Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-313/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Maje Štampar Stipić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene ĐH, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. i člankom 35. stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optužene ĐH, podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj K-18/2022-35 od 26. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 19. lipnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se prihvaća žalba optužene ĐH, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optužena ĐH, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. i 35. stavkom 1. KZ/11. na temelju tog zakonskog propisa, a uz primjenu članka 50. stavka 2. KZ/11. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te joj se temeljem članka 56. i 64. stavak 1. i 5. točke 1.-4. KZ/11., izriče uvjetna osuda uz zaštitni nadzor, tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženica u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo te ako se u navedenom roku podvrgne zaštitnom nadzoru, s time da trajanje zaštitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena provjeravanja te će joj se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme lišenja slobode od 2. siječnja 2022. do 10. veljače 2022. na temelju članka 54. KZ/11.

II U ostalom dijelu žalba optužene ĐH odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom optužena ĐH proglašena je krivom da je počinila kazneno djelo protiv života i tijela, ubojstvo u pokušaju, opisano u članku 110. u vezi s člankom 34. i 35. stavkom 1. KZ/11., te je na temelju članka 110. u vezi s člankom 35. stavkom 1. i uz primjenu članka 50. stavka 1. KZ/11. osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, u koju kaznu joj je na temelju članka 54. KZ/11. uračunato vrijeme lišenja slobode, od 2. siječnja 2022. do 10. veljače 2022.

1.1. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženoj ĐH podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. na ime putnih troškova svjedoka iznos od 159,28 eura/1.200,10 kuna te na ime vještačenja iznos od 1.144,18 eura/8.620,82 kuna, kao i naknaditi paušalnu svotu iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu od 100 eura/753,45 kuna, u roku od 15 (petnaset) dana.

2. Protiv te presude žalbu je podnijela optužena ĐH, po branitelju Goranu Gložiniću, odvjetniku u Zagrebu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži žalbu optuženice te preinači pobijanu presudu i optuženicu oslobodi optužbe po načelu in dubio pro reo, podredno da optuženicu oslobodi od kazne, odnosno ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis je, u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. Žalba optuženice djelomično je osnovana.

6. Najvećim dijelom žalbenih navoda optužena ĐH osporava ispravnost utvrđenih činjenica, pa prvenstveno kritizira analizu i ocjenu suda u pogledu iskaza ispitanih svjedoka, a pogotovo oštećenog kao izvanbračnog supruga, smatrajući da je njegov iskaz suglasan obrani optuženice te potom nudi vlastitu analizu i ocjenu svih izvedenih dokaza, kao i medicinskog vještačenja, sugerirajući pritom zaključke suprotne onima iz prvostupanjske presude, uz tvrdnju da se radilo o nesretnom slučaju. Istodobno smatra da je činjenično stanje i nepotpuno utvrđeno iz razloga što nije prihvaćen dokaz obrane za provođenjem djelomične rekonstrukcije spornog događaja.

7. Međutim, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je, izvevši sve raspoložive dokaze, iste, kao i obranu optuženice detaljno i savjesno analizirao i kritički ocijenio i to pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, pa se zaključcima do kojih je na takav logički neupitan način došao nema što prigovoriti.

8. Tako optužena ĐH smatra da na opisani način nije počinila, niti je mogla počiniti kazneno djelo pokušaja ubojstva prema svom izvanbračnom suprugu, a niti je unaprijed imala stvorenu namjeru da ga liši života ponavljajući svoju obranu "…kako se žrtva FH nabo na nož…" te tvrdeći da se prije spornog događaja nisu svađali i da je slijed događaja bio posve različit u odnosu na ono što je utvrdio prvostupanjski sud.

8.1. Razmotrivši prethodno navedene žalbene tvrdnje optužene, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je prvostupanjski sud temeljito i s potrebnom kritičnošću ocjenjivao iskaz oštećenog FH, kao i svjedoka DH, MH, GH, SH, KH, NH i UH, pri čemu ih je dovoljno analizirao, kako same za sebe, tako i u međusobnom odnosu s drugim dokazima, kao i sa nalazom i mišljenjem vještaka psihijatra mr. sc. Nenada Horvata dr. med. i vještakinje sudske medicine Andrina Kopjar, dr. med. Naročito je to vidljivo iz analize i ocjene dokaza o provedenom toksikološkom vještačenju o prisutnosti alkohola u krvi i mokraći žrtve FH i optužene ĐH te sa snimkom zvukovnog zapisa poziva upućenog Županijskom centru 112 Koprivnica od strane optužene, a potom je sve kritički ocijenjeno upravo u odnosu na obranu optužene.

8.2. Dakle, nije bilo sporno da je optužena ĐH kritične zgode bila pod utjecajem alkohola, pripita (1,12 g/kg), a oštećeni FH u teškom pijanom stanju (3,16 g/kg), što priznaju i sami, a isto je utvrđeno i toksikološkim vještačenjem, niti je bilo sporno da je kritičnog dana i u kritično vrijeme oštećeni zadobio ubodne rane lijeve strane prsišta, krvarenje u lijevo prsište, zrak u lijevom prsištu te ozljedu lijevog plućnog krila.

8.3. Optuženica u žalbi problematizira zaključak suda o njihovoj prethodnoj svađi te o načinu ozljeđivanja oštećenika, smatrajući da je sud propustio imati u vidu da je upravo visoka alkoholiziranost oštećenika u uskoj vezi s njegovim ozljeđivanjem, budući je on te večeri "nesumnjivo posrtao, teturao …i padao…te se spotaknuo i pao na nož…", jer da ga je i svjedokinja DH vidjela kada je kritičnog dana teturao, a i sudsko medicinska vještakinja Andrina Kopjar iskazivala o mogućnosti nastanaka ozljede uslijed pada žrtve na nož te da gotovo svi svjedoci potvrđuju da nije bilo svađe, pa i sam oštećenik.

9. No, s obzirom da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je iskaz svjedokinje UH vjerodostojan, jer je ista vjerno opisala, kao njihova prva susjeda, da su se optužena ĐH i FH svađali kritične večeri te da je njihova svađa trajala nekih deset minuta ili možda kraće, kao i to da je među njima često dolazilo do svađa, te kako je čula FH kako govori "fpičila si me" (ubola si me) i čula zvuk kao da je netko uboden, kao da izlaze mjehurići zraka, odnosno kao da netko ispušta zrak i teže govori, poput grgljanja, a nakon čega da je nastala strka, a optužena ĐH spominjala hitnu pomoć i čula ju kako govori "posvađali smo se" i potom je vikala "ručnike!", budući da su prozori bili otvoreni, to je prvostupanjski sud s pravom otklonio obranu optuženice i iskaz oštećenika, koji su osporavali da bi se kritičnog dana svađali, kao nevjerodostojne.

9.1. Osim toga, kada se uz prethodno ima u vidu da iz snimke zvukovnog zapisa poziva zabilježenog u Županijskom centru 112 Koprivnica proizlazi, da je optužena ĐH **.**.2022. u 22:30 sati nazvala Županijski centar sa svog mobilnog telefona pozivnog broja [broj telefona], kojom prilikom je tražila da brzo dođu na adresu [adresa] te je tom prilikom rekla: "Posvadili smo se jako ja i moj nevjenčani suprug, dojdite brzo!", a na pitanje da li traži da dođe policija, optužena odgovorila: "Hitna, hitna. Brzo! S nožem sam ga fpičila! Brzo!" , to je prvostupanjski sud pravilno ocijenio iskaz svjedokinje UH vjerodostojnim, tako i to da su neuvjerljivi iskazi svjedoka GH, SH, DH i MH u dijelu u kojem tvrde da između optužene ĐH i njezinog izvanbračnog supruga ni kritične zgode, a ni inače, nije bilo svađa, odnosno da je njihov međusobni odnos prije spornog događaja bio dobar te da su isti pogodovali obrani optuženice.

9.2. Imajući u vidu sve prethodno utvrđeno te uz činjenicu da je prvostupanjski sud proveo sudskomedicinsko vještačenje i u više navrata ispitao vještakinju na sve okolnosti, pa i odnosu na tvrdnje i obranu optuženice, prvostupanjski sud je s pravom odbio prijedlog optužene ĐH za provođenje djelomične rekonstrukcije spornog događaja na licu mjesta, kao i prijedlog za provođenje novog sudskomedicinskog vještačenja po drugom vještaku sudskomedicinske struke, budući je vještakinja Andrina Kopjar, dr. med. u svom pisanom nalazu i mišljenju te potom prilikom neposrednog ispitivanja na raspravi, odgovorila na sva postavljena pitanja optuženice, pri čemu je, imajući u vidu lokaciju ozljede i smjer ubodnog kanala, decidirano se izjasnila o nemogućnosti ozljeđivanja žrtve FH na način kako je to opisala optuženica, sa zaključkom da isključuje mogućnost da je do ozljeđivanja žrtve došlo uslijed pada žrtve na nož kojeg je optuženica držala u ruci, pri čemu je iznijela jasne, argumentirane i stručne razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Stoga su neosnovani žalbeni navodi optuženice, budući se u istima ponavlja njena obrana i ustraje u tezi kako je sve bio nesretni slučaj i da se oštećenik sam ubo na nož, pa je prvostupanjski sud s pravom otklonio njenu obranu kao nevjerodostojnu i usmjerenu na izbjegavanje kaznene odgovornosti te izveo pravilan zaključak, kako u pogledu dinamike inkriminiranog događaja, tako i o načinu na koji je optuženica postupala u vrijeme kritičnog događaja opisanog u izreci presude. Optuženica je na opisani način u potpunosti ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv života i tijela, pokušaj ubojstva s dobrovoljnim odustankom iz članka 110. u vezi s člankom 34. i člankom 35. stavkom 1. KZ/11., zbog čega je i proglašena krivom.

