REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2638/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB 02958272670, Zagreb, Margaretska 3, protiv prvotuženice CK, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivana Radeljak, odvjetnica u Zagrebu i drugotuženice AK, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I. tuženice CK, protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-634/2023-3 od 14. veljače 2024. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 13755/2021-27 od 28. travnja 2023., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice CK, u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice CK, u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Prvotuženica CK podnijela je prijedlog za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž R-634/2023-3 od 14. veljače 2024. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-13755/2021-27 od 28. travnja 2023., postavljajući dva pitanja za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti, kako ih propisuje odredba čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) koja pitanja glase:
„1. Je li posljedica prividnog ugovora o radu ništetnost ili takav ugovor o radu nema pravnog učinka među strankama?
2. Može li se tužbenim zahtjevom osnovano zahtijevati utvrđenje ništetnosti ugovora o radu sklopljenog između poslodavca i radnika tvrdeći da je predmetni ugovor o radu prividan ili u slučaju (navodne) prividnosti ugovora o radu tužbeni zahtjev treba glasiti da predmetni ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika nema učinka među ugovornim stranama?“.
2. Prvotuženica ujedno tvrdi da joj donošenjem pobijane presude povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pravično suđenje i pravo zabrane diskriminacije te podnosi prijedlog i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
5. Postavljenim pitanjima prvotuženica polazi od pretpostavke da je ugovor o radu, sklopljen između tuženica 7. siječnja 2020., utvrđen ništetnim iz razloga pobojnosti. Međutim, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da se pri utvrđenju ništetnosti predmetnoga ugovora o radu, temeljem odredbe čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) drugostupanjski sud pozvao na to da je predmetni ugovor suprotan odredbi čl. 122. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13 i 98/19). Navedenom je zakonskom odredbom propisano da Zavod ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovu kojih je prijava podnesena, odnosno na osnovu kojih je osobi priznao taj status, a odredbom st. 4. toga članka u slučaju sumnje da se podnesena prijava odnosno utvrđeni status osiguranika s osnova zaključenog ugovora o radu, ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postajanju stvarnih okolnosti koji su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bilo obavljanje poslova u skladu sa tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu na temelju provedene provjere iz st. 1. toga članka i prikupljenih dokaza, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.
6. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, zbog pravnih pitanja koje prvotuženica smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučiti kao u o točki I. izreke ovoga rješenja.
7. Nadalje, ocjena je ovoga suda da je prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. To iz razloga što prvotuženica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred drugostupanjskim sudom, zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđena ustavna ili konvencijska prava, na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva.
8. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a i pozivanja na povredu prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
