REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-247/2024-16

U  I M E  R EP U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Josipu Ćorluki, uz sudjelovanje zapisničarke Nadice Jurjević, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika A. B. kojeg brane odvjetnici iz O. društva L. i partneri, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022 i 114/2022), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog … Z.

broj … od … ., nakon provedenog žurnog postupka, … donio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik A. B., OIB: … , rođen … . u G. V.,

BiH, ime roditelja S. i J. s prebivalištem u P., A. P. …, državljanin

RH, po zanimanju vozač autobusa, zaposlen, s primanjima u iznosu od oko 1.200,00 eura, nije u braku, nema djece, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nije osuđivan, kazneno nije osuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni ili kazneni postupak

k r i v  j e :

što je dana … . u … sati u Z. na križanju R. ceste i U.

dr. L. N. upravljao autobusom reg. oznake ZG … prometnom trakom za

ravno i lijevo sjeverne kolničke trake R. ceste u smjeru zapada i dolaskom 40

metara istočnije od raskrižja u ulicom R. G., D.. L. N. i K. ceste nastavio je vožnju ravno u namjeri skretanja desno u smjeru sjevera prema kolniku ulice R. G., a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o položaju, smjeru, karakteristikama i dimenzijama vozila kojim je upravljao kao i o položaju vozila drugih sudionika u prometu, te je tom prilikom u skretanju došlo do otklona stražnjeg dijela autobusa kojom prilikom je stražnjim lijevim bočnim dijelom okrznuo stražnju desnu bočnu stranu osobnog automobila ZG … kojim je upravljala A. P., istim kolnikom u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće nalazila se zaustavljena dijelom vozila u prometnoj traci za lijevo, a dijelom vozila u desnoj prometnoj traci istočne kolničke trake R. ceste zbog zaustavljene kolone vozila ispred, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta čime je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 2. kažnjiv po čl. 43. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

te mu se temeljem citiranog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD: 260,00 (dvjesto šezdeset eura)

II. Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po primitku ove presude pod prijetnjom prisilne naplate. Temeljem članka 152.st.3. i čl. 183.st.2. Prekršajnog zakona sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138.st.2. t.3.a. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 (sedamdeset eura) te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 170,00 (sto sedamdeset) eura, što sveukupno iznosi 240,00 (dvjesto četrdeset eura) u roku od 15 (petnaest) dana po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. MUP – PUZ, … Z., pod gornjim poslovnim brojem izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika … . kojim mu je izrečena novčana kazna u iznosu

od 260,00 eura, troškovi postupka u iznosu od 13,27 eura. Okrivljenik je u zakonskom roku podnio prigovor te je obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik pozvan da se očituje o krivnji je iskazao da se ne osjeća krivim iz razloga što smatra da dinamika prometne nesreće nije bila takva kako je to navedeno u činjeničnom opisu prekršaja. On je upravljao autobusom u desnoj prometnoj traci od R. prema raskrižju R. gaj i U. dr. L. N.. Bila je gužva i on se

kretao dosta sporo. Kada je došao do predmetnog raskrižja bilo je upaljeno crveno i on je imao namjeru skretati desno i tada je izvršio radnju skretanja, a prije toga je propustio pješake koji su imali zeleno svjetlo. Na tom raskrižju ima prometna traka koja vodi za lijevo za zatvor R. i u toj traci je bilo automobila. On se kretao na način da je bio 30 cm udaljen od te prometne trake. Poznaje tu liniju jer vozi dugi niz godina. Kada je došao na stanicu R. G. i ispuštao putnike u jednom trenutku je ispred njega stala gospođa s automobilom i zapriječila mu put i rekla da je prouzročio prometnu nesreću. On nije osjetio nikakav udarac i smatra da nije mogao istu udariti na način kako je opisano. Iskazao je da uopće ne zna gdje je gospođa prije prometne nesreće stajala i kojom se prometnom trakom vozila. Iskazao je da je imao oštećenje na autobusu na zadnjem lijevom dijelu autobusa i to je policija poslikala. Smatra da gospođa nije bila u svojoj traci jer ako je on prošao 17 metara autobusom onda sigurno nije mogao nju udariti tim zadnjim dijelom.

3. U tijeku postupka sud je ispitao svjedokinju A. P. i D. K., izvršio uvid u fotografije vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći i proveo prometno vještačenje.

4. Svjedokinja A. P. je iskazala da je kritične zgode bila zaustavljena u koloni vozila na križanju R. ceste i dr. L. N. na način da je bila zadnja u koloni prometne trake koja je vodila za ravno i za skretanje u lijevo u U. L. N.. Ona je bila u toj traci za lijevo s time da je bila zadnja pa je jednim dijelom auto malo i zahvatio i ovu drugu prometnu traku koja je za ravno jer se tu počela račvati traka za lijevo u kojoj je bila ona i u kojoj je imala namjeru skretati u lijevo. Autobus je bio iza nje. S obzirom da je bilo crveno svjetlo ona je stajala, okrivljeni je u jednom trenutku prednjim dijelom autobusa prošao pored njezinog automobila jer je bio u prometnoj traci koja je bila do njezine i pretpostavlja da je on možda jednim dijelom išao na rizol kako bi ju mogao zaobići i doista ju je zaobišao prednjim dijelom i kada se izravnao u svojoj prometnoj traci, on je prilikom vožnje stražnjim lijevim dijelom, samim ćoškom udario u njezin zadnji desni branik i blatobran te je on imao još vožnje do samog skretanja nekoliko metara. On ne zna točno koliko je to bilo automobila, ali zna da nije bio u fazi skretanja jer je trebao još voziti ravno prije nego je vršio radnju skretanja u desno. Ona je tada iz svoje prometne trake prešla u njegovu prometnu traku i krenula za njim te ga zaobišla i stala ispred njega na ugibalištu na prvoj autobusnoj stanici. Tada je istome rekla što se dogodilo jer on uopće nije imao saznanja o tome te su se vratili na njegovu početnu stanicu na L. i on je pozvao svog šefa i s njim razgovarao da se dogovore oko štete. Kada je došao šef, ne zna što su točno razgovarali, tada je pozvana policija jer se okr. dvoumio tko je kriv. U jednom trenutku je počeo govoriti da je ona išla unatrag, što nije točno i nema nikakvog osnova ni razloga za to. Iskazala je da se prije ove prometne nesreće ona vozila u jednoj prometnoj traci, a iza nje je bio autobus i kada je ona došla do prometne trake koja se odvaja za lijevo i koja je bila zakrčena automobila koji su skretali u lijevo, ona se isto zaustavila u njoj, ali nije bilo mjesta da bi mogla i zadnji dio automobila izravnati u lijevoj traci pa je jednim dijelom ostala u ovoj traci kojom se vozila prije nego se zaustavila. Iskazala je da je okr. prilikom zaobilaženja njezinog automobila vršio radnju skretanja u raskrižju u desno dok je ona stajala u traci za lijevo i jednim malim dijelom na njegovoj prometnoj traci. Na upit branitelja koliko je metara bilo od mjesta prometne nesreće do raskrižja iskazala je da joj je to teško odrediti, ali misli da je bilo preko 30 metara. Njoj je štetu na automobilu naknadio ZET.

5. Branitelj okrivljenika je prigovorio iskazu svjedokinje jer iz istog proizlazi da je u trenutku udara stražnjeg dijela autobusa u njezino vozilo ona bila udaljena barem 30 m od semafora te da je u tom trenutku okrivljenik vozio ravno i zadržavao smjer kretanja, a tek nakon dolaska do raskrižja je isti skrenuo u desno. Iz toga proizlazi nesklad s dijelom optužnog akta u kojem se okrivljeniku stavlja na teret da je do prometne nezgode došlo na način da je "u skretanju, došlo do otklona stražnjeg dijela autobusa kojim prilikom je stražnjim lijevim bočnim dijelom okrznuo desnu bočnu stranu osobnog automobila".