11. Optuženica u žalbi zbog odluke o kazni tvrdi da nisu u dovoljnoj mjeri cijenjene olakotne okolnosti i to da je optuženica tempore criminis bila smanjeno ubrojiva, da je neosuđivana osoba, da je majka dvoje mldb. djece o kojima brine i uzdržava ih, da se sama javila u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti te uključila u Savjetovalište za odrasle s problemom prekomjernog pijenja alkohola što daje pozitivne rezultate, zbog čega smatra da je izrečena kazna prestroga, pa predlaže "…istu presudu preinačiti oslobođenjem optužene od optužbe …podredno da optuženu oslobodi od kazne…".

12. Razmotrivši žalbene navode optuženice, a ne umanjujući niti obezvrjeđujući značaj otegotnih okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje je optuženica proglašena krivom, a uz olakotne okolnosti, koje su već obuhvaćene ocjenom prvostupanjskog suda, da je optuženica tempore criminis bila smanjeno ubrojiva, njenu neosuđivanost i činjenicu da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, jer je optužena svojim aktivnim postupanjem dobrovoljno spriječila nastupanje posljedice, njezino izraženo žaljenje, činjenicu da je majka dvoje malodobne djece o kojima brine i uzdržava ih, kao i činjenicu da je zbog učestale konzumacije alkohola od strane njezinog izvanbračnog supruga FH, u pretežitom dijelu sama brinula o djeci i potrebama cjelokupne obitelji, da se nakon inkriminiranog događaja sama javila u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti i uključila se u Savjetovalište za odrasle s problemom prekomjernog pijenja, a iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područna služba Koprivnica proizlazi da tijekom provođenja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu (koja mjera se provodila od 21. veljače 2022. do 21. kolovoza 2022.), kao i tijekom mjere stručne pomoći i potpore, nisu uočeni problemi u obiteljskom funkcioniranju optuženice koja surađuje s voditeljem mjere i pridržava se svih savjeta i uputa, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je žalba optuženice zbog odluke o kazni osnovana.

13. Naime, odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela. Osobito, treba cijeniti stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

13.1. U skladu s navedenim te kako je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio sve one okolnosti koje su, sukladno članku 47. stavku 1. KZ/11., od utjecaja da kazna po vrsti ili mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, uz uvažavanje okolnosti da se radi o kaznenom djelu, pokušaj ubojstva s dobrovoljnim odustankom, iz članka 110. u vezi s člankom 34. i člankom 35. stavkom 1. KZ/11., kada se počinitelj može osloboditi kazne ili blaže kazniti, pri čemu se sud nije dužan držati granica propisanih u članku 49. stavku 1. KZ/11., to je drugostupanjski sud, uvažavajući sve prethodno utvrđene naročito olakotne okolnosti, kao i ponašanje optužene nakon počinjenog djela, optuženoj izrekao kaznu zatvora ispod granica najmanje kazne koja se može izreći ublažavanjem i to u trajanju od 1 godine, a potom je temeljem članka 56. i članka 64. stavak 1. i 5. točke 1.-4. KZ/11., optuženoj izrečena uvjetna osuda uz zaštitni nadzor, tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optužena u vremenu provjeravanja od 3 godine ne počini novo kazneno djelo ili ustrajno ne izbjegava provođenje zaštitnog nadzora od strane nadležnog tijela za Probaciju, s time da trajanje zaštitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena provjeravanja, a u slučaju opoziva uvjetne osude (članak 58. stavak 1. i 5. KZ/11.) optuženici se u izrečenu kaznu zatvora od 1 godine ima uračunati vrijeme lišenja slobode, od 2. siječnja 2022. do 10. veljače 2022.

13.2. Upravo se izrečenom kaznom i primjenom uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, može ostvariti svrha kažnjavanja te poticajno djelovati na optuženicu da shvati svu pogibeljnost počinjenog kaznenog djela i da ne čini ista ili slična djela, kao i to da će ovakova sankcija i bez izvršenja kazne zatvora postići svoju svrhu, a optuženica u roku kušnje u trajanju od tri godine, te provođenjem zaštitnog nadzora, kroz redovito javljanje Probacijskom uredu i postupanju na temelju pojedinačnog programa koji donosi ta služba, u tom roku kušnje i uz stručni nadzor dovoljno izgraditi svoju kritičku svijest prema kaznenom djelu koje je počinila i općenito prema počinjenju kaznenih djela te da će istom sankcijom u dovoljnoj mjeri utjecati i na sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela, te utjecati na svijest građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja, čime će se pojačati povjerenje građana u pravni poredak, koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Ova sankcija istovremeno sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optužena prouzrokovala oštećenom, kao izvanbračnom suprugu, ali i društvu u cjelini te će se istom u potpunosti ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije, propisana člankom 41. KZ/11.

14. Slijedom iznesenog, trebalo je, na temelju članka 486. stavka 1. i članka 482. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 19. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović