REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-429/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. iz S., zastupan po punomoćniku Ž. M., odvjetniku iz S. B., protiv tuženika H. o. k. d.d. iz Z., zastupanog po punomoćniku I. P., odvjetnici u odvjetničkom društvu O., P. & p. d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2217/2022-2 od 11. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-165/2015-23 od 22. prosinca 2021., u sjednici održanoj 12. lipnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika se odbija.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda drugog stupnja potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke kojom je naloženo tuženiku da tužitelju isplati 78.017,34 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. prosinca 