REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-29/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Boženka Jeličić Vnučec, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Petar Macura, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-562/2021-2 od 17. prosinca 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P Ob-45/21 od 1. listopada 2021., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika te se preinačuje presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-562/2021-2 od 17. prosinca 2021. u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke i sudi:
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P Ob-45/21 od 1. listopada 2021., u dijelu pod toč. I. izreke.
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 399 Eur, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u k. o. [katastarska općina] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 1536m2 suvlasništvo tužiteljice RS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/3 dijela i tuženika ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svakoga u 2/3 dijela.
II. Nalaže se tuženiku ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] tužiteljici RS iz [adresa], izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljičina prava suvlasništva u 1/3 na navedenoj nekretnini, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženiku ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] platiti tužiteljici RS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 15.800,00 kn (petnaest tisuća osamsto kuna), sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
IV. Odbija se tuženik ČS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 18.594,50 kn, kao neosnovanim.".
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Uvažava se žalba tužiteljice, preinačuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P Ob-45/21 od 1. listopada 2021. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev pod točkom I. izreke i sudi:
Utvrđuje se da je nekretnina upisana k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 1536 m2 suvlasništvo tužiteljice RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela i tuženika ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela.
II. Djelomično se uvažava žalba tuženika, preinačuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P Ob-45/21 od 1. listopada 2021. u dijelu pod točkom II. izreke kojim se nalaže tuženiku da tužiteljici izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljičina prava suvlasništva u ½ dijela i u tom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice se odbija kao neosnovan.
III. Odbijaju se žalbe stranaka kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P Ob- 45/21 od 1. listopada 2021. u dijelu pod točkama III. i IV. izreke kojim je odlučeno o troškovima postupka.".
3. Ovaj sud rješenjem poslovni broj Revd 2815/2022-2 od 12. srpnja 2022., dopustio je tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:
"Može li se ulaganjem u zajedničku nekretninu, a kojim ulaganjem je izmijenjen identitet zajedničke nekretnine, povećati suvlasnički omjer suvlasnika – ulagatelja, bez pristanka suvlasnika?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je protiv navedene presude podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena temeljeći reviziju na tvrdnji o pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, a podredno da ukine nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova revizije.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7.1. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP).
8. U odnosu na pravno pitanje za koje je dopušteno podnošenje revizije tuženik je, pozivajući se na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2205/1990 od 31. siječnja 1991., Rev 2598/1986 od 2. lipnja 1987. i Rev-x 1214/2013 od 26. ožujka 2014., naveo da pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja zauzetog u navedenim odlukama.
9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje suvlasničkog dijela u bračnoj stečevini za ½ dijela na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima u bitnom je utvrđeno:
- da su stanke sklopile brak 23. siječnja 1999. koji je razveden odlukom Općinskog suda u Ivanić-Gradu poslovni broj R1-9/08 od 11. listopada 2007.;
- da je predmetna nekretnina kupljena 27. prosinca 2000., a tuženik je upisan kao vlasnik u zemljišne knjige;
- da su u vrijeme kupoprodaje stranke živjele i radile u Republici Njemačkoj, tužiteljica je vodila financije, domaćinstvo, odgajala dijete;
- da su stranke su za vrijeme trajanja bračne zajednice do listopada 2007. zajednički izgradile temelj i prvu deku, a tuženik je nakon razvoda i zaključenja drugog braka u rujnu 2012., počeo 2015. graditi kuću i izgradio je pod krov;
- da tuženik ne spori da bračnu stečevinu predstavlja zemljište i temelj izgrađen do prve deke.
10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja navodi da bračnu stečevinu stranaka čini zemljište i na tom zemljištu izgrađeni temelj s dekom, a da se na navedenu imovinu trebaju primijeniti odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 1/78, 45/189, 51/89, 59/90) jer da je tužiteljica prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13), te Obiteljskog zakona ("Narodne novine" , broj 103/15), dakle u vrijeme kada se procjenjuje zajednička imovina bračnih drugova, doprinijela u stjecanju imovine u jednakom dijelu kao i tuženik. Kako je tuženik nakon prestanaka braka na zemljištu i temelju naknadno počeo graditi kuću i izgradio je pod krov, da tužiteljici ne može pripasti suvlasništvo cijele nekretnine u ½ dijela te je utvrdio suvlasništvo tužiteljice na 1/3 dijela nekretnine sukladno čl. 223. ZPP-a s obzir da stranke nisu predložile izvođenje daljnjih dokaza na temelju kojih bi sud mogao preciznije utvrditi točni suvlasnički omjer tužiteljice.
11. Drugostupanjski sud, preinačava prvostupanjsku presudu u toč. I. izreke navodeći da se traži utvrđenje suvlasništva nekretnine stečene između 2000. i 2015., a s obzirom na zakonsku presumpciju stjecanja imovine bračnih drugova u jednakim dijelovima da su stranke u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, sukladno čl. 252. i čl. 253. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 162/98 - dalje: ObZ/98) i čl. 248. i čl. 249. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 61/11 - dalje: ObZ/03).
12. Ovakvo shvaćanje drugostupanjskog suda se ne može prihvatiti, pa osnovano revident osporava pravilnost primjene materijalnog prava drugostupanjskog suda.
13. Pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-57/05 od 14. prosinca 2005). Prema odredbi čl. 252. ObZ/98 (koji je bio u primjeni od 1. srpnja 1999. do 22. srpnja 2003.), tako i u primjeni odredbe čl. 248. ObZ/03, bračna stečevina predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine.
14. Kada je imovina bračnih drugova stečena zajedničkim sredstvima stečenim radom za vrijeme važenja citiranog pravnog režima i među strankama predstavlja bračnu stečevinu, glede veličine suvlasničkih omjera može se primijeniti samo odredba čl. 253. st. 1. ObZ/98, odnosno čl. 249. st. 1. ObZ/03, dakle da se ima smatrati da su suvlasnički omjeri stranaka jednaki (neoboriva zakonska predmnijeva), jer drugačije nisu ugovorili.
15. Dakle, bračnu stečevinu predstavlja imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te se neoboriva presumpcija o jednakim suvlasničkim udjelima može odnosi samo na imovinu stečenu radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.
16. Stoga imovinu stranaka stečenu tijekom braka valja utvrditi prema stanju na dan faktičnog prestanka zajednice života stranaka. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice do listopada 2007. kupile zemljište 2000. na kojem su 2003. počeli graditi kuću i izgradili temelje do prve deke, a da je tuženik nakon prestanka bračne zajednice nastavio graditi kuću te ju izgradio do krova 2015.
17. Suprotno zaključku drugostupanjskog suda u ovoj pravnoj stvari valjalo je utvrditi suvlasništvo nekretnine stečene između 2000. i 2007, a ne između 2000. i 2015. jer je bračna zajednica stranaka prestala 2007.
18. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je dopušteno podnošenje revizije sporno je, može li se s obzirom na ulaganja tuženika u nekretninu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice povećati njegov suvlasnički omjer u stjecanju bračne stečevine, bez pristanka tužiteljice kao suvlasnice.
19. Odredbom članka 250. ObZ/03 je propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava.
20. U smislu odredbe čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06 - dalje: ZVDSP), adaptacijom, dogradnjom i nadogradnjom na tuđem ili suvlasničkom objektu ne može se u pravilu steći pravo vlasništva dakle, ne može se povećati niti suvlasnički omjer ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene odnosno prigrađene nekretnine.
21. U ovom postupku nesporno je da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka 2007. u bitnomu promijenjen identitet nekretnine u suvlasništvu stranaka tako da ista ne predstavlja zemljište s temeljima jer je na istoj ulaganjima tuženika sagrađena kuća, dakle nastala je nova stvar, dok tužiteljica tijekom postupka nije ni iznosila tvrdnje da nije znala za gradnju i da se tomu protivila.
22. Stoga u situaciji kada jedan bračni drug nakon prestanka bračne zajednice izvrši takva ulaganja u nekretninu u suvlasništvu, kojima je u izmijenjen identitet nekretnine u suvlasništvu tako da je nastala nova stvar, a drugi bračni drug kao suvlasnik nekretnine tomu nije iskazao protivljenje isto se iznimno, polazeći od osobitih okolnosti ovog slučaja, ima smatrati prešutnom suglasnosti za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u smislu odredbe čl. 156. st. 1. ZVDSP-a pa se na taj način može povećati suvlasnički omjer u stjecanju nekretnine. To je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje.
23. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi suvlasnicom 1/2 dijela nekretnine koja je nakon prestanka bračne zajednice izgrađena na način da je u bitnomu promijenjen identitet nekretnine, budući da je kuća sagrađena u cijelosti pa se u stjecanje suvlasništva može uzeti samo vrijednost zemljišta i temelja što su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja. Stoga se presumpcija suvlasništva u jednakim dijelovima, suprotno shvaćanju drugostupanjskog suda, ne može odnositi na cijelu nekretninu, s obzirom na nespornu činjenicu stanja nekretnine u vrijeme prestanka bračne zajednice.
24. Kako stranke nisu predložile izvođenje daljnjih dokaza na okolnost utvrđenja vrijednosti zemljišta, vrijednosti izvedenih radova tijekom trajanja bračne zajednice te vrijednost ulaganja tuženika u gradnju kuće u odnosu na sada ukupnu vrijednosti nekretnine, a na temelju kojih bi sud mogao preciznije utvrditi suvlasnički omjer tužiteljice to je prvostupanjski primjenom odredbe čl. 7. i čl. 233. ZPP-a utvrdio suvlasnički omjer tužiteljice u 1/3 dijela cijele nekretnine, uzimajući u obzir da bračnu stečevinu stranka u jednakim dijelovima čini imovina koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice, a sastoji se od zemljišta i temelja izgrađenog do prve deke na tom zemljištu.
25. Kako je pobijanom presudom pogrešno primijenjeno materijalno pravo to je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a valjalo prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti drugostupanjsku presudu na način naveden u izreci ove presude.
26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP-a. S obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio s podnesenom revizijom u smislu Tbr. 10.6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj, 142/2012, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) pripada mu pravo na naknadu troškova za sastav prijedloga za dopuštenje prema revizije i sastava revizije prema Tbr. 10.6. Tarife po 150 bodova, ukupno 300 bodova odnosno 399 Eur (trošak je zatražen prema vrijednosti boda 1,33 Eur).
27. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe budući da u spisu ne prileži dokaz da je pristojba na reviziju plaćena.
Zagreb, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa