Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: 11 Pr-346/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice G. M., OIB …, S., A. B. Š.

…, koju zastupaju punomoćnici iz O. društva D. i partneri d.o.o. iz Z., P. …, protiv tuženika O. B. D.. I. P. S., OIB …, S., J. J. S. …, radi isplate, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 17. veljače 2022., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 31. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku O. B. D.. I. P. S. da tužiteljici G. M. isplati iznos od 3.998,00 kn (slovima: tri tisuće devetsto devedeset osam kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

na iznos od 389,44 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate

na iznos od 408,91 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate

na iznos od 408,91 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

na iznos od 408,91 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate; na iznos od 408,91 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

na iznos od 408,91 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate; na iznos od 408,91 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate; na iznos od 408,91 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate; na iznos od 410,02 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate; na iznos od 336,19 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;

osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u gore navedenim bruto iznosima, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku O. B. D.. I. P. S. da tužiteljici G. M. naknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.875,00 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica G. M. podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika O. B. D.. I. P. S., radi isplate.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika na radnom mjestu medicinske sestre. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. godine između Vlade Republike Hrvatske (nastavno: Vlada RH) i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Sporazum). Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.–V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. godine. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. godine. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Dana 28. kolovoza 2015. godine Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. godine. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. godine. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“, da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. Budući da je tuženik od prosinca 2015. godine nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, nastao je dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći za sve plaće od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017. godine, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Izuzev gore navedenog povećanja osnovice, Izmjene Dodatka Sporazuma u člancima IV. i V. predviđaju i dodatna povećanja osnovice koja nisu predmet ove tužbe. Tužitelj ovom tužbom samo djelomično ostvaruje svoja prava iz Izmjena Dodatka Sporazuma, zadržava pravo da naknadnim zahtjevima ostvaruje i ostala prava na povećanje plaće, te se ni na koji način ne odriče niti odustaje od bilo kojih dodatnih prava koja proizlaze iz Izmjena Dodatka Sporazumu, ostvarenje kojih prava nije predmet ove tužbe.

Tužitelj ne raspolaže potrebnim stručnim znanjima da bi bez korištenja usluga vještaka financijsko knjigovodstvene struke sam mogao precizno izračunati ukupan iznos bruto plaće koju mu tuženik u utuženom razdoblju neosnovano nije isplatio, a taj se iznos u svakom slučaju ne može obračunati bez prethodne dostave dokumentacije kojom tužitelj ne raspolaže, i to svih Ugovora i Aneksa ugovora o radu sklopljenih s tužiteljem koji su se primjenjivali u razdoblju od 1.1.2016.g. do 1.2.2017.g.; dalje, sve platne liste tužitelja za razdoblje od plaće za siječanj 2016.g. do plaće za siječanj 2017.g.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Prije svega, kako Republika Hrvatska ima pravni interes miješati se u ovu parnicu na strani tuženice, pa predlaže, pozvati istu na miješanje odnosno sukladno čl. 211. ZPP-a obavijestiti je o ovoj parnicu putem nadležnog općinskog državnog odvjetništva. Nesporno je da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlenik tuženice. Nesporno je da je u utuženom periodu prilikom izračuna plaće korištena osnovica u iznosu od 5.108,84 kn, dok je za mjesec siječanj 2017. osnovica iznosila 5.211,02 kn. Navodi da se od lipnja 2014. godine obračun plaće vrši kroz Centralni obračun plaće (COP) te tuženica nema mogućnosti utjecati na sam obračun plaće. Centralni obračun plaće uspostavljen je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaće i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne uprave (COP i HRM TDU) objavljene u Narodnim novinama 90/06. Ponovno navodi da nema nikakvog utjecaja na mogućnost utvrđivanja osnovice za plaće, kao niti drugih elemenata propisanih od strane Vlade Republike Hrvatske za obračun plaće u svim javnim službama, te stoga tuženica nema ovlasti niti tehničkih mogućnosti kojima bi mogla utjecati na postojeći način obračuna plaće svojim radnicima, pa tako i na osnovicu za izračun plaće, s obzirom da istu obračunava i isplaćuje sukladno parametrima koje određuje COP. Naime, tuženica u Centralni obračun plaće unosi samo broj odrađenih sati koje je tužiteljica odradila tijekom mjeseca, dok se obračun plaće i svih njenih dodataka, kao i automatski obračun važeće osnovice plaće (koja je u periodu od 01/2016 do 12/2016 iznosila 5.108,84 kn, a za siječanj 2017. je iznosila 5.211,02 kn) obavlja putem COP-a. Informacijski sustav COP-a postavlja se po naputku resornog ministarstva te se isti primjenjuje u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Osnovica plaće je element plaće koji nije ovisan o volji poslodavca, u konkretnom predmetu tuženice, pa tuženica na primjenu iste ne može utjecati ni na koji način. Dakle, tuženica ne vrši obračun plaće – to čini COP, a tuženica samo vrši isplatu plaća obračunatih od strane COP-a. Tuženica osporava i osnovanost potraživanja za siječanj 2017 godine iz razloga što je Vlada Republike Hrvatske donije Odluku o visini osnovice u javnim službama (NN 123/16) kojom je utvrdila osnovicu za obračun plaće u visini od 5.211,02 kn od 1. siječnja 2017. počevši s plaćom za siječanj 2017. koja će biti isplaćena u veljači 2017. Navedenu Odluku Vlada je donijela na temelju članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09) kojim je propisano da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Kako prije donošenja državnog proračuna za 2017. godinu između sindikata i Vlade nije postignut dogovor oko izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora te nije potpisan kolektivni ugovor, to je sukladno članku 2. Zakona o osnovici plaće iznos osnovice za 2017. godinu utvrdila Vlada posebnom odlukom, a temeljem koje odluke je i bila utvrđena osnovica za 2017. godinu. Stoga se za mjesec siječanj 2017. godine prilikom izračuna plaće primjenjuje iznos osnovice utvrđen odlukom Vlade u iznosu od 5.211,02 kn (koji iznos osnovice je i primijenjen prilikom obračuna plaće za taj mjesec), a ne iznos osnovice od 5.415,37 kn, kako to pogrešno navodi tužiteljica, iz kojeg razloga se za taj mjesec ne mogu primijeniti Izmjene i dopune dodatka sporazumu osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Osim toga, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama ne mogu se primijeniti za mjesec siječanj 2017. godine jer je važenje tog Dodatka isteklo 25. listopada 2016. obzirom da je isti bio sklopljen na vremenski period od 5 godina. Isto tako, suprotno navodu tužiteljice, predmetni Dodatak ne predstavlja kolektivni ugovor pa se onda na njega ne mogu niti primijeniti odredbe Zakona o radu o produženoj primjeni kolektivnih ugovora. No, čak i kada bi se primjenjivale odredbe o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne mogu se primijeniti na mjesec siječanj 2017. obzirom da je temeljem ovlaštenja iz članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, osnovicu za izračun plaće u 2017. godini utvrdila Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom. U cilju ekonomičnosti postupka, sukladno prijedlogu tužiteljice, tuženica je sačinila izračun razlike plaće za utuženi period kojeg je dostavila u prilogu. Tuženica pojašnjava da je prilikom izračuna razlike plaće za mjesec prosinac 2016. godine odbijen iznos od 2.340,51 kn prikazan pod šifrom elementa obračuna 1580 (jubilarna nagrada - oporezivo), jer taj iznos ne ulazi u obračun razlike osnovice za predmetne mjesece niti se na obračun jubilarne nagrade može primijeniti osnovica u iznosu od 5.415,37 kn jer su isplata i iznos jubilarne nagrade propisani čl. 69. tada važećeg Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (NN 141/12) i čl. 4. Dodatka II Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN 150/13). Opreza radi, tuženica ističe prigovor zastare potraživanja. Slijedom navedenog, predlaže naslovnom sudu odbiti tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim, uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (stranica 6-10 spisa), izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (stranica 11-18 spisa), priopćenja za javnost (stranica 19-21, 26-28 spisa), procjenu tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće i drugo tromjesečje 2015. (stranica 22-25, 40-43 spisa), arbitražnu odluku (stranica 29-36 spisa), vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna dodatku sporazumu o osnovici za plaće u javnom službama (stranica 37-39 spisa), sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (stranica 44-46 spisa), izračun razlike plaće (stranica 52 spisa) i platne liste (stranica 54-72 spisa).

5. Podneskom od 11. 2. 2022. tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način da od tuženika, za period od 1. 4. 2016. do 31. 1. 2017. zahtijeva isplatu iznosa od 3.998,00 kn, sa zateznim kamatama, a prema navodima s ročišta održanog 17. 2. 2022., zahtjev za isplatom zatezne kamatne dodatno je precizirala na način da isplatu iste zahtijeva na utuženi iznos, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji su sadržani u utuženim bruto iznosima.

6. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

7. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u utuženom periodu od 1. 4. 2016. do 31. 1. 2017. bila radnica tuženika, zaposlena na radnom mjestu medicinske sestre, zatim, nije sporno da je tuženik tužiteljici za utuženi period obračunao i isplatio plaću temeljem osnovice od 5.108,84 kn, odnosno 5.211,02 kn za mjesec siječanj 2017., a nije sporno niti da visina razlike bruto plaće tužiteljice za navedeni period obračunate temeljem osnovice u iznosu od 5.108,84 kn odnosno 5.211,02 kn za mjesec siječanj 2017. i osnovice u iznosu od 5.415,37 kn iznosi ukupno 3.998,00 kn bruto.

8. Odredbom čl. 1. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine br. 27/01 i 39/09, dalje: ZPJS) propisano je da se ovim se Zakonom uređuju načela za određivanje plaća službenika i namještenika u javnim službama, odredbom čl. 3. st. 1. ZPJS da se na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori, te prema odredbi čl. 3. st. 2. istog zakona Kolektivne ugovore na temelju ovoga Zakona sklapaju Vlada Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada) i sindikati javnih službi.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 4. st.1. ZPJS plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a prema odredbi čl. 5. ZPJS da je polazište za utvrđivanje osnovice za izračun plaće prijedlog proračuna za sljedeću godinu, sporazum o politici plaća i prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u »Narodnim novinama«.

10. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine br. 39/09 i 124/09, dalje: ZOPJS), koji je stupio na snagu 1. 4. 2009., osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.

11. Danom stupanja na snagu ZOPJS prestaju važiti odredbe članka 5. stavka 2. i 3. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine br. 27/01.) i sve odredbe drugih zakona, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, bez obzira na njihov naziv i potpisnike, kojima je propisana osnovica plaće u javnim službama, odnosno način njenog određivanja, a koji su doneseni na temelju Zakona o plaćama u javnim službama ili na bilo kojem drugom pravnom temelju.

12. Nadalje, prema odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici za plaće u javnim službama (Narodne novine br. 124/09) do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009.

13. U utuženom razdoblju (od travnja 2016. do zaključno siječnja 2017.) bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 141/12 - dalje: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća.

14. U istom članku TKU, st. 4., navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

15. Prema odredbi čl. 9. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, dalje: ZR/14), a tako je bilo propisano i člankom 7. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11 i 73/13, dalje: ZR), za radnika će se primijeniti najpovoljnije pravo, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

16. Nadalje, Sporazumom od 23. 11. 2006., zaključenom između sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske ugovoreno je da se osnovica za obračun plaća u javnim službama povećava za 6% za 2007.g. u odnosu na osnovicu koja je primijenjena u 2006., za 6% za 2008.g. u odnosu na osnovicu koja je primijenjena u 2007., za 6% za 2009.g. u odnosu na osnovicu koja je primijenjena u 2008., te da će se navedene osnovice primjenjivati od 1.siječnja svake godine, a koji sporazum stupa na snagu danom potpisa.

17. Nadalje, Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006. regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2 %; od dana 1. srpnja 2008. 2,1 %; od dana 1. srpnja 2009. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2011. 2,2 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine.

18. Nadalje, iz Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. 5. 2009., sklopljenog između sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske, toč. II., proizlazi da su potpisnici navedenog sporazuma suglasni da se danom potpisa ovog sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. godine u visini od 5.108,54 kn bruto, toč. III. propisuje da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto, (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto, te toč. IV. propisuje da će se nakon proteka roka od šest mjeseci iz toč. III. utvrditi razlika u paritetima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, te će se osnovica za obračun plaća korigirati prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, a potom nakon pet mjeseci, te stranke ugovaraju dalju korekciju osnovice.

19. Nadalje, 26. listopada 2011., između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, te istim stranke utvrđuju da su 23. 11. 2006., sklopile sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, da su 13. 5. 2009. sklopile Dodatak navedenom Sporazumu, te da su suglasne da se čl. II. mijenja i glasi da su potpisnici izmjena i dopuna suglasni da se od dana potpisa Dodatka primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenika iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, te da se čl. III. mijenja i glasi da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

20. Potom, prema st. 5. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama 26. listopada 2011. stranke ugovaraju da za slučaj da se do 31. 12. 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. ovih izmjena i dopuna, Vlada se obvezuje da će korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008.na godišnjoj razini. Ciljani paritet iz 2008.godine odnosit će se na cijeli godišnji interval u 2012.godini. Korekcija će se obaviti nakon što budu poznati podaci o kretanju bruto plaća u privredi za cijelu 2012.godinu na način da će do 31.3.2013. godine biti utvrđena potrebna korekcija osnovice, a Vlada će od 1.4.2013. započeti isplatu uvećanje osnovice sve do sljedeće promjerne osnovice prema ovim izmjenama, što uključuje i isplatu razlike temeljem uvećanja osnovice od 1.1.2013. godine za ustanovljenu korekciju.

