REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2653/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Stečajna masa iza DIOKOM NOVI d.o.o. u stečaju, OIB 75105693331, Split, Mažuranićevo šetalište 35, zastupanog po punomoćnici Mariji Jerončić Mandić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika KERUM d.o.o. u stečaju, OIB 66124057408, Split, Zrinjsko Frankopanska 68, kojeg zastupa osporavatelj tražbine ADRIA RIJEKA d.o.o., OIB 07638053150, Rijeka, Užarska 28, a njega punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja osporene tražbine, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2798/2023-2 od 20. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P- 428/2021-17 od 27. travnja 2023., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2798/2023-2 od 20. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-428/2021-17 od 27. travnja 2023., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"1. Može li sud pozivom na čl. 259. St. 2. ZPP, svoj zaključak o odlučnoj činjenici, postojanju pravnog odnosa ili tražbine zasnivati na nalazu i mišljenju vještaka koje je sastavljeno na temelju isprava (dokaza) koje tužitelj bez opravdanih razloga nije predložio niti dostavio kao dokaz do zaključenja prethodnog postupka, niti su suprotnoj strani dostavljene na očitovanje, već ih je sudski vještak kao nove dokaze pribavio od tužitelja tek nakon zaključenja prethodnog postupka prilikom izrade nalaza i mišljenja i koje je koristio za svoje mišljenje?,
2. Da li odredba čl. 259. st. 2. ZPP-a koja daje mogućnost da se na zahtjev vještaka izvode novi dokazi, derogira odredbu čl. 299. st. 3. ZPP-a, odnosno da li se odredba čl. 259. st. 2. ZPP-a kada govori o mogućnosti izvođenja novih dokaza, odnosi na dokaze koji su pravodobno predloženi (ali u tijeku parnice nisu izvedeni) ili ista odredba predstavlja iznimku od čl. 299. st. 3. ZPP-a odnosno da li ista odredba daje mogućnost da se izvode dokazi koje stranka nije (pravodobno) ili pak uopće predložila?,
3. Može li se u parnicama radi utvrđenja tražbine iz čl. 266. St. 2. SZ osporavatelja, koji u takvim parnicama nastupa u ime i za račun tuženika/dužnika, tretirati kao zakonskog zastupnika ili punomoćnika tuženika u smislu čl. 156. St. 2. Zakona o parničnom postupku i na njegov teret dosuđivati ukupne parnične troškove?".
1.1. Tuženik je predmetni prijedlog za dopuštenje revizije podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pošteno suđenje, pravo na pristup sudu te pravo na obrazloženu sudsku odluku.
1.2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Pravna pitanja navedena pod rednim brojem 1. i rednim brojem 2. nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti ta dva pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP tuženik ukazuje da je o tim pravnim pitanjima pobijana drugostupanjska presuda utemeljena na odgovorima koji su suprotni pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženog u odluci broj Rev-2846/2015-2 od 8. svibnja 2015. K tome, ukazuje da o tim pravnim pitanjima ne bi postojala praksa revizijskog suda. Obzirom na navedeno ovdje je prvenstveno za ukazati da pobijana drugostupanjska presuda nije zasnovana na pravnim shvaćanjima koja bi bila protivna pravnom shvaćanju ovog revizijskog suda iz prije navedene odluke. Naime, navedena odluka ovog revizijskog suda donesena je u bitno drugačijoj činjeničnopravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom postupku. K tome, okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi određeno pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2.2. Niti pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 3. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. U odnosu na ovo pitanje tuženik kao na razlog važnosti istoga ukazuje tek da o tom pitanju ne postoji praksa revizijskog suda, a postupanje viših sudova da nije jedinstveno. Ovdje je dakle za ponoviti da okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi, to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. U odnosu na daljnji razlog tj. da bi o tom pitanju postojala nejedinstvena praksa viših sudova, tek je za ukazati da tuženik u odnosu na taj razlog nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio niti jednu konkretnu odluku određenog višeg suda.
2.3. Tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pošteno suđenje, pravo na pristup sudu te pravo na obrazloženu sudsku odluku.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug