REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2630/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. Č., OIB: ..., iz Z., zastupane po punomoćnici M. H., odvjetnici u Z., protiv tuženice Z. b. d.d., OIB: ..., iz Z., zastupane po punomoćniku K. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva M., K. & P. iz Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3394/2023-2 od 27. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3489/21-30 od 12. travnja 2023. pod toč. I., II. i IV. izreke, u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih prava tuženice zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3394/2023-2 od 27. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3489/21- 30 od 12. travnja 2023. pod toč. I., II. i IV. izreke radi tri pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ujedno u prijedlogu navodi da joj je postupanjem prvostupanjskog i drugostupanjskog suda osobito teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja koja je tuženica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To iz razloga jer je na sva pitanja odgovoreno u odlukama revizijskog suda, s time da pravno shvaćanje iz pobijane odluke ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda iznesenog u presudama poslovni broj Revt 249/2014 od 9. travnja 2015., Rev 3142/2018-2 od 19. ožujka 2019., Rev 1172/2018 od 19. ožujka 2019., Rev 2245/17-2 od 20. ožujka 2018., Rev 308/2022 od 19. travnja 2022. i dr., a nije riječ o pitanjima glede kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu.

4. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP treba reći da tuženica nije učinila vjerojatnim da joj je osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Naime, revizijski sud ocjenjuje da u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava jer je funkcija prijedloga za dopuštenje revizije primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti. Primjenjivo na okolnosti konkretnog slučaja, revizijski sud u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice ne nalazi elemente koji bi upućivali na vjerojatnost povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje. Stoga ni po ovoj osnovi nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju najvišeg suda u smislu odredbe čl. 385.a st.

2. ZPP koje bi bile razlog za dopuštenje revizije.

5. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno kao u st. II. izreke.

Zagreb, 18. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.