21. Prema čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama 26. listopada 2011., kojom se utvrđuju uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka odnosno izmjena i dopuna, toč. 1. je propisano da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, te se ova odredba primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna.

22. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %.

23. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. ZR/14 primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.

24. Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se član III. mijenja i glasi: "osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna.

25. U članku IV. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008.

26. Članom V. Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II. i IV. Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent sa 1,25 na 1,2125.

27. Dakle, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama.

28. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10) je i bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU ("Narodne novine" broj 141/12).

29. Iz navedenih razloga ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

30. Nije od utjecaja na valjanost izmjena i dopuna okolnost što nisu potpisane od strane svih potpisnika kolektivnog ugovora, a niti činjenica da nisu potpisane od svih potpisnika kolektivnog ugovora upućuje na zaključak da je pojedini sindikat bio isključen iz kolektivnog pregovaranja. Ujedno, nitko od potpisnika izmjena i dopuna u zasebnom postupku nije osporavao valjanost istih, te sukladno tome i Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

31. Iz Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske posl.br. U-III/3535/12 proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.

32. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Taj sindikat parafirao je izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.

33. Tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada Republike Hrvatske, u zakonom predviđenom postupku ni sa čime nije osporila, odnosno osporavala, valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

34. Nadalje, prema vjerodostojnom tumačenju izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. 12. 2012., između sindikata i Vlade Republike Hrvatske, stranke sporazumno utvrđuju da se odgoda utvrđena čl. VII.st.1. primjenjuje i u slučaju opisanom čl. IV.st.5., te da stranke sporazumno utvrđuju da je realni međugodišnji BDP u razdoblju od posljednjih izmjena i dopuna ostvario negativan međugodišnji tromjesečni rast u četiri tromjesečja te sukladno prethodno navedenom utvrđuju da se primjena čl. IV.st.5. izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama odgađa do 31.12.2013.

35. Prigovor tuženika da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., nije osnovan.

36. Navedena odredba propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma.

37. Članak VII. stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP- a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je BDP stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka

IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu.

38. Namjera Vlade Republike Hrvatske je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.415,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članka IV. stavak V. izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III.

39. Iz priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku proizlazi da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. dok između stranaka nije sporno da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku realni tromjesečni BDP u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine zabilježio 12 konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta od IV. tromjesečja 2011. do III. tromjesečja 2014.

40. Prema tome, utoliko što iz podataka Državnog zavoda za statistiku proizlazi da je prosječni rast BDP za drugo i treće tromjesečje 2015. 2 % mjereno aritmetičkom sredinom (1,2 % + 2,8% = 4% : 2 = 2%), u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, za zaključiti je da su krajem studenog 2015. ispunjeni uvjeti iz čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračuna plaće u javni službama od 5.415,37 kn bruto.

41. Kako između stranka nije sporna činjenica da za razdoblje u kojem tužiteljica potražuje razliku plaće razlika između isplaćene i obračunate prema čl. 3. Izmjena i dopuna dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. iznosi 3.998,00 kn bruto, udovoljeno je tužbenom zahtjevu tužiteljice za isplatu iznosa od 3.998,00 kn bruto sa zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose od datuma isplate plaće u sljedećem mjesecu za prethodni mjesec, do isplate, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima, a dan dospijeća plaće između stranaka nije niti sporan.

42. Prigovor zastare nije osnovan sukladno odredbi čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19) koja propisuje da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, imajući u vidu da je najstarije utuženo potraživanje dospjelo 16. 5. 2016. te da je tužba podnesena sudu 13. 2. 2021.

43. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) odnosno stoga što je tužiteljica u sporu uspjela u cijelosti tuženik joj je dužan nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

44. Tužiteljica temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ima pravo na trošak za sastav tužbe u iznosu od 500,00 kn (Tbr. 7. st. 1.), za zastupanje na ročištu 17. 2. 2022. u iznosu od 500,00 kn (Tbr.9.st.1.), za sastav podneska od 11. 2. 2022. u iznosu od 500,00 kn (Tbr. 8.st. 1.), te PDV u iznosu od 375,00 kn, ukupno 1.875,00 kn.

45. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 31. ožujka 2022.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku