REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-733/2021-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja: O. T., M. T. B. i B. T., svi kao nasljednici 1. ovrhovoditelja T. T., OIB … i 2. I. U., OIB … , oboje iz Z., kojeg zastupa punomoćnica M. B., odvjetnica u Z., protiv ovršenika M. M. iz Z., OIB … , kojega zastupa privremeni zastupnik I. G., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr- 546/2018-2 od 25. studenog 2019., kojom je preinačeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-4368/2015 od 11. lipnja 2015., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Revizija ovrhovoditelja se prihvaća te se preinačuje rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr-546/2018-2 od 25. studenog 2019. i rješava:
Odbija se žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-4368/2015 od 11. lipnja 2015.
II. Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditeljima naknadi daljnje troškove postupka od 1.306,43 € (tisuću tri stotine šest eura i četrdeset tri centa) u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja je rješenjem Ovrv-4368/2015 od 11. lipnja 2015. prihvatio prijedlog ovrhovoditelja za promjenom predmeta ovrhe i temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. J. iz Z. posl. br. Ovrv-39788/12 od 16. listopada 2012. odredio ovrhu na nekretninama ovršenika radi naplate tražbine ovrhovoditelja od 154.811,25 kn sa zateznom kamatom tekućom od 23. ožujka 2012. pa do isplate, kao i troškova ovršnog postupka od 6.041,39 kn sa zateznom kamatom tekućom od 16. listopada 2012. pa do isplate, te je ovrhovoditelju dosuđen trošak ovršnog postupka povodom prijedloga za promjenom predmeta i sredstva ovrhe od 3.125,00 kn.
2. Pobijanim rješenjem suda drugog stupnja prihvaćena je žalba ovršenika i preinačeno je rješenje o ovrsi suda prvog stupnja na način da je odbijen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja (toč. I. izreke), toč. II. izreke je naloženo ovrhovoditeljima da ovršeniku naknade troškove postupka povodom žalbe od 1.562,50 kn, dok je toč. III. izreke odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troškova postupka povodom pravnog lijeka od 3.437,50 kn.
3. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 1833/2020-2 od 29. rujna 2020. podnose ovrhovoditelji pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u svezi sa čl. 400. st. 1. ZPP zbog pravnog pitanja:
„Je li ovrhovoditelj dužan, prije nego predloži ovrhu na drugom predmetu (nekretnini) i drugim sredstvima ovrhe, na temelju ovršne isprave - rješenja o ovrsi javnog bilježnika, prethodno pokušati izvansudsku ovrhu na plaći, ako je izvansudska ovrha ostala bezuspješna zato što ovršenik nema otvorene račune kod banaka u RH, a tijekom izvansudske ovrhe je odjavljen iz registra prebivališta u Republici Hrvatskoj?“.
4. Predlaže da se revizija prihvati i pobijano rješenje suda drugog stupnja preinači, podredno ukine uz naknadu troškova povodom revizije.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev ovrhovoditelja za nastavkom ovrhe određene pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi javnog bilježnika općenito na imovini ovršenika određivanjem ovrhe na nekretninama ovršenika koju je ovrhovoditelj predložio nakon što je ovrha određena rješenjem o ovrsi općenito na imovini ovršenika javnog bilježnika ostala bez uspjeha.
7. Nakon podnošenja revizije ovrhovoditelj T. T. je preminuo te su postupak preuzeli njegovi nasljednici O. T., M. T. B. i B. T. (rješenje suda prvog stupnja Ovrv- 13777/2015-43 od 5. listopada 2023.).
8. Pobijano rješenje ispitano je u skladu sa čl. 391. st. 1. ZPP samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i u pogledu pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
9. Imajući u vidu sadržaj postavljenog pravnog pitanja sporna je primjena čl. 5. st. 3., čl. 252.h st. 2. i čl. 252.g Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00., 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 154/11, 70/12, dalje:
OZ, koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga ne temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku - 12. listopada 2012., pa se primjenjuje u ovom sporu temeljem čl. 369. st. 1.Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24)
10. Prema čl. 5. st. 3. OZ ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.
11. Člankom 252.h st. 2. OZ. je propisano da ako se na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika - ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda (članak 33.a stavak 2. točka 3.) da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (članak 5. stavak 3.)
12. Nadalje, čl. 252.g. st. 1. je propisano da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (članak 252.f stavak 1.) kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od banke koja vodi glavni račun ovršenika pravne osobe (članak 207.) ili račun ovršenika fizičke osobe da mu isplati s računa ovršenika iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Stavkom drugim istoga članka je propisano da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (članak 252.f stavak 1.) kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.
13. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe OZ odgovor na postavljeno pravno pitanje glasi:
Kada ovrhovoditelj predlaže donošenje rješenja o nastavku ovrhe temeljem čl. 5. st. 3. OZ prije podnošenja prijedloga za promjenom predmeta i sredstva ovrhe obvezan je pokušati provesti izvansudsku ovrhu.
Ako je takva ovrha ostala bezuspješna, a radi ocjene jesu li ispunjene zakonske pretpostavke propisane čl. 5. st. 3. OZ za promjenu predmeta i sredstva ovrhe, ovrhovoditelj je obvezan sudu dostaviti dokaz da je provedba takve ovrhe ostala bez uspjeha.
Okolnost da iz službene evidencije Fine proizlazi da ovršenik nema otvoren račun u bankama Republike Hrvatske, kao i da je odjavio prebivalište u RH u dovoljnoj mjeri upućuju na zaključak da ovrha na novčanim sredstvima i primanjima ovršenika nije moguća.
14. U konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je rješenje o ovrsi javnog bilježnika dostavljeno Financijskoj agenciji na provedbu i da je vraćeno uz napomenu da uz OIB ovršenika nije navedena niti jedna banka u Jedinstvenom registru računa, odnosno da ne postoje podaci prema kojima bi proizlazilo da je ovršenik vlasnik računa na kojem bi se mogla provesti ovrha (list 9 spisa). S obzirom da se u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga isplata plaće vršila na račun otvoren u banci nije opravdano za očekivati da ovrhovoditelj uspije s prijedlogom za provedbu ovrhe na plaći ovršenika. Nadalje, iz službene evidencije MUP-a o prijavljenom prebivalištu ovršenika (list 18 spisa) proizlazi da je 30. prosinca 2014. ovršenik odjavio prebivalište u RH te mu je sud prvog stupnja rješenjem Ovrv-13777/2015 od 5. siječnja 2018. postavio privremenog zastupnika.
15. Sve ove okolnosti upućuju na zaključak da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke propisane čl. 5. st. 3. OZ za prihvaćanje prijedloga za nastavkom ovrhe promjenom predmeta i sredstva ovrhe.
16. Slijedom navedenog, a kako je sud drugog stupnja odgovorio na preostale žalbene navode ovršenika iako postupanje suda drugog stupnja odstupa od pravnog shvaćanja sadržanog u odgovoru na postavljeno pravno pitanje, temeljem čl. 395. st.
1. ZPP odlučeno je kao pod I. izreke.
17. Temeljem čl. 166. st. 2. ZPP u svezi sa čl. 19. st. 1. OZ ovrhovoditeljima su dosuđeni daljnji troškovi ovrhe koji se odnose na postupak povodom revizije (trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije i sastava revizije uvećano za zastupanje više osoba i PDV) a temeljem Tbr. 11. u svezi sa Tbr. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u ukupnom iznosu od 1.306,43 €.
Zagreb, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
