Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

    Josipa Jelačića 3, Bjelovar

    Poslovni broj: P Ob-158/2023-28

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Vukoviću, odvjetniku u Križevcima protiv tuženika ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci i maloljetne djece ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje oboje zastupa posebna skrbnica OŠ, mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 22. svibnja 2024., u nazočnosti stranaka osobno te posebne skrbnice maloljetne djece, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tužiteljice i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci, 19. lipnja 2024.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mijenja se točka II. izreke Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. R1 Ob-80/2020-3 od 20. ožujka 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka 10. veljače 2020. u dijelu kojim je odlučeno s kojim roditeljem će maloljetna djeca stranaka stanovati na sljedeći način: Zajednička djeca stranaka, maloljetni sin ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2016. u [adresa] i maloljetna kćerka UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2017. u [adresa] stanovat će s majkom, AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u [adresa], na adresi [adresa].

    II. Mijenja se točka II. izreke Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. R1 Ob-80/2020-3 od 20. ožujka 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka 10. veljače 2020. i točka I. izreke Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. R1 Ob-548/2020-5 od 1. prosinca 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka 15. listopada 2020. u dijelu kojim je određen način ostvarivanja osobnih odnosa djece s roditeljem s kojim ne stanuju na sljedeći način: Osobni odnosi tuženika kao oca, ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetne djece ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se:

    - u tjednu kad otac radi popodnevnu smjenu, utorkom počevši od 10,00 sati pa do petka do 14,00 sati, tako što će otac preuzeti djecu od majke na adresi [adresa], a po završetku osobnih odnosa majka će preuzeti djecu od oca kod Veterinarske stanice na početku [adresa] te su djeca u tom tjednu za vikend kod majke i tako nadalje naizmjenično,

    - u tjednu kada otac radi jutarnju smjenu, utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati na način da otac preuzme djecu od majke na adresi [adresa] i po završetku osobnih odnosa vrati djecu majci, te taj tjedan djeca vikend provode kod oca počevši od petka od 18,00 sati do nedjelje do 18,00 sati, na način da majka preda djecu u petak kod Veterinarske stanice na početku [adresa] ocu, a otac ih u nedjelju po završetku osobnih odnosa vrati majci na adresu [adresa] i tako nadalje naizmjenično,

    - svaki drugi državni praznik i blagdan, naizmjenično,

    - pola svih školskih praznika, uvažavajući pritom želje, mogućnosti i potrebe maloljetne djece i vrijeme kada roditelji koriste godišnji odmor,

    - u ostalo vrijeme prema dogovoru stranaka, uzimajući pritom međusobne obveze svakog od roditelja te prema željama, potrebama, zdravlju i mogućnostima maloljetne djece.

    III. Roditelji snose sami svoje putne troškove koji im nastanu radi ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece i roditelja.

    IV. Mijenja se točka II. izreke Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. R1 Ob-80/2020-3 od 20. ožujka 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka 10. veljače 2020. u dijelu kojim je određeno uzdržavanje maloljetne djece, na sljedeći način:

    Nalaže se majci, ovdje tužiteljici LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati na ime uzdržavanja maloljetnog ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno i maloljetne UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno s početkom primjene od 19. lipnja 2024., kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospijevajuće iznose plaćati do 15. - tog dana u mjesecu za koji uzdržavanje treba platiti sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog obroka uzdržavanja do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun oca i zakonskog zastupnika djece, ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    V. Mijenja se točka II. izreke Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima posl.br. R1 Ob-80/2020-3 od 20. ožujka 2020. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen između stranaka 10. veljače 2020. u dijelu kojim je određeno uzdržavanje maloljetne djece, na sljedeći način:

    Nalaže se ocu i ovdje tuženiku ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati na ime uzdržavanja maloljetnog ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno i maloljetne UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno s početkom primjene od 19. lipnja 2024., kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospijevajuće iznose plaćati do 15. - tog dana u mjesecu za koji uzdržavanje treba platiti sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog obroka uzdržavanja do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djece, CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    VI. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak ovoga postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je pokrenula ovaj postupak protiv tuženika radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetne djece, a što je ranije uređeno rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru-Stalna služba u Križevcima, posl. broj R1 Ob-548/20 od 1. prosinca 2020. (u daljnjem tekstu: ranija odluka).

    1.1. U tužbi se navodi da je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru- Stalna služba u Križevcima posl. broj R1 Ob-80/2020 od 20. ožujka 2020. odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi po kojem je određeno da će maloljetna djeca stranaka stanovati s tuženikom. Navedeni Plan izmijenjen je rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru-Stalna služba u Križevcima, posl. broj R1 Ob-548/20 od 1. prosinca 2020. te je po toj odluci određeno da će djeca s majkom provoditi svaki drugi tjedan kada majka radi ujutro, a kada radi popodne majka provodi vrijeme s djecom utorkom, četvrtkom i subotom po dva sata te svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik.

    1.2. Nakon donošenja ranije odluke, okolnosti su se bitno izmjenile te djeca izražavaju želju da stanuju s majkom, ovdje tužiteljicom. Isto tako, tužiteljica je na stanu u centru grada [adresa], za djecu ima osiguran potreban smještaj, uređenu sobu i ostalo, pa smatra da nema nikakvih zapreka da djeca ne stanuju kod nje. Maloljetna djeca također i sama tužiteljici izražavaju želju da stanuju s njom u njezinom domaćinstvu.

    1.3. Parnične stranke provele su postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djecom kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područni ured Križevci. Tijekom provođenja istog, bračni drugovi nisu uspjeli postići sporazum oko sadržaje roditeljske skrbi kao i izraditi Plan zajedničke roditeljske skrbi pa je zbog navedenog tužiteljica primorana pokrenuti ovaj sudski postupak.

