REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2612/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. E. d.o.o., Z., OIB:..., kojeg zastupaju punomoćnik K. Ć. i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ć. i Š. u Z., protiv tuženice S. P. iz K. M., OIB:..., radi isplate, odlučujući o tuženičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-841/2023-2 od 13. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu broj Povrv-295/2021-18 od 3. studenoga 2023., u sjednici održanoj 19. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-841/2023-2 od 13. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu broj Povrv- 295/2021-18 od 3. studenoga 2023. pozivajući se na odredbu čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen. 3. Polazeći od odredbe čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

3.1. Pitanjima postavljenim u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagateljica je nastojala osporiti zaključke sudova da je tužitelju dužna platiti zatezne kamate u iznosu 0,23 EUR (ranije 1,73 kune) jer je tražbinu tužitelja platila sa zakašnjenjem. Tako predlagateljica postavljenim pitanjima (pod rednim brojevima 1-4 u prijedlogu za dopuštenje revizije) problematizira izraze "akontacija i "mjesečna novčana obveza", koja pitanja prema ocjeni vijeća nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer se tražbina tužitelja, kao ovrhovoditelja zasnivala na vjerodostojnoj ispravi u smislu odredbe čl. 31. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ) podobne za ovrhu, odnosno na izvodu iz poslovnih knjiga. Peto pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer se zasniva na vlastitoj ocjeni predlagateljeve o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju u postupku.

4. Budući da u odnosu na postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

5. U odnosu na navode predlagateljice da joj je pobijanom drugostupanjskom odlukom povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske jer drugostupanjski sud u presudi nije naveo razloge o odlučnim činjenicama, te da odluka nema uporište u dokazima, vijeće je ocijenilo da tuženica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da bi joj tijekom postupku pred drugostupanjskim sudom bila povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

5.1. Glede tuženičinih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima (dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava, u pravilu, ne može doći zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. U obrazloženju osporene presude drugostupanjski sud je dao dostatne i relevantne razloge koji isključuju sumnju da bi pobijana presuda bila izraz sudske samovolje ili arbitrarnosti. Nadalje, drugostupanjski sud je uzeo u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su u konkretnom slučaju mjerodavni.

6. Zbog navedenog prema ocjeni vijeća nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 19. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić, v.r.