstvo ovršne isprave.

9. Ovršnost je, dakle, svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je u njoj utvrđena, odnosno može se tražiti ovrha. Javnobilježnička isprava je ovršna kad je dospjela obveza koja je u njoj utvrđena. Ako ta obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika ili ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku, dokaže da je nastupio uvjet ili da je rok protekao.

10. Uvidom u Sporazum o izmirenju duga koji su sklopili I. Š. kao vjerovnik (ovdje predlagatelj) i A. S. kao dužnik utvrđeno je da čl. 1. stranke sporazumno konstatiraju da su u dugogodišnjem poslovnom odnosu temeljem Odluke od 8. rujna 2006. vezano za provođenje postupka likvidacije nad zadruga iz Đ., da je dužnik temeljem Ugovora o ustupu tražbine prenio na vjerovnika svoju tražbinu prema dužniku F. kreditna unija nastalu temeljem Ugovora o kunskom štednom ulogu s valutnom klauzulom u iznosu od 393.569,44 kn ili 52.685,79 eura, da čl. 2. suglasno konstatiraju da je likvidacijski postupak Z. trajao od rujna 2006., godine do veljače 2016. godine i da za vrijeme obavljanja poslova likvidatora vjerovniku pripada neto naknada od 570.000,00 kn, bez obračunatih doprinosa i poreza.

11. Člankom 4. Sporazuma ugovoreno je da sporazumne stranke dogovaraju ukoliko se vjerovnik ne naplati od F. nekretnina unija da će dužnik namiriti potraživanje iz čl. 2. Sporazuma zaključno sa 31. listopada 2023.

12. Člankom 6. Sporazuma (list 10 spisa) ugovoreno je da su sporazumne strane suglasne da će se Sporazum smatrati ovršnom ispravom u smislu odredbi Zakona o javnom bilježništvu i Ovršnog zakona kada ih javni bilježnik potvrdi (solemnizira). Iz potvrde javnog bilježnika o solemnizaciji (list 11 spisa) razvidno je da je javni bilježnik utvrdio da su predlagatelj i A. S. podnijeli privatnu ispravu: Sporazum o izmirenju duga na potvrdu, javni bilježnik potvrđuje da je prednju privatnu ispravu ispitao i utvrdio da ona po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju ovršnog javnobilježničkog akta, da je sudionicima pravnog posla ispravu pročitao te ih upozorio da potvrđena privatna isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, da sudionici izjavljuju da prihvaćaju pravne posljedice koje iz toga proizlaze za njih i da to odgovara njihovoj volji.

13. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine, broj 59/23) propisano je da se izvanparnični postupak pokreće prijedlogom stranke, a po službenoj dužnosti kad je to zakonom propisano, a prema stavku 2. prijedlog kojim se pokreće postupak, osim ako se odmah ne odbaci, dostavlja se, prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak o dostavi tužbe, svim osobama koje su naznačene kao stranke te osobama za koje sud u skladu s odredbom članka 5. toga Zakona smatra da bi trebale biti uključene u postupak. Odredbom čl. 5. st. 1. istog Zakona propisano je da su stranke 1. predlagatelj, 2. osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku i 3. svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka čije se donošenje predlaže ili odluka koju sud, u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti, može donijeti odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda poduzeta u postupku. Nadalje, odredbom čl. 16. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da će sud postavljanjem pitanja i na drugi svrhovit način nastojati da se tijekom postupka iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i da se pruže sva razjašnjenja potrebna da bi se utvrdilo činjenično stanje važno za odluku. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja koja se tiču predmeta postupka. Odredbom čl. 44. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da se u izvanparničnom postupku na odluke drugostupanjskog suda o žalbi na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak o odlukama u povodu žalbe protiv rješenja.

14. Imajući u vidu da je prvostupanjski sud propustio cijeniti čl. 6. Sporazuma o izmirenju duga kao i sadržaj potvrde javnog bilježnika o solemnizaciji isprave, osnovani su žalbeni navodi predlagatelja da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo.

15. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 44. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku u vezi odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) ukinuti pobijano rješenje i vratiti na ponovni postupak. 16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati predlagatelja da sukladno odredbi čl. 5. st. 1. toč. 2. Zakona o izvanparničnom postupku odredi protustranku, prijedlog sukladno čl. 10. st. 2. istog zakona dostaviti protustranci, utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za dospjelost tražbine prema čl. 4. Sporazuma, ocijeniti sadržaj čl. 6. Sporazuma i sadržaj potvrde javnog bilježnika u smislu odredbe čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu, po potrebi sukladno čl. 19. Zakona o izvanparničnom postupku održati i usmenu raspravu, nakon čega će donijeti novu odluku po prijedlogu predlagatelja.

U Zagrebu 24. lipnja 2024.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar, v.r.