    1.4. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud donese odluku kojom će se ranija odluka izmijeniti na način da se odredi da maloljetna djeca strana stanuju sada s tužiteljicom na adresi [adresa]. U odnosu na osobne odnose tuženika s djecom predlaže da se isti odrede prema odluci suda, a prema prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci. Isto tako, predlaže da tuženik doprinosi mjesečno za uzdržavanje djece iznos od po 150,00 eura (slovima: stopedeset eura) mjesečno za svako dijete, odnosno sveukupan iznos od 300,00 eura (slovima: tristo eura) za oboje djece, počevši od dana podnošenja tužbe pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to do svakog petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djece JŠ. Također, tužiteljica predlaže da joj tuženik naknadi prouzročeni parnični trošak.

    1.5. Na ročištu održanim pred ovim sudom 22. svibnja 2024. predložila je da sud donese odluku da djeca stanuju s njom, a da s tuženikom ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend od petka popodne od 18,00 sati do nedjelje do 18,00 sati. Svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, pola ljetnih i pola zimskih praznika na način da ona djecu preda ocu kod Veterinarske stanice, a on ih po završetku ostvarivanja osobnih odnosa vrati na njezinu adresu. U preostalom dijelu predlaže donijeti odluku kao u točki 1.4. ovog obrazloženja presude.

    2. Tuženik u svojem odgovoru na tužbu, danim na ročištu održanim kod ovoga suda 8. siječnja 2024. (list 36-39 spisa), u bitnom ističe da se protivi u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu, iz razloga što sama djeca su rekla da ne žele ići kod majke. Navodi da su mu djeca rekla da ih majka zna lupiti, u trgovini im neće kupiti što oni žele, te da im je ljepše kod njega i da bi htjeli da ih majka dolazi viđati kod njega. Htio bi da se tužiteljici ograniče osobni odnosi s djecom i to da ih preuzima svaki drugi vikend počevši od petka od 18,00 do nedjelje do 18,00 sati, a tokom tjedna ih može viđati kad hoće, ali pod uvjetom da je on doma. Protivi se zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova postupka.

    2.1. Na ročištu održanim pred ovim sudom 22. svibnja 2024. tuženik je predložio da sud donese odluku kako je postignut sporazum opisan u točki 15. ovog obrazloženja presude. Također predlaže da svaka strana snosi svoj trošak postupka.

    3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), sud je zatražio od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci da maloljetnoj djeci, imenuje posebnog skrbnika, a što je i odlučeno Rješenjem Klasa: UP/I-552-02/23-07/15, Urbroj:139-041-09/21-23-2 od 29. lipnja 2023. (list 15-16 spisa) u osobi OŠ, mag.iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1 radi zaštite prava i interesa maloljetne djece u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob-158/2023.

    3.1. Nakon imenovanja posebne skrbnice maloljetnoj djeci stranaka, dostavljena joj je tužba s cjelokupnom dokumentacijom spisa na očitovanje.

    3.2. U svojem podnesku od 11. rujna 2023. posebna skrbnica maloljetne djece navela je da ako bi stranke postigle sporazum, ističe da bih načelno bila suglasna sa sporazumom, s obzirom na to da su roditelji prije svih odgovorni za skrb i odgoj svoje djece, u skladu s temeljnim načelom Obiteljskog zakona koji propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu i njegovoj imovini, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6. Obiteljskog zakona), te također imajući u vidu presumpciju najboljeg interesa kada su roditelji suglasni u ostvarivanju roditeljske skrbi.

    3.3. Nakon saslušanja stranaka, posebna skrbnica je navela da je obavila razgovor s maloljetnom djecom, a mišljenje je utvrđeno prema odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta ( čl.3 i 9. ) i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl.12), a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Navedeno mišljenje je opisano u točki 16. ovog obrazloženja presude.

    3.4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 22. svibnja 2024. posebna skrbnica je navela da je iz mišljenja djece vidljivo da ista iskazuju suprotno u odnosu na navode i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci. Ističe da i stranke iznose različito viđanje cjelokupne situacije te predlaže da se dodatno očituje Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Križevci o mogućnosti izricanja ponovne mjere nadzora temeljem koje bi se moglo utvrditi ponašanje djece prilikom primopredaje, odnosno osnovanost navoda tuženika da djeca odbijaju ići kod majke. Smatra da bi se na taj način mogao utvrditi pristup oba roditelja prema djeci i pomoći im u svladavanju poteškoća. S navedenim se suglasio tuženik, dok se tužiteljica protivila navodeći da je to samo odugovlačenje postupka.

    3.5. Nakon očitovanja stranaka, posebna skrbnica je zaključila da bi bila suglasna sa sporazumom koji su sklopile stranke na ročištu održanim 16. travnja 2024. kod ovog suda, opisanim u točki 15. ovog obrazloženja presude, a s obzirom na izraženo mišljenje djece.

    4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima posl.br. R1 Ob-548/2020-5 od 1. prosinca 2020. (list 3-5 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Križevci Klasa: 552-05/23-09/9, Urbroj:139-041-09/02-23-5 od 18. travnja 2023. (list 7- 8 spisa), rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Križevci od 16. ožujka 2023. (list 9-10 spisa), socijalnu anamnezu za stranke sastavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Križevci Klasa: 552-05/23-09/9, Urbroj:139-041-09/17-24-14 od 22. siječnja 2024. (list 42-46 spisa), podnesak posebne skrbnice o razgovoru s maloljetnom djecom od 15. travnja 2024. (list 51-52 spisa), podnesak Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda [adresa] Klasa: 552-05/23-09/9, Urbroj:139-041-09/02-24-18 od 19. travnja 2024. (list 59 spisa), dokumentaciju dostavljenu po tuženiku (list 68-100 spisa), izvršen je uvid u spise Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima R1 Ob-548/20 i R1 Ob- 80/2020, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži u spisu.

    4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024. (list 53-58 spisa) izveden je dokaz saslušanja stranaka (list 53-58 spisa).

    4.2. Sud nije uzeo u obzir podnesak tuženika dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave (list 106 spisa), niti je provodio druge dokaze, a imajući u vidu da je više puta tijekom postupka pribavljeno mišljenje djece stranaka, kao i činjenicu da postupak utječe na zdravstveno stanje djece te da bi svako daljnje izvođenje dokaza dovelo do bespotrebnog odugovlačenja postupka što bi pridonijelo daljnjoj eskalaciji sukoba između roditelja koji bi se prenosio na djecu i time izrazito štetno utjecao na njihovo psihičko zdravlje.

    5. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama zakona.

    6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona, sud je prihvatio sporazum stranaka postignut ranije na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024., podržanog od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci i posebne skrbnice u dijelu kojim je predložen način ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljima, dok je u preostalom dijelu odlučeno kao u izreci presude.

    7. Među strankama nije sporno da su njihovi odnosi teško poremećeni te da unatoč tome uspijevaju se pridržavati ranije odluke. Među strankama isto tako nije sporno da će se roditeljska skrb i nadalje ostvarivati zajednički sporazumno.

    7.1. Među stranaka je sporno je li opravdan zahtjev tužiteljice da maloljetna djeca stanuju s njom s obzirom na izraženo mišljenje djece, kao i zahtjev tužiteljice da se suzi opseg ostvarivanja osobnih odnosa tuženika s djecom odnosno ranije postignuti sporazum da djeca ostvaruju osobne odnose s oba roditelja podjednako.

    7.2. S tim u vezi među strankama je sporno koji roditelj je u obvezi doprinositi za uzdržavanje djece, te je li opravdan zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška.

    8. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima R1 Ob- 80/20 utvrđeno je da je doneseno rješenje temeljem prijedloga stranaka, a s kojim rješenjem je odlučeno kako slijedi:

    "I. Razvodi se brak zaključen između predlagatelja RŠ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođenog dana **.**.1988. u [adresa] i GŠ rođ. JŠ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], rođene **.**.1996. u [adresa], koji brak je zaključen dana 9. travnja 2016. godine u [adresa], a upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa], pod rednim brojem 00024 za 2016. godinu.

    II. Odobrava se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb Križevci dana 10. veljače 2020. godine prema kojem će Planu mldb. djeca stranaka UŠ OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2017. u [adresa] i ĆŠ OIB [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2016. u [adresa] stanovati s ocem RŠ na adresi [adresa], te kojim Planom su određeni susreti i druženja mldb. djece s majkom GŠ svaki drugi vikend u mjesecu, pola svih školskih praznika, svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik, a ostalo po dogovoru roditelja, te kojim Planom se obvezuje majka GŠ na plaćanje iznosa uzdržavanja za mldb. UŠ u iznosu od 500,00 kuna mjesečno, te za mldb. PŠ u iznosu od 500,00 kuna mjesečno, odnosno ukupno 1.000,00 kuna mjesečno do svakog 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, a nakon zaposlenja majke pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski razlozi sve to na račun oca i zz mldb. djece RŠ kod Podravske banke d.d. na broj računa [broj bankovnog računa].

    III. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb Križevci od 10. veljače 2020. godine sastavni je dio ovog Rješenja. "

    9. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima R1 Ob- 548/20 utvrđeno je da je doneseno rješenje kojim je odlučeno:

    "1. Mijenja se Odluka o osobnim odnosima predlagateljice JŠ s mldb. djecom UŠ i PŠ iz Rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, posl. br. R1 Ob-80/2020-3 od 20. ožujka 2020. kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb dana 10. veljače 2020. godine, a prema kojem Planu su susreti i druženja mldb. djece s majkom GŠ određeni svaki drugi vikend u mjesecu, pola svih školskih praznika, svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik na način da se odobrava novi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb Križevci, dana 15.10.2020. godine prema kojem će djeca kod majke provoditi svaki drugi tjedan i to onaj tjedan kada majka radi ujutro, poslije posla preuzima djecu i otac ujutro dolazi po djecu mldb. ĆŠ vodi u vrtić, a mldb. UŠ ostaje kod oca. Onaj tjedan kada majka radi popodne djeca su cijeli tjedan kod oca, a majka provodi utorkom, četvrtkom i subotom po dva sata sa djecom, kao i svaki drugi vjerski blagdan i državni praznik. U svemu ostalom primjenjivati će se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb 10.02.2020. godine.

    2. Plan o Zajedničkoj roditeljskoj skrbi sastavljen kod Centra za socijalnu skrb dana 15.10.2020.g. sastavni je dio ovog rješenja."

    10. Uvidom u rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Križevci od 16. ožujka 2023. (list 9-10 spisa), proizlazi da su stranke roditelji maloljetne djece, a što također proizlazi i iz priložene dokumentacije.

    11. Uvidom u socijalnu anamnezu za stranke sastavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Križevci Klasa: 552-05/23-09/9, Urbroj:139-041- 09/17-24-14 od 22. siječnja 2024. (list 42-46 spisa), utvrđeno je sljedeće: a) za tužiteljicu:

    - rođena je kao jedino dijete u braku svojih roditelja koji brak je kasnije razveden, otac stanuje sada sam, a majka se ponovo udala i živi na Mljetu, po ocu ima polubrata koji je oženjen i živi u [adresa],

    - završila je srednju školu u [adresa], smjer krojač, a nakon toga je radila kao konobarica u različitim kafićima,

    - tužiteljica navodi da su odnosi u obitelji bili narušeni, otac je imao problema s alkoholom i agresivan, s majkom sada redovito komunicira,

    - upoznala je tuženika u dobi od 13 godina, nakon čega su prohodali i bili 10 godina u vezi, nije se slagala s tuženikovim roditeljima,

    - trenutno je u izvanbračnoj zajednici s partnerom ĐŠ, koji nije bio u braku ranije i nema djece, žive u manjem stanu koji je namješten, roditelji su maloljetnog djeteta rođenog u svibnju 2023.,

    - koristi porodiljnu naknadu od 300,00 EUR (slovima: tristo eura), a partner je zaposlen u društvu Intertehno Art d.o.o. gdje ostvaruje primanja od 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura) mjesečno, a s terenskim dodacima ostvari i ponekad primanje od 2.000,00 EUR (slovima: dvijetisuće eura),

    b) tuženik:

    - rođen u braku roditelja kao drugo dijete te ima brata blizanca, tuženik ima pomoć svoje obitelji,

    - završio je srednju školu, smjer strojobravar,

    - zaposlen je već 13 godina u Delta metal gdje ostvaruje plaću od 900,00 EUR (slovima: devetsto eura), živi u kući svojih roditelja.

    11.1. Stranke su roditelji dvoje djece:

    a) ĆŠ:

    - u dobi od nepunih 8 godina, pohađa osnovnu školu, predškolu jer mu je odgođen upis u prvi razred,

    - dijagnosticiran mu je poremećaj razvoja govora i jezika (F80), korisnik je prava na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu te mu je utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja, težeg invaliditeta, privremenih promjena u zdravstvenom stanju i potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije, prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom opsegu, te ima i zdravstvenih teškoća u vidu konstipacije (K59.0),

    - trenira nogomet u [adresa] u nogometnom klubu Križevci,

    b) UŠ:

    - u dobi od nepunih sedam godina, pohađa osnovnu školu u Križecima, predškolu,

    - dijagnosticiran joj je poremećaj razvoja govora i jezika (F80), korisnica je doplatka za pomoć i njegu, utvrđeno joj je tjelesno oštećenje, postojanje težeg III stupnja invaliditeta, postoje promjene u zdravstvenom stanju, postoji potreba provođenja psihosocijalne rehabilitacije i potreba prijeke pomoći i njege u punom opsegu (IV stupanj),

    - ide u školu plesa u [adresa].

    11.2. Navodi se da su odnosi stranaka u braku u početku bili u redu, a potom su se pogoršali nakon rođenja kćerke jer se, između ostalog, tuženik nije slagao s odabirom tužiteljičinog posla odnosno noćnim smjenama. Nakon razvoda braka, stranke su uspijevale postići dogovor oko djece, međutim otac nakon toga pokreće postupak obveznog savjetovanja radi izmjena odluke o ostvarivanju osobnih odnosa djece s majkom jer smatra da se ona ne bavi s djecom i traži smanjenje opsega osobnih odnosa.

    11.3. Nakon razgovora sa strankama i djecom, utvrđeno je da tužiteljica predlaže da djeca se povjere njoj jer navodi da ona više brine o zdravlju djece, dok tuženik više ugađa djeci i ne brine o njihovoj dobrobiti niti odgoju dok otac navodi da on primjerno brine o djeci te osporava navode tužiteljice. Ujedno, tuženik prigovara tužiteljici da je gruba prema djeci i da koristi neprimjerene odgojne metode kao i da djeca plaču kad je vrijeme da idu k njoj na susrete i druženja.

    11.4. Razgovor s djecom je bilo otežano provesti s obzirom na njihove teškoće u govoru, te se ističe da su naveli da im je kod oba roditelja lijepo.

    11.5. U mišljenju se navodi da oba roditelja su podjednaka u roditeljskim kapacitetima, ali da je majka pokazala više razumijevanja potreba djece. Smatraju da je u interesu djece da s oba roditelja provode vrijeme jer je to važno za njihov psihofizički razvoj, te da je odgojno-obrazovni faktor veći kod roditeljskih vještina majke pa iz tog razloga predlažu da djeca stanuju s majkom, a da djeca s ocem ostvaruju osobne odnose svaki utorak i četvrtak poslije škole, svaki drugi vikend od petka od 18,00 sati do nedjelje do 18,00 sati, pola školskih praznika, svaki drugi vjerski blagdan i školski praznik te da se ocu odredi obveza uzdržavanja u skladu sa iznosima Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ 48/2023).

    11.6. U dopuni mišljenja istaknutoj u podnesku Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci Klasa: 552-05/23-09/9, Urbroj:139-041-09/02-24-18 od 19. travnja 2024. (list 59 spisa), naznačeno je da ostaju kod mišljenja opisanog u točki 11.5., a u odnosu na osobne odnose suglasni su s ranije postignutim sporazumom stranaka opisanim u točki 15. ovog obrazloženja presude.

    12. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024. (list 53-58 spisa) saslušana je tužiteljica koja je navela da ima s tuženikom već duže vrijeme narušene odnose. Sve je započelo kada je ona ostala trudna s trećim djetetom, odnosno mjesec dana pred porod on je počeo biti sve gori prema njoj. Shvatila je da se ne mogu dogovoriti ništa oko djece, a ĆŠ je krenuo u malu školu. Zbog toga se obratila i centru, te je zaključak bio da se u korist djece uspiju dogovoriti, a prema mišljenju centra bi svakako također bilo lakše djeci da su kod nje upravo iz brige oko škole i organizacije. Tuženik je to odbijao. Htjela bi da se mogu kao i drugi parovi unatoč razvodu dogovoriti jer joj je žao djece. Ona kuha svaki dan, djeca kod nje imaju sve što im treba, imaju svoju sobu, te ne zna zašto su pričali drugačije kod skrbnice. Oni se super slažu s njezinim trećim djetetom, nema nikakve ljubomore. Misli da je razgovor djece bila reakcija nakon što ih je otac na to nagovorio. Tužiteljica je prilikom iskaza bila jako uznemirena i pokazivala je velike emocije, plakala je, te je bilo vidljivo da ju pogađa ova situacija. Ističe da je protiv zlostavljanja djece, pa ju šokira što su djeca rekla. Ne vidi razlog da su to sve išli govoriti osim da je njihov otac utjecao na njih. Otac njima sve dopušta i kod njega nema reda. Ne žale joj se na oca, osim što govore da im otac kupi sve što hoće.

    12.1. Nadalje, predlagateljica je navela da se preselila u novi stan u veljači 2024. s partnerom i djetetom, jer nisu mogli se dogovoriti sa sestrom partnera. Novi smještaj se nalazi na super lokaciji, djeca imaju u blizini park i sve im je na dohvat ruke. Stan je površine 56 m2, djeca imaju svoju sobu, a partner i ona imaju svoju sobu. Imaju i veliki boravak. Najamnina za taj stan je 350,00 EUR (slovima: tristopedeset eura) u koji iznos su uključene i režije. Navodi da je na porodiljnom još iduće dvije godine, prima naknadu od 309,00 EUR (slovima: tristodevet eura). Njezin partner radi na terenu, pa ga nema od ponedjeljka do petka, a vikendom je doma. Ima njegovu financijsku pomoć, sve radi sama oko djece, ništa joj za njih nije teško napraviti. Ako nema gdje s djecom zna platiti čuvanje djece u privatnom vrtiću. Ističe da ĆŠ ima problema sa crijevima. Vidi da se to dijete muči, a otac ne primjećuje njegove probleme s crijevima. Vodila je logopedu ĆŠ, pa su joj tamo rekli da otac ne vodi dijete u dogovorene termine, ignorira sve oko zdravlja djece, pa ju to isto muči što se i preko djece mora tuženik ovako ponašati. Logopeda ne plaćaju. Logopedu ide i UŠ. UŠ ima problema sa izgovaranjem riječi, primjerice sada uči slovo "s". Ima i problem s očima, govorila je tuženiku da ne daje djeci mobitel, ali on to uporno ignorira i ne vježba s djecom zadaće koje dobije od logopeda. UŠ trenira inače ples, a ĆŠ nogomet. To ih je ona upisala. Svaki drugi mjesec ona plaća, a ostalo otac. Ples iznosi mjesečno 35,00 EUR (slovima: tridesetpet eura), a nogomet 27,00 EUR (slovima: dvadesetsedam eura). ĆŠ mora još piti lijekove za crijeva za što potroši mjesečno oko 20,00 EUR (slovima: dvadeset eura). Djeca idu u [adresa] na preglede, UŠ ide zbog manjeg rasta, a ĆŠ ide kod gastroenterologa, dr. C. Na preglede ih vodi ili tuženik ili ona, ovisno kod koga su djeca taj dan ili tjedan. Ona putuje s autobusom jer još ne vozi. U [adresa] idu i psihologu i to prvi put u petom mjesecu. ĆŠ mora ići psihologu 21. svibnja 2024. da bi se vidjelo je li njegov problem sa crijevima isključivo samo takav problem ili je povezano sa emotivnim ili psihičkim stanjem.

    12.2. Nadalje, ističe da tuženik ne kuha već njegova baka. Ona i održava kućanstvo i zahvaljujući njoj i djeca mogu pojesti topli obrok kad su kod oca. Otac uvijek djeci govori ružno o njoj. Za sebe navodi da se suzdržava bilo što pričati pred djecom, ali nekad i njoj zna pobjeći kada ju tuženik jako razljuti. Htjela bi za djecu sve najbolje, zato bi htjela da budu kod nje jer se trudi da djeci bude sve skuhano, uredno i da imaju red. Ne dopušta im sve što oni žele pogotovo ne igrice na mobitelu. Djeca imaju kod nje krug prijatelja s kojima se druže i to su sve njihovi vršnjaci. UŠ ima i svoju najbolju prijateljicu s plesa u blizini.

    12.3. Odgovara joj i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci (list 46 spisa) opisan u točki 11.5. ovog obrazloženja presude o prijedlogu na koji način bi tuženik trebao s djecom ostvarivati osobne odnose. U odnosu na iznos uzdržavanja ostaje kod tužbenog zahtjeva s obzirom na to da trenutno nemaju druge troškove osim plesa i nogometa za djecu. Naravno da će ti troškovi narasti kada će djeca krenuti u školu.

    13. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024. (list 53-58 spisa) saslušan je tuženik koji je naveo da se protivi da djeca stanuju s majkom, jer kada djeca trebaju ići kod nje, oni se protive. On njima uvijek kaže da moraju ići mami, ali oni to odbijaju. Govore da ih mama tuče, pa kad pita mamu ona kaže da djeca lažu. Nije primijetio da djeca imaju bilo kakve udarce ili ozljede.

    13.1. Nadalje, ističe da je s tužiteljicom odnos super, sve se uspiju dogovoriti, sve rješavaju oko djece, pogotovo oko njihovog zdravlja. On odvede djecu logopedu i ona uvijek zna za to, prošli tjedan nije mogao voziti djecu logopedu jer je djecu vozio za pregled za školu, a poslije je vozio UŠ na pregled za naočale. Djeca moraju ići 28. svibnja 2024. psihologu u [adresa], no ne zna zašto.

    13.2. Ističe da djeca prespavaju kod mame i to bude tjedan – tjedan. On zna kuhati, ali uglavnom kuha njegova baka. Njegov brat je "stric Ž", on čuva djecu. Djeca kad su kod njega uglavnom su s njegovim roditeljima koji ih čuvaju.

    13.3. On radi u Delta metalu na radnom mjestu priprema za plastifikaciju. Ostvaruje mjesečno 950,00 EUR (slovima: devetstopedeset eura). Dodaci su u toj plaći. Radno vrijeme mu je od 7,00 do 15,00 sati, te poslije podne druga smjena od 15,00 sati do 23,00 sati. Djeca su cijelo vrijeme s njegovim roditeljima. Kad su djeca kod majke, on radi jutarnju smjenu. Smatra da bi za djecu bilo previše dati za svakoga 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) jer gleda kako je to bilo prije određeno. Misli da nije u redu da on plaća više nego što je to trebala plaćati tužiteljica. On ne govori djeci loše o majci, u tom dijelu djeca nisu točno iskazivala.

