Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4886/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. C. C. d.o.o. OIB:… iz Z., zastupanog po punomoćniku T. Č., odvjetniku iz O. društva Č. & P. d.o.o. u Z., protiv tuženika I. S. O.:… iz O., zastupanog po punomoćniku Ž. Š., odvjetniku iz O. društva Ž. Š. & V. Š. B. j.t.d. u O., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku posl. br. Povrv-43/2022-15 od 28. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 18. lipnja 2024.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Osijeku posl. br. Povrv-43/2022-15 od 28. studenog 2023.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. Povrv-43/2022-15 ukinut je platni nalog iz rješenja o ovrsi Javnog bilježnika T. K. iz O. br. Ovrv-21/2021 od 19. siječnja 2021. i odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.260,18 eura/32.098,36 sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 3.999,75 eura/30.136,13 kn od 25. veljače 2018. do isplate i na iznos od 260,43 eura/1.962,23 kn 4. siječnja 2021. do isplate uz trošak ovršnog postupka u iznosu od 282,20 eura/2.126,23 kn sa zakonskim zateznim kamatama, kao u stavku I izreke presude suda prvog stupnja.
1.2. U stavku II izreke prvostupanjske presude tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.333,34 eura/10.046,05 kn.
2.1. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev usvoji, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu parničnog troška i troška sastava žalbe.
2.2. Tuženik u odgovoru na žalbu smatra da je žalba neosnovana te predlaže žalbu kao takvu odbiti, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
3. Žalba je neosnovana.
4. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 Zakona ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, o parničnom postupku
69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Iz činjenica što ih je utvrdio prvostupanjski je sud izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica a na tim je činjenicama utemeljena presuda.
6. Ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 228. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,
međutim i uz pravilnu
29/18, 126/21, 114/22 , 156/22, 145/23 i 155/23 dalje ZOO)
primjenu mjerodavne odredbe čl. 225. u vezi čl. 43. st. 1., čl. 214. i 223. ZOO jednako se odlučuje o predmetnom tužbenom zahtjevu kao što je odlučio prvostupanjski sud.
7.1. U žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tužitelj izdao D. business C. A. karticu poslovnom članu - trgovačkom društvu I. d.o.o. iz O. a korisnik te kartice bio je tuženik kao direktor navedenog trgovačkog društva, koji je koristeći navedenu karticu učinio troškove na koje se odnosi tužbeni zahtjev. Riječ je o tražbinama tužitelja iz računa br. 1450338054 od 20. svibnja 2014., br. 1450338062 od 18. lipnja 2014., br. 1450338070 od 17. srpnja 2014., br. 1450338089 od 20. kolovoza 2014., br. 1450338089 od 29. kolovoza 2014. i br. 3427523727-1601 od 29. siječnja 2016. te br. 3427523727-1602 od 29. veljače 2016., s tim da se posljednja dva računa od 29. siječnja 2016. i 29. veljače 2016. odnose na obračun zateznih kamata.
7.2. Kada je prihvatio tuženikov prigovor zastare, prvostupanjski je sud zaključio kako se radi o tražbini tužitelja iz trgovačkog ugovora o prometu roba i usluga koja zastarjeva u roku od 3 godine te je primjenom odredbe čl. 228. st. 1. ZOO odbio tužbeni zahtjev.
8.1. U predmetnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 228. st. 1. ZOO s trogodišnjim zastarnim rokom jer tuženik odgovara za predmetnu tražbinu ne samo kao jamac-platac temeljem čl. 111. st. 3. ZOO već i kao solidarni obveznik, prema odredbi čl. 5. toč. 3. Pravila i uvjeta za članstvo u D. C. (list 30 spisa predmeta suda prvog stupnja). Stoga se tuženikova odgovornost ne temelji samo na jamstvu za obvezu trgovačkog društva da bi se cijenila jednako kao i međusobne tražbine tužitelja i I. d.o.o. iz trgovačkog ugovora već tuženik odgovora kao solidarni dužnik sukladno odredbi čl. 43. st. 1. ZOO i prema njemu tražbina zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl. 225. ZOO od 5 godina.
8.2. O navedenom je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje po dopuštenju revizije u predmetu br. Revd-1923/2020 sa slijedećim pitanjem: "Smatra li se ugovorni odnos, koji nastaje između izdavatelja poslovne kartice s jedne strane te pravne osobe na čiji zahtjev se izdaje i fizičke osobe koja karticu koristi s druge strane, trgovačkim ugovorom u smislu odredbe čl. 14. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 – dalje: ZOO) te zastarijeva li obveza iz takvog ugovornog odnosa u trogodišnjem zastarnom roku (čl. 228. St. 1. ZOO), s obzirom da je korisnik kartice fizička osoba, kao i prosuđuje li se zastarni rok po obvezi glavnog dužnika - pravne osobe ili po obvezi fizičke osobe - jamca?", zaključujući povodom tog pitanja da se na korisnika kartice kao solidarnog dužnika primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina, kao u presudi posl. br. Rev-1111/2021-2 od 14. veljače 2024.
9.1. Primjenjujući navedenu mjerodavnu odredbu čl. 225. ZOO za zaključiti je kako su tražbine tužitelja iz računa br. 1450338054 od 20. svibnja 2014., br. 1450338062 od 18. lipnja 2014., br. 1450338070 od 17. srpnja 2014., br. 1450338089 od 20. kolovoza 2014., br. 1450338089 od 29. kolovoza 2014. u zastari jer je od njihova dospijeća petnaestog dana od izdavanja (4. lipnja 2014., 3. srpnja 2014., 1. kolovoza 2014., 4. rujna 2014. i 13. rujna 2014.) pa do podnošenja prijedloga za ovrhu Javnom bilježniku u svrhu naplate tih tražbina 11. siječnja 2021. protekao petogodišnji zastarni rok iz čl. 225. ZOO.
9.2. Primjenom odredbe čl. 223. ZOO zastarjelim se smatraju i tražbine iz računa br. 3427523727-1601 od 29. siječnja 2016. te br. 3427523727-1602 od 29. veljače 2016. koje se odnose na zatezne kamate.
10. Za razliku od tužiteljevih tvrdnji, time što je dana 23. veljače 2018. izvršena uplata iznosa od 766,91 kn nije došlo do prekida tijeka zastare i niti se tom uplatom priznao za ostvarenje prekida tijeka zastarnog roka, što može biti učinjeno i dug. Naime,
konkludentnim radnjama u smislu odredbe čl. 387. st. 1. ZOO, potrebno je priznanje kako osnove tražbine tako i visine te tražbine. Samo po sebi plaćanje jednog dijela duga ne može se smatrati priznanjem drugog dijela duga tj. duga koji nije plaćen a koji je predmet spora, (tako i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske npr. br. Rev-x 1004/13, Revt-68/03 i Rev-371/05).
11. Slijedom navedenog i primjenom čl. 368. st. 2. ZPP a temeljem čl. 214. u vezi čl. 43. st. 1., čl. 223. i čl. 225. ZOO odlučeno je kao u stavku I izreke.
12.1. Nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.
12.2. U stavku III izreke odlučeno je o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao radnje koja nije nužna za tijek postupka, primjenom čl. 166. st. 1. u vezi čl.155. st. 1 ZPP.
U Zagrebu 18. lipnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Gabriela Topić Kordej, v.r.
