REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-781/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. D., OIB …, iz Ž.,

…, koju zastupa

punomoćnica A. B., odvjetnica u Z., protiv tuženice G. D., OIB …, iz Z., …, koju zastupa punomoćnik K. R., odvjetnik u O., odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž- 722/2022-2 od 9. veljače 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-908/2021-33 od 15. travnja 2023., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-722/2022-2 od 9. veljače 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-908/2021-33 od 15. travnja 2023. Prijedlog je podnesen na temelju odredbi članka 385. stavaka 1., 2. i 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) koja je odredba brisana odredbom članka 61. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22 - dalje: ZID ZPP/22). U takvim je okolnostima u ovom postupku ispitano udovoljava li predmetni prijedlog pretpostavkama za dopuštenje revizije iz članka 385.a stavka 1. ZPP koji je temeljni propis koji uređuje matično područje građanskoga parničnog postupka unesena odredbom članka 62. ZID ZPP/22 i primjenjuje se na sve postupke u tijeku (članak 107. stavak 5. ZID ZPP/22), u kojima do stupanja na snagu tog Zakona (19. srpnja 2022.), a to znači i u konkretnom predmetu u kojemu je drugostupanjska odluka donesena 9. veljače 2023.

2. U prijedlogu su naznačena dva pravna pitanja koja "ukazuju prvenstveno na povredu primjene postupovnog prava i to odredbama članaka 7., 8. i 219. ZPP koji propisuju način dokazivanja", a koja pitanja glase:

1. Može li drugostupanjski sud donijeti odluku ukoliko je uvjeren o postojanju neke činjenice koju je utvrdio uz primjenu slobodne ocjene dokaza, a nema utvrđenost objektivne kvalitete zaključka o postojanju neke činjenice;

2. Ako se pojam utvrđenosti ne podudara s pojmom uvjerenosti bi li bilo relevantno za donošenje odluke uz primjenu odredbi članaka 7., 8. i 219. ZPP ono u što je sud 'uvjeren' ili 'utvrdio'. Osim toga, predlagateljica je ukazala i "na povredu materijalnog prava, i to odredbi čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuju pošten i miran posjed".

2.1. U odnosu na postavljena pravna pitanja predlagateljica je naznačila kao razloge važnosti zbog kojih smatra da bi joj trebalo dopustiti reviziju odluke revizijskog suda broj Rev-1030/2014-2 od 15. svibnja 2018., Rev-1088/2014 od 31. listopada 2017. i Rev-1984/2015-2 od 27. studenoga 2015., dok u odnosu na "povrede materijalnog prava" nije određeno naznačila pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ZPP, kao ni što nije jasno naznačila razloge zbog kojih smatra da joj Vrhovni sud treba dopustiti reviziju u odnosu na "povrede materijalnog prava".

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5. Naime, naznačena dva pitanja su procesnopravne prirode o kojima se u presudama navedenima kao razlozima važnosti sud nije bavio. Štoviše, i sama predlagateljica u prijedlogu ukazuje na dijelove revizijskih odluka koji se odnose na materijalnopravne, a ne procesnopravne razloge koje je revizijski sud dao u razlozima tih presuda. U odnosu, pak, na "povrede materijalnog prava", ni iz tih razloga nije moguće zaključiti da je revizijski sud u tim odlukama nekoj stranci pružio zaštitu drugačijeg sadržaja nego u konkretnom slučaju u istim ili sličnim činjeničnim okolnostima.

6. U smislu naprijed navedenog, cjelokupni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije u osnovi ukazuje na nezakonitost kao razlog važnosti. Međutim, nezakonitost revizijom pobijane odluke kao razlog važnosti pitanja, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojega bi je trebalo dopustiti zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku ne služi kontroli zakonitosti, kao što je ranije služila redovna revizija kojoj je to, zbog privatne funkcije te revizije, bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha donošenje presuda po pitanjima koja služe ujednačavanju sudske prakse i razvoju prava, a u skladu s njezinom javnom funkcijom.

7. Zbog navedenih je razloga prijedlog tuženice za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP radi čega je riješeno kao u izreci.

Zagreb, 18. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.