6. Ispitana kao svjedok D. K., policijska službenica … PP Z je iskazala da je dobila dojavu u policijskoj postaji da je došlo do prometne

nesreće na raskrižju R. ceste, R. G. i U. dr. L. N. te

se tamo uputila. Prilikom dolaska je utvrdila da su oba vozača pomaknuli vozila i da su bili kod pekare na L.. Tada je obavila razgovor s jednim i drugim sudionikom te je na temelju obavljenog razgovora podnijela izvješće o počinjenom događaju, a u policijskoj postaji su izdali obavezni prekršajni nalog. U razgovoru je utvrdila da je gospođa bila zaustavljena u prometnoj traci koja vodi lijevo za R., a vozač autobusa je bio u desnoj prometnoj traci koja vodi za ravno i za skretanje u desno. Utvrdila je da je vozač autobusa prošao pored vozila oštećenice koju je zakačio zadnjim dijelom i imao je namjeru vršiti skretanje u desno na L.. Vozila su bila pomaknuta s mjesta događaja, a na mjestu prometne nesreće nije bilo nikakvih tragova. Ona je u razgovoru s oštećenicom utvrdila da je ona bila u lijevoj prometnoj traci, ali je jednim malim dijelom bila vozilom u prometnoj traci kojom se kretao okrivljenik odnosno njezina stražnja desna bočna strana je bila na tom dijelu kolnika. Ona je stala na taj način jer je bila kolona vozila koja su se nalazila ispred nje. Sada se točno ne može sjetiti oštećenja, ali zna da je kod gospođe bio zadnji blatobran i branik, a kod autobusa je bila oštećena oplata autobusa. Iskazala je da je moguće da prilikom izrade obaveznog prekršajnog naloga nije stavljen dio da je oštećenica bila jednim dijelom automobila na prometnoj traci kuda se kretao okrivljenik. Iskazala je da je prometna nesreća bila nekih 30ak metara prije raskrižja gdje su oni njoj pokazali mjesto prometne nesreće, a autobus je dugačak 18 metara i ona pretpostavlja da je on zaobilazio taj automobil i išao je uz desni rob kolnika i da je prilikom zaobilaženja i skretanja došlo do okrznuća. Ona je stavila da je prilikom vršenja radnje skretanja izazvao prometnu nesreću iz razloga što je tako u razgovoru s njima to i utvrdila. U razgovoru je utvrdila da je oštećenica stajala na kolniku zaustavljena svojim vozilom, a autobus je prolazio i prilikom prolaska oštetio njezino vozilo. Na tom mjestu nema nadzornih kamera, a niti se bilo tko javio za svjedoka očevidca. Iskazala je da je dinamiku prometne nesreće utvrdila isključivo na temelju obavljenog razgovora sa sudionicima prometne nesreće i na temelju oštećenja koja su nastala u prometnoj nesreći vozilima sudionika. Iskazala je da je stavila da se prometna nesreća dogodila u raskrižju, ali je kontakt bio prije samog raskrižja jer oni uvijek tako pišu činjenični opis jer se radi o raskrižju ulica pa samim time stavljaju da se prometna nesreća dogodila u raskrižju. Iskazala je da je kontakt bio nekih 30 m prije samog raskrižja. Na poseban upit je iskazala da prometna nesreća dogodila se u samom raskrižju ili prije raskrižja, ostaje i dalje nepropisna radnja okrivljenika te ukoliko je to sporno moli sud da zastane s postupkom pa će tužitelj ispraviti činjenični opis odnosno uskladiti.

7. Branitelj je prigovorio iskazu svjedokinje navodeći da ista nema neposrednih saznanja te da je ono što je utvrđeno, utvrdila na temelju iskaza sudionika prometne nesreće dok se glede same dinamike upušta u sferu sudskih vještaka, a u ostalom dijelu nije imao primjedbi.

8. Uvidom u dopis … Z. od … . utvrđeno

je da je tužitelj u tijeku postupka nakon davanja iskaza svjedokinje D. K. napravio ispravak obaveznog prekršajnog naloga odnosno dopunu optužnog akta.

9. U podnesku zaprimljenom na sud … . branitelj okrivljenika se očitovao na tijek dosadašnjeg postupka te je u bitnome naveo da se prekršajni postupak vodi protiv okrivljenika na temelju saznanja svjedokinje Knežević te da takva saznanja predstavljanju nezakoniti dokaz te da sud ne smije koristiti iskaz svjedokinje K. prilikom odlučivanja.

