REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2482/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, OIB 52966791065, protiv 1. protustranke K. M., iz R., , OIB ..., 2. protustranke N. Š., iz R., , OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik I. S., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. i p. u R., 3. protustranke mlt. L. E. M. Š., iz R., , OIB ..., koju zastupa posebna skrbnica M. K. J. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka te 4. protustranke M. M., iz M., , OIB ..., radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, odlučujući o prijedlogu protustranke N. Š. za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-20/2024- 2 od 16. veljače 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci broj R1 Ob-467/2022-43 od 29. prosinca 2023., u sjednici održanoj 19. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog protustranke N. Š. za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog protustranke N. Š. za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Protustranka N. Š. je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-20/2024-2 od 16. veljače 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci broj R1 Ob-467/2022-43 od 29. prosinca 2023. zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu, pozivajući se na odredbu čl. 388. u vezi s čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen. 3. Polazeći od odredbe čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Pobijanim drugostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev protustranke N. Š. za naknadu troškova postupka podnesen na temelju odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15 i 98/19 - dalje: ObZ).
4. Iz obrazloženja pobijanog drugostupanjskog rješenja proizlazi da je zahtjev za naknadu troška odbijen kao neosnovan s obzirom da je drugostupanjski sud zaključio da je u konkretnom slučaju pokretanje i vođenje postupka od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad bilo opravdano i u cilju zaštite interesa maloljetnog djeteta protustranaka.
4.1. Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je u vrijeme pokretanja ovog izvanparničnog postupka bio vođen postupak protiv protustranke N. Š., odnosno oca maloljetnog djeteta, povodom kaznene prijava Policijske uprave primorsko- goranske zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela nasilja u obitelji, prijetnje i povrede djetetovih prava počinjenih na štetu njegovog maloljetnog djeteta te da je u to vrijeme majka zajedničkog maloljetnog djeteta, bila u dugogodišnjem psihijatrijskom tretmanu radi shizoafektivnog poremećaja i emocionalno nestabilne ličnosti.
5. Odredbom čl. 366. ObZ propisano je da će u stvarima u kojima se odlučuje o mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sud o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.
6. Jednim od temeljnih načela ObZ, načelom prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta, sadržanom u odredbi čl. 5. st. 1. ObZ, propisano je da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.
7. Hrvatski zavod za socijalni rad, ovlašten je na temelju odredbe čl. 156. st. 1. ObZ pokrenuti izvanparnični postupak pred sudom radi oduzimanja prava roditelju na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.
7.1. Predlagatelj je, sukladno zakonskom ovlaštenju sadržanom u odredbi čl. 156. ObZ, u ovoj pravnoj stvari pokrenuo i vodio izvanparnični postupak radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu s ciljem i svrho da zaštiti prava zajedničkog maloljetnog djeteta protustranaka te radi zaštite njezine dobrobiti.
8. Prema ocjeni vijeća pravna pitanja koja je predlagatelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije, koja se u osnovi svode na pravno pitanje treba li stranci koja uspije u postupku koji se vodi na temelju odredbe čl. 366. ObZ, (uvijek) dosuditi parnični trošak u slučaju uspjeha u sporu, nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
8.1. Imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 366. st. 1. ObZ, koja je sadržana u Osmom dijelu ObZ, koji sadrži opće odredbe koje se primjenjuju u obiteljskim stvarima, proizlazi da je ishod postupka samo jedna od odlučnih okolnosti na temelju kojih sud u takvim sporovima odlučuje o zahtjevu stranke za naknadu troškova postupka. S druge strane, ObZ istom odredbom sudu daje ovlaštenje da slobodno odlučuje o zahtjevu stranke za naknadu troškova postupka, čime odstupa od načina reguliranja odlučivanja o zahtjevima za naknadu parničnih troškova normiranih odredbama ZPP, prema kojima je ishod postupka presudna okolnost za prihvaćanje takvog zahtjeva.
8.2. Osim toga, ne može se prihvatiti navod predlagatelja iznesen u prijedlogu za dopuštenje revizije da su u odlukama drugostupanjskih sudova zauzeta različita pravna shvaćanja u pogledu postavljenih pravnih pitanja jer odluke na koje se predlagatelj pozvao u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu donesene u istim činjeničnim i pravnim okolnostima kakve postoje u ovoj pravnoj stvari. Naime, prema odredbi čl. 479. st. 6. ObZ Hrvatski zavod za socijalnu skrb nema ovlaštenje pokrenuti postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa bakom i djedom i nije ovlašten pokrenuti postupak radi odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi na temelju čl. 461. st. 1. ObZ, o kakvim postupcima se radi u odlukama županijskih sudova koje je predlagatelj dostavio ovom sudu obrazlažući razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja.
9. Budući da u odnosu na postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. U odnosu na tvrdnje predlagatelja iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da mu je pobijanom drugostupanjskom odlukom povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske jer drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije objasnio razloge za odbijanje žalbe treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima (dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i/ili pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana odluka arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. U obrazloženju osporene odluke drugostupanjski sud je dao dostatne i relevantne razloge koji isključuju sumnju da bi pobijano rješenje predstavljalo izraz sudske samovolje ili arbitrarnosti. Nadalje, drugostupanjski sud je uzeo u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su u konkretnom slučaju mjerodavni za odlučivanje.
11. Zbog navedenog prema ocjeni vijeća nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 19. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić
