REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-148/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Đ. J. iz V., OIB: ..., zastupane po punomoćniku V. B., odvjetniku u Z., protiv tuženice R. A. d.d., Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku B. B., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Š. & p. d.o.o., Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1066/2021-2 od 2. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6511/2019-18 od 22. travnja 2021., na sjednici održanoj 12. lipnja 2024.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se revizija tuženice.
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž-1066/2021-2 od 2. rujna 2021. potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6511/2019-18 od 22. travnja 2021., a kojom su utvrđene ništetnim odredbe Ugovora o kreditu sklopljenim između stranaka 4. siječnja 2006. o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli (CHF) te je naloženo tuženici isplatiti tužiteljici s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iznos od 3.376,92 kn s pripadajućim zateznim kamatama, te s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli (CHF) iznos od 8.907,26 kn s pripadajućim zateznim kamatama, kao i nadoknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 8.784,00 kn.
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-5535/2021-2 od 6. srpnja 2023., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1066/2021-2 od 2. rujna 2021. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
"Je li sud pravilno primijenio odredbu čl. 323. i čl. 1111. Zakon o obveznim odnosima time što iznos preplaćenog dijela glavnice i kamata kredita nije umanjio za negativnu razliku koja proizlazi iz pojedinih rata kredita plaćenih u razdoblju otplate kada je ugovoreni tečaj tj. odnos između kune i CHF, bio niži od početnog tečaja na dan korištenja kredita kojeg je sud uzeo kao početni i nepromjenjivi tečaj, a isto pitanje se odnosi i na kamatnu stopu?".
3. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv citirane presude drugostupanjskog suda tuženica je pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) podnijela reviziju u odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih navoda, podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno suđenje.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu tzv. preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i CHF valutnoj klauzuli.
7. U ovoj revizijskoj fazi postupka je sporno treba li prilikom donošenja odluke o zahtjevu tužiteljice za isplatu tzv. preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i CHF valutnoj klauzuli, uzeti u obzir tzv. negativnu tečajnu razliku odnosno kada je tužiteljica uplatila manji iznos od onog tečaja koji je bio ugovoren prilikom sklapanja ugovora.
8. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev u dijelu u kojim je tražila isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, u visini utvrđenoj na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka. Pritom nižestupanjski sudovi nisu uzimali u obzir i nisu umanjivali preplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita.
9. Drugostupanjski sud je prihvatio shvaćanje prvostupanjskog suda da bi u konkretnom slučaju bilo neosnovano utvrđene iznose preplate umanjiti za tzv. negativnu razliku koja je proizašla zbog tečajne razlike CHF, u odnosu na koje tuženica nije postavila protutužbeni zahtjev ili istaknula prigovor prijeboja.
10. Suprotno navedenome, tuženica smatra kako je plaćene iznose zbog nepoštenosti i ništetnosti odredaba o CHF valutnoj klauzuli trebalo umanjiti za one iznose za koje je tužiteljica platila manji anuitet zbog toga što je tečaj CHF bio manji od onoga na dan isplate. Pritom tuženica smatra da primjenom čl. 323. st. 1. i čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) kada se vraća stečeno bez osnove valja uračunati ne samo korist koju je jedna strana imala od ništetne ugovorne odredbe već i eventualnu korist koju je druga strana imala od takve ništetne ugovorne odredbe.
11. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO propisano je da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje, dok je odredbom čl. 1111. st. 1. ZOO propisano da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.
12. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023., prije čijeg donošenja je sud odlučivao u proširenom vijeću, izraženo je sljedeće pravno shvaćanje koje ujedno predstavlja i odgovor na pitanje postavljeno i u ovom predmetu:
"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita.".
13. Iz navedenog proizlazi da prigovor radi prebijanja (prijeboj do kojeg dolazi u parnici odlukom suda) u postupovnopravnom smislu ne postoji ako ga tuženica na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj, s tim da tražbina koju je tuženica istaknula takvim prigovorom mora biti kvantitativno određena. Jednako je tako i u odnosu na građanskopravni prijeboj, ali uz razlike koje proizlaze iz pravne prirode ovih instituta i odredbi čl. 333. st. 3. ZPP, kao i onih prekluzivne naravi iz čl. 288.a st. 6. ZPP.
14. U tom smislu, ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke, nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema postupovnih pretpostavki za odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF.
15. U ovom predmetu tuženica samo osporava visinu potraživanja tužiteljice na temelju ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na CHF valutnu klauzulu, smatrajući da je vještak prilikom izračuna iznosa koje je tužiteljica preplatila na ime takve ništetne odredbe trebao uzeti u obzir i iznose koje je tužiteljica manje platila u vrijeme kada je tečaj CHF bio niži, a da pri tome nije stavila prigovor u smislu shvaćanja izraženog kao pod točkom 12. ove presude.
16. Stoga u konkretnom slučaju, nižestupanjski sudovi donoseći pobijanu presudu nisu učinili bitne povrede odredaba parničnog postupka niti pogrešno primijenili materijalno pravo, budući da sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužiteljice s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate te je odluka nižestupanjskih sudova u skladu sa shvaćanjem ovog suda izraženim u odluci broj: Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.
17. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