10. Prometni vještak N. E. stalni sudski vještak za cestovni promet u svom nalazu i mišljenju naveo je da se prometna nesreća dogodila se … . oko … sati

u Z., na kolniku R. ceste prije raskrižja s ulicom R. gaj. Prilikom obavljanja očevida pregledom oba vozila, na autobusu okrivljenika utvrđeno je oštećenje stražnjeg branika s lijeve bočne strane i oplate na stražnjoj lijevoj bočnoj strani dok su na vozilu oštećenice utvrđena oštećenja na stražnjem braniku stražnje desne strane i stražnjeg desnog blatobrana. Opisana oštećenja prikazuju fotografije policije koje su na listu 29-32 spisa. Uzimajući u obzir stanje spisa te položaj i oblik nastalih oštećenja na oba vozila, zaključio je da je autobus okrivljenika svojim stražnjim lijevom bočnim dijelom naletio na stražnji desni bočni dio zaustavljenog vozila oštećenice pri čemu je put među vozilima u trenutku sudara bio relativno mali, tako je mehanizam sudara bio jedna vrsta bočnog okrznuća. Na mjestu nesreće nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi ili položaj vozila nakon sudara pa stoga tehničkim putem nije moguće zaključivati gdje se točno nalazilo mjesto sudara po dužini i širini kolnika te kojom se točno brzinom i na koji način kretao autobus okrivljenika neposredno prije i u trenutku samog sudara. Utvrđeni sudarni položaj ukazuje na zaključak da je neposredno prije samog sudara okrivljenik većim, praktički čitavom svojom dužinom prošao samo mjesto sudara te je do kontakta došlo sa stražnjim lijevom bočnim dijelom autobusa okrivljenika pri čemu je do opisanog kontakta moglo doći jedino u slučaju da se neposredno prije samog sudara okrivljenik svojim autobusom nalazio u završnoj fazi radnje obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice skretanjem u lijevo pa je stoga tehnički nepravilna radnja obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice od strane okrivljenika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Iz iskaza oštećenice slijedi da je ista neposredno prije i u trenutku sudara bila zaustavljena svojim vozilom na način da je stražnji desni dio njezinog vozila bio na desnoj prometnoj traci dok je veći dio njezinog vozila bio na lijevoj prometnoj traci za sretanje u lijevo u predmetnom raskrižju pri čemu zbog zaustavljenih vozila nije mogla u potpunosti izvršiti radnju prestrojavanja na lijevu prometnu traku. Iz navedenog iskaza nije moguće zaključivati u kojoj je mjeri stražnji desni dio vozila oštećenice ulazio na desnu prometnu traku te koji je bio raspoloživi prostor za obavljanje radnje obilaženja od strane autobusa okrivljenika. Neovisno o navedenoj raspoloživoj širini okrivljenik je imao mogućnost ili odustati od radnje obilaženja te sačekati da vozilo oštećenice krene i u potpunosti prijeđe na lijevu prometnu traku ili je mogao obavljati radnju obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice na tehnički pravilan način, kako ne bi došlo do sudara. Sav intenzitet nastalih oštećenja i preklop sudarnih površina je minimalan pa obzirom i na mehanizam sudara u tehničkom smislu je moguće prihvatiti i dio iskazane obrane okrivljenika koji navodi da nije osjetio nikakav udarac. Na upit branitelja da li je moguća varijanta da bi oštećenica u namjeri ulaska na lijevu prometnu traku naletjela na autobus okrivljenika vještak je naveo da bi takva varijanta obzirom na položaj i oblik nastalih oštećenja bila isključena pa stoga na takav način nije moglo doći do nesreće. Ne može isključiti mogućnost da bi oštećenica u nekakvom kretanju unatrag s lijeve prometne trake mogla doći u izvođeni sudarni položaj pa stoga ne može isključiti ni takvu varijantu nastanka nesreće. Ne može govoriti o nekakvom intenzitetu skretanja autobusa okrivljenika, ali u svakom slučaju neposredno prije sudara došlo je do približavanja lijevog bočnog dijela autobusa okr. stražnjem desnom bočnom dijelu zaustavljenog vozila oštećenice, a što je bilo uvjetovano radnjom skretanja u lijevo autobusa okr. koja je kao takva bila najvjerojatnije u završnoj fazi radnje obilaženja pri čemu se nije moralo raditi o nekakvom oštrom skretanju već samo o nekakvom izravnavanju autobusa okrivljenika kako bi se nastavio kretati kasnije u željenom smjeru, više ravno. Pri ovome nije od odlučne važnosti sam razmak među osovinama kao ni činjenica da se radi o zglobnom autobusu.

11. Branitelj okrivljenika nije imao daljnjih dokaznih prijedloga već je iskazao da iz provedenog dokaznog postupka nije moguće nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio djelo prekršaja kako mu je stavljeno na teret, a budući da iz provedenog vještačenja koje je provedeno na temelju fotoelaborata te iskaza svjedoka i okrivljenika nije moguće sa sigurnošću isključiti mogućnost da je do nesreće došlo djelovanjem oštećene, odnosno da je okrivljenik nedvojbeno počinio djelo prekršaja, pa predlaže da se u nedostatku dokaza okrivljenik oslobodi od optužbe. Branitelj okrivljenika u završnom prijedlogu je predložio da sud oslobodi okrivljenika od optužbe jer je isti bio propuštan od oba sudionika u prometu koja su se nalazila na predmetnom križanju, što i proizlazi iz stanja spisa. Predlaže da sud donese na temelju provedenog postupka presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

12. Na temelju provedenog postupka, obrane okrivljenika, iskaza ispitanih svjedoka, provedenog prometnog vještačenja, izvršenog uvida u fotografije vozila sudac je kao nesporno utvrdio da je okrivljenik postupio suprotno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti M. pravosuđa utvrđeno je da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

14. Pročitanim zahtjevom za naknadu troškova sudskog vještaka za promet dipl. ing. N. E. utvrđeno je da isti potražuje iznos od 170,00 eura za iznošenje nalaza i mišljenja.

15. Izvršenim uvidom u fotografije vozila utvrđeno je da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta.

16. Obranu okrivljenika povodom počinjenog prekršaja sudac nije prihvatio budući se temeljem provedenog postupka obrana istoga ukazuje neosnovanom. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani tvrdio da nije osjetio nikakav udarac i da smatra da istu nije mogao udariti na način kako je to opisano. Isti se nije sjećao prije prometne nesreće gdje je oštećenica stajala i kojom se prometnom trakom vozila. Ovakva obrana okrivljenika se temeljem provedenog postupka ukazuje neosnovanom i u suprotnosti s činjenicama utvrđenim u postupku i kao takva nije prihvaćena.

17. Svoju vjeru sudac je u cijelosti poklonio iskazu ispitane svjedokinje A. P. koja je pred sudom iskazivala uvjerljivo, životno i ničim nije dovela u sumnju vjerodostojnost svog iskaza. Iz iskaza ispitane svjedokinje razvidno je da je ista bila u traci za lijevo na križanju R. ceste i U. dr. L. N., zadnja u toj prometnoj traci gdje je

jednim dijelom auta malo bila i na drugoj prometnoj traci, koja je za ravno, a da je autobus bio iza nje s obzirom da je na semaforu bilo crveno svjetlo. Također, iz iskaza je vidljivo u trenutku dok je stajala u prometnoj traci da ju je okrivljenik autobusom zaobilazio i da je prednjim dijelom zaobišao njezino vozilo, ali da je prilikom vožnje stražnjim lijevim dijelom, samim ćoškom udario u zadnji lijevi branik i blatobran. Dinamika nastanka prometne nesreće na način kako ju je iznijela oštećenica je u suglasju i s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka te je iskaz ispitane svjedokinje u cijelosti prihvaćen. Primjedbu da je oštećenica mogla se kretati i vožnjom unatrag i izazvati prometnu nesreću sud nije prihvatio jer sasvim sigurno nije životno, ni logično da oštećenica u trenutku kada ima namjeru na predmetnom raskrižju skretati u lijevo i kada stoji zaustavljena poradi crvenog svjetla na semaforu da bi išla vozilom kretati se unatrag jer za takvu radnju sasvim sigurno nije imala nikakvog razloga.

18. Iskaz ispitane svjedokinje D. K. sud je također prihvatio u cijelosti.

Predmetna svjedokinja je po zaprimljenoj prijavi došla na intervenciju te je tijekom obavljanja očevida obavila razgovor sa sudionicima prometne nesreće i poslikala vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći. Sama činjenica da je svjedokinja obavila razgovor sa sudionicima prometne nesreće nije u suprotnosti s odredbama ni Prekršajnog zakona ni Zakona o kaznenom postupku budući da policijska službenica u skladu sa svojim ovlastima prilikom obavljanja očevida utvrđuje identitet sudionika prometne nesreće i obavlja razgovor sa istim na okolnosti utvrđivanja prekršaja . Sasvim sigurno sud na temelju njezinog iskaza nije utvrđivao dinamiku prometne nesreće već je na temelju provedenog prometnog vještačenja i na temelju drugih provedenih dokaza utvrdio dinamiku nastanka prometne nesreće.

19. Sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. N. E. čiji nalaz je dan od osobe koja raspolaže stručnim znanjem. Iz samog nalaza i mišljenja prometnog vještaka razvidno je da je okrivljenik neovisno o navedenoj raspoloživoj širini kolnika imao mogućnost ili odustati od radnje obilaženja te sačekati da vozilo oštećenice krene i u potpunosti prijeđe na lijevu prometnu traku ili je mogao obavljati radnju obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice na tehnički pravilan način, kako ne bi došlo do sudara. U nalazu vještak je naveo da utvrđeni sudarni položaj ukazuje na zaključak da je neposredno prije samog sudara okrivljenik većim, praktički čitavom svojom dužinom prošao samo mjesto sudara te je do kontakta došlo sa stražnjim lijevom bočnim dijelom autobusa okrivljenika pri čemu je do opisanog kontakta moglo doći jedino u slučaju da se neposredno prije samog sudara okrivljenik svojim autobusom nalazio u završnoj fazi radnje obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice skretanjem u lijevo pa je stoga tehnički nepravilna radnja obilaženja zaustavljenog vozila oštećenice od strane okrivljenika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Također, vještak je u svom nalazu naveo da je neposredno prije sudara došlo do približavanja lijevog bočnog dijela autobusa okrivljenika stražnjem desnom bočnom dijelu zaustavljenog vozila oštećenice, a što je bilo uvjetovano radnjom skretanja ulijevo autobusa okrivljenika koja je kao takva bila najvjerojatnije u završnoj fazi radnje obilaženja pri čemu se nije moralo raditi o nekakvom oštrom skretanju već samo o nekakvom izravnavanju autobusa okrivljenika, kako bi se nastavio kretati kasnije u željenom smjeru, više ravno. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka je u cijelosti prihvaćen. Iz istog nalaza proizlazi da je dinamika prometne nesreće u suglasju s iskazom oštećenice.

20. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, mišljenja prometnog vještaka, kako pojedinačno tako i u uzajamnoj povezanosti, sudac je kao nesporno utvrdio da je okrivljenik kritične zgode ostvario obilježje prekršaja koji mu se stavlja na teret, kako je to navedeno u izreci presude.

21. Stoga je sudac okrivljenika proglasio krivim i sukladno odredbi čl. 36. Prekršajnog zakona istome izrekao novčanu kaznu koja je za počinjeni prekršaj propisana u fiksnom iznosu od 130,00 eura, uvećano za iznos od 130,00 eura smatrajući da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i osobnim svojstvima okrivljenika ne nalazeći osnova za primjenu čl. 37. i 43. Prekršajnog zakona.

22. Odluka o paušalnim troškovima postupka temelji se na propisima navedenim u izreci, a visina troška odmjerena je u skladu s duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka. Temeljem Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/2013) propisano je da paušalni iznos za troškove prekršajnog postupka određuje se u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna što je protuvrijednost od 13,27 do 663,61 eura.

23. Trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka određen je temeljem zahtjeva za naknadu troškova prometnog vještaka kojem zahtjevu je u cijelosti udovoljeno budući je isti u cijelosti osnovan. Trošak prometnog vještačenja je naložen okrivljeniku budući da je isti trošak nastao poradi utvrđivanja prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim.

24. Trošak postupka propisan je u kunama te je isti u presudi izražen u eurima, sukladno čl. 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) koji je stupio na snagu … .

25. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu … .

Zapisničarka:

S U D A C:

Nadica Jurjević v.r.

Josip Ćorluka

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244.stavak 1. Prekršajnog zakona)

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik A. B.

2. Tužitelj … Zagreb

3. Branitelj OD L. i P.