    13.4. Nakon toga, tuženik izjavljuje da bi načelno i pristao da djeca žive s majkom, ali se boji kako će djeca reagirati jer neće njega viđati. Svjestan je i problema sa smjenama i Stjepanovim odlaskom u školu i da ga neće baš viđati kao do sada.

    14. Iz iskaza stranaka proizlazi da su narušeni odnosi te da zbog toga stranke učestalo jedan drugome predbacuju oko skrbi djece čije je zdravlje osjetljivo i trebaju pojačanu njegu i skrb, a zbog narušenih odnosa imaju i otežanu roditeljsku komunikaciju i suradnju što utječe i na njihovu djecu.

    14.1. Naime, uzimajući u obzir iskaze stranaka i njihovo ponašanje na održanim ročištima, sud izvodi zaključak da stranke još nisu u potpunosti razriješile emocije proizašle iz partnerskih odnosa te je kod oboje, prisutno nezadovoljstvo.

    14.2. Tužiteljica nastoji ukazati na njezin način odgoja djece i brigu oko zdravlja djece, a što tuženik nastoji osporiti te pritom ističe i događaje u prošlosti i osporava tužiteljici skrb oko djece, dok s druge strane potom pristaje da se ostvaruju osobni odnosi djece s oba roditelja podjednako.

    14.3. S tim u vezi, ukazuje se da se ovaj postupak vodi radi najboljeg interesa djece te da bi oba roditelja trebala za dobrobit djece čije je zdravlje osjetljivo, doprinositi jačanju roditeljskih i moralnih kvaliteta, a izbjegavati destrukciju ionako osjetljivog odnosa s djecom imajući u vidu dob djece i njihovo zdravlje.

    14.4. Oba roditelja iskazuju želju za skrb oko djece, međutim, pritom iznose različita viđanja odgoja i međusobno se prozivaju pred djecom, a što bi trebali izbjegavati posebice kod primopredaje djece.

    14.5. S tim u vezi se ukazuje da je tijekom trajanja ovog postupka uočena međusobna netrpeljivosti između stranaka, no da su se unatoč tome suzdržavali na ročištima gdje su oboje nastojali prikazati se što bolje. Oboje su svjesni zdravstvenih problema kod djece i da djeca trebaju oba roditelja zbog čega se uspijevaju dogovoriti, no kad nastanu nesporazumi krenu se ponovo prozivati. Takvi odnosi roditelja štetno djeluju na psihičko zdravlje maloljetne djece. Zbog navedenoga, mišljenje je suda da je roditeljima potrebna stručna pomoć u međusobnoj interakciji i komunikaciji kako bi svoje partnerske probleme stavili sa strane, zaustavili sukobe i gradili zadovoljavajuće roditeljske odnose. U sadašnjim roditeljskim odnosima uočeno je postupanje koje može biti svjesno i/ili nesvjesno, a koji se očituje u razvijanju osjećaja krivnje i odgovornosti kod djece, prikazivanje drugog roditelja u negativnom kontekstu, poticanje nezadovoljstva drugim roditeljem kod djece, negativnim komentarima, prijenos negativnih emocionalnih stanja na djecu te odbijanje komunikacije s drugim roditeljem pred djecom kao što je to recimo bilo prilikom primopredaje djece. U takvim okolnostima nužno je roditeljima ponovo omogućiti stručnu pomoć kroz mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci, a koja je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, te koje mjere su ranije i provedene i za koje su stranke pozitivno reagirale, sve radi ponovnog uspostavljanja njihove suradnje i komunikacije koja je nužna za pravilan psihofizički razvoj djece pa je zajednička skrb i jedan od načina kroz koji će se ta suradnja moći ostvariti.

    15. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024. (list 53-58 spisa) stranke su postigle sporazum, od kojeg je kasnije odustala tužiteljica, a koji sporazum su prihvatili i Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa] te posebna skrbnica.

    15.1. Navedenim sporazumom su stranke uredile roditeljsku skrb djece te su predložili sljedeće:

    - da djeca stanuju kod majke,

    - otac ostvaruje osobne odnose s djecom, počevši od idućeg tjedna 22. travnja 2024., kada otac radi popodnevnu smjenu, na način da djeca kod njega borave utorak počevši od 10,00 sati, pa do petka do 14,00 sati, tako što će otac preuzeti djecu od majke, a po završetku osobnih odnosa majka će preuzeti djecu od oca kod Veterinarske stanice na početku [adresa]. Taj tjedan vikend su djeca kod majke. Nakon toga idući tjedan kada otac radi jutarnju smjenu, otac ostvaruje osobne odnose utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati na način da preuzme djecu i vrati djecu majci, te taj tjedan djeca vikend provode kod oca počevši od petka od 18,00 sati do nedjelje do 18,00 sati, na način da majka preda djecu u petak kod Veterinarske stanice ocu, a otac ih u nedjelju po završetku osobnih odnosa vrati djecu majci. I tako nadalje naizmjenično.

    16. U skladu s odredbom čl. 360. Obiteljskog zakona, mišljenje djece stranaka je utvrđeno posredstvom stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci, kao i posebne skrbnice.

    16.1. Iz podneska posebne skrbnice od 15. travnja 2024. (list 51-52 spisa) proizlazi da je obavila razgovor s maloljetnom djecom stranaka, a na koji razgovor su djeca došla u pratnji tuženika.

    16.2. Posebna skrbnica je istaknula da je maloljetni ĆŠ dječak u dobi od nepunih 8 godina. Tijekom razgovora dječak je bio otvoren, nije bio sramežljiv niti povučen no bilo je teže održavati njegovu pažnju na razgovoru s obzirom na to da se cijelo vrijeme igrao igračkama koje se nalaze u prostoriji te je lizao lizaljku. Odgovarao je na pitanja, no morala ga je više puta pitati isto pitanje kako bi zadobila njegovu pažnju. Dječak je tijekom razgovora crtao te ispravno pisao riječi na hrvatskom i engleskom jeziku. Tijekom razgovora sa ĆŠ, u sobi je bila i maloljetna UŠ, s obzirom na to da je u početku izražavala negodovanje da ostane sama sa posebnom skrbnicom u prostoriji. UŠ se cijelo vrijeme igrala igračkama i crtala. Pred kraja razgovora sa ĆŠ, UŠ se opustila te je uspjela popričati i s djevojčicom.

    16.2. Maloljetni ĆŠ navodi da on i sestra žive sa ocem. On bi želio da može stalno živjeti s ocem jer majka ne kuha ručak kada su kod nje. Navedeno potvrđuje i UŠ kimanjem glave. Njihov otac kuha i zna kuhati različita jela, navodi da kod njega jedu juhe, meso i „piceka“. S ocem žive i njihovi baka i djed te stric Ć. Svi oni su dobri. Za majku, ĆŠ navodi da živi u dućanu. Ona živi s partnerom ĐŠ i njih dvoje imaju dijete U. ĆŠ navodi da pohađa malu školu te da na jesen kreće u prvi razred. Inače, on i sestra nisu išli u vrtić te ih čuva stric Ž. Maloljetni ĆŠ za svoga oca govori da je dobar, on s njim igra Roblox. Otac ga vodi svakoga dana u malu školu te ga on vodi k doktoru kada je bolestan, majka ga nikada nije vodila k doktoru. Također, otac ga vodi kod logopeda. ĆŠ trenira nogomet, a UŠ ide na ples. Navodi kako ima puno prijatelja, najbolji prijatelj mu se zove O i oni idu zajedno u malu školu. O također ponekad dolazi k njemu na igru. Za majku govori da je zločesta te da ju zbog toga uopće ne želi viđati. Kada nije kod majke, ona mu ne nedostaje. Kada je kod majke, ĆŠ se igra sa A i UŠ, a majka za to vrijeme gleda youtube. Navodi kako on i sestra nikada ne spavaju kod majke. Ističe da se njegovi roditelji nikada ne svađaju pred njim, no navodi da majka ružno priča o njegovom ocu, kaže da je ljuta na njega, također otac ružno priča o njegovoj majci.

    16.3. Maloljetna UŠ je djevojčica u dobi od 6 i pol godina. UŠ crta crtež djevojke te govori da nije nacrtala majku nego baku. Nakon što se djevojčica opustila, govori kako njena majka stalno viče na nju i ĆŠ i tuče ih. Također, majka se nikada ne igra s njom, a otac se s njom igra s barbikama. Djevojčica, isto kao i brat, govori kako oni ne spavaju kod majke. Navodi kako joj majka ne nedostaje kada nije kod nje te da ju ne želi vidjeti, a da mora stalno biti kod majke, onda bi plakala. Ujedno navodi da bi htjela da sve ostane isto.

    17. Iz utvrđenog mišljenja djece, vidljivo je da su iskazivali drugačije nego što su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Križevci opisano u točki 11. ovog obrazloženja presude, ali i da su drugačije opisivali obiteljsku situaciju u odnosu na iskaze stranaka. Tako primjerice da tuženik kuha i brine o njima, a majka ne što su same stranke osporile pogotovo tuženik koji je naveo da ne kuha i da o djeci uglavnom brinu njegovi roditelji. Također, navode da ih majka tuče, a tuženik potom navodi u iskazu da nije kod djece primijetio nikakve modrice niti bilo što što bi upućivalo na nasilje. Isto tako, djeca navode da ne prespavaju kod majke, a sam tuženik navodi da su djeca po tjedan dana kod majke i tjedan dana kod njega. Ono što je uočeno, a to je da su sama djeca navela da roditelji pred njima pričaju ružno jedan o drugome.

    18. U skladu s čl. 119. Obiteljskog zakona dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom s time da je roditelj koji stanuje s djetetom i skrbi se o djetetu dužan omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

    19. Nadalje, člankom 121. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se osobni odnosi s djetetom mogu ostvarivati neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično.

    20. Primjenom odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“, Međunarodni ugovori" br. 2-3/17) potrebno se rukovoditi načelom najboljeg interesa djeteta, što je ujedno i temeljeno načelo sadržano i u odredbi čl. 5. Obiteljskog zakona, dok je prema odredbi čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom od 15. svibnja 2003. („Narodne novine“ Međunarodni ugovori" br. 7-113/08) dijete i roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata.

    21. Sud smatra da je suglasan prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci, stranaka i posebne skrbnice kojim odobravaju postignuti sporazum stranaka u odnosu na to da djeca stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose u cijelosti u interesu i za dobrobit djece imajući u vidu privrženost djece za oba roditelja, ali činjenicu da tužiteljica ima pomoć partnera, bolje istaknute roditeljske kompetencije i način odgoja djece koja su s teškoćama u razvoju te istodobno i potiče djecu na pohađanje izvanškolskih aktivnosti, a majka je još jednog djeteta s kojim su djeca stranaka postigla emocionalnu bliskost i povezani su.

    22. U odnosu na donošenje odluke o mjestu preuzimanja i vraćanja djeteta, sud je uzeo u obzir motiviranost oba roditelja za roditeljsku skrb, pa tako i njihovu motiviranost za održavanje osobnih odnosa s djecom što je ovaj sud cijenio pozitivnim te je prihvatio u tom dijelu također postignuti sporazum opisan u točki 15. ovog obrazloženja presude.

    23. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, a prilikom donošenja odluke, sud se rukovodio važnosti postizanja između stranaka uzajamnog poštivanja i pomaganja radi osiguravanja zaštite dobrobiti djeteta tako da dijete ne osjeti narušene obiteljske odnose. Prema mišljenju ovoga suda, a što i sam Hrvatski zavod za socijalnu skrb – Područni ured Križevci kao i posebna skrbnica navode, ostvarivanje kontinuiranih osobnih odnosa s oba roditelja omogućava djeci potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. Posebice zbog uzrasta djece i osjetljivog zdravlja djece kojoj je u ovoj dobi potrebno kod pravilnog i skladnog razvoja osigurati kontinuitet odnosa s oba roditelja i okruženje u kojem će se osjećati sigurno zbog čega su prema mišljenju ovoga suda obje stranke dužne u okviru svojih roditeljskih dužnosti pronaći put i način za izbjegavanje sukoba radi interesa njihove djece.

    24. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama I., II. i III. izreke ove presude.

    25. Sud ovime ujedno upozorava stranke da je u skladu s čl. 417. st. 1. t. 1. i 2 . Obiteljskog zakona propisano da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za dobrobit djece te da je važno da roditelji nastoje prije svega postići sporazum koji će biti usmjeren na dobrobit djece.

    26. S tim u vezi, sud upozorava primjenom odredbe čl. 417. st. 3. Obiteljskog zakona roditelje o posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djece s drugim roditeljem.

    27. Isto tako, sud upućuje stranke da za slučaj novih bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti imaju u vidu i mogućnost pokretanja novoga postupka u kojem se može donijeti nova odluka o ostvarivanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju, u ovom slučaju tuženikom kao ocem.

    28. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir postignuti sporazum stranaka kao i nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Križevci.

    29. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

    30. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    31. U konkretnom slučaju je nesporno da do donošenja presude tužiteljica bila obveznica plaćanja uzdržavanja, a da nakon postignutog sporazuma niti jedan roditelj nije plaćao drugome ništa za uzdržavanje maloljetne djece s obzirom na to da su djeca podjednako provodila vrijeme s oba roditelja, a što je sud također cijenio kod donošenja odluke.

    32. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

    33. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djece kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

    34. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

    35. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica kao majka, zdrava i radno sposobna, zaposlena s urednim primanjima, trenutno na porodiljnom, sve detaljno naznačeno u točkama 1.,11. i 12. ovog obrazloženja ove presude, dok je tuženik kao otac, zdrav i radno sposoban, zaposlen s urednim primanjima, živi u kući svojih roditelja, također sve detaljno naznačeno u točkama 1., 2., 11. i 13. ovog obrazloženja ove presude.

    35.1. Stranke nemaju u vlasništvu imovine, ali imaju uredne stambene uvjete te oboje osiguravaju redovito djeci sve što im je potrebno, a tužiteljica ima još jedno maloljetno dijete za uzdržavati.

    36. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

    37. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

    38. Ocjenjujući mjesečne potrebe maloljetne djece, za utvrditi su polaznici predškole, kreću najesen u prvi razred osnovne škole, narušenog zdravlja, te imaki uobičajene mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika, igračke i drugo te pohađaju izvanškolske aktivnosti oko kojih se stranke uspijevaju dogovoriti oko podjele troškova.

    39. Sud smatra da je iz iskaza stranaka razvidno da otkako djeca borave kod svakog po tjedan dana da jednako sudjeluju u troškovima uzdržavanja, te da provode podjednako vremena s djecom i podjednako svakodnevno skrbe o djeci, te obveza da oba roditelja sudjeluju u uzdržavanju odgovara obiteljskim okolnostima, kao što je i u skladu sa interesom djece. S tim u vezi je utvrđeno da će svaka stranka pojedinačno uplaćivat minimalan iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno za svako dijete jedan drugome uplatom na račun koji su dužen jedna drugoj javiti. Navedeni iznos nije bio sporan strankama te su oko njega postigle sporazum imajući u vidu trenutne potrebe maloljetne djece.

    40. Osim toga navedeni iznos sukladan je mjesečnim potrebama i dobi maloljetnog djeteta te je isti iznos utvrđen i prema odredbi čl. 314. st. 3. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023), prema kojim podacima roditelj koji ne stanuje s djetetom je dužan za dijete do 12 godina plaćati 20 % prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske odnosno 203,15 eura (slovima: dvjestotri eura i petnaest centi) kao minimalni iznos, dok je prema podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, utvrđeno također da navedeni iznos odgovara. Osim toga, oba roditelja su u obvezi uzdržavanja dvoje djece, a majka još jednog djeteta.

    41. Imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja; da od postignutog sporazuma od travnja 2024. oba roditelja podjednako doprinose za uzdržavanje djece koja s njima podjednako provode vrijeme; kao i da svaki roditelj jednako sudjeluje u troškovima obuće i odjeće i hrane maloljetne djece, te da su obje stranke postigle sporazum oko visine uzdržavanja te imajući u vidu podatke iz točke 1., 2., 11., 12., 13. i 16. ovog obrazloženja presude, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. točka 2. i st. 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio strankama da za uzdržavanje svakog maloljetnog djeteta plaćaju svaki pojedinačni iznos od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) mjesečno za svako dijete, odnosno ukupno 300,00 EUR (slovima: tristo eura) svaki, kako je navedeno u točkama IV. i V. izreke presude. Stranke su dužne međusobno razmijeniti broje računa radi uplate uzdržavanja.

    41.1. O zakonskim zateznim kamatama na dospjele obroke uzdržavanja i to zadnjeg dana u mjesecu za koji treba platiti uzdržavanje, a neplaćene, odlučeno je primjenom odredbi čl. 29. st.1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

    42. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, kao i na iskazima stranaka, te je sud kod donošenja odluke vodio računa o svim okolnostima slučaja, o ishodu postupka, posebno činjenici da je ova odluka donesena za dobrobit maloljetne djece, kao i da je uspjeh stranaka u ovom postupku s obzirom na njihove prijedloge i zahtjeve, zapravo podjednak, radi čega je odlučeno kao u točki VI. izreke presude.

    U Bjelovaru, 19. lipnja 2024.

    S u d a c:

    Neda Šola

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana koja se podnosi ovom sudu u 4 istovjetna primjerka, a o kojoj odlučuje nadležni Županijski sud.

    Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćniku,

    2. Tuženiku,

    3. Posebnoj skrbnici maloljetne djece,

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Križevci,

    5. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.