REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1375/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Igor Mucalo, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., OIB 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, koju zastupa Andrej Šooš Maceljski, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije proti presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-202/2023-3 od 9. studenog 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 10438/19-28 od 28. listopada 2022., u sjednici održanoj 18. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-202/2023-3 od 9. studenog 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10438/19-28 od 28. listopada 2022. na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Postavlja pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, a isto glasi:
„Može li sud prilikom odlučivanja o zahtjevu za isplatu novčanih sredstava koji zahtjev se temelji na ugovornim odredbama kojima je glavnica kredita vezana uz valutu CHF i koje ugovorne odredbe su utvrđene ništetnim u kolektivnom sporu, tužitelju dosuditi više od onog što je isti stvarno preplatio tuženiku temeljem ništetnih ugovornih odredbi, na način da prilikom izračuna visine ne uzme u obzir razdoblja kada je tuženik plaćao manje te je li sud dužan po službenoj dužnosti vršiti prebijanje više plaćenih iznosa i manje plaćenih iznosa na temelju takvih ništetnih ugovornih odredbi, bez da je tuženik istaknuo procesnopravni prigovor radi prebijanja ili protutužbeni zahtjev?“.
2. Tužiteljica nije podnijela odgovor na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je isplata s osnove ništetnosti ugovora o kreditu uz valutu CHF u odnosu na valutnu klauzulu.
5. U revizijskom stupnju postupka sporan je dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na pitanje takozvanih negativnih tečajnih razlika te je pravno shvaćanje tužene da je iznos koji tužiteljica potražuje potrebno umanjiti za tečajne razlike kada je tečaj CHF bio manji od tečaja na dan isplate kredita.
6. U odnosu na postavljeno pitanje ovaj revizijski sud je u odluci poslovni broj Rev- 549/23 od 18. prosinca 2023. izrazio pravno shvaćanje koje glasi:
„U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelj potražuje isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe od CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koje se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK-CHF bio manji od tečaja HRK-CHF na dan isplate kredita.“.
7. Budući da iz nižestupanjskih odluka, priloga uz prijedlog za dopuštenje revizije te sadržaja samog pitanja proizlazi da tuženik tijekom postupka nije istaknuo materijalnopravni prigovor prijeboja, procesni prigovor radi prebijanja, a niti je postavljen protutužbeni zahtjev, postavljeno pravno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer su nižestupanjske odluke u skladu sa zauzetim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-549/23, Rev-544/23 itd.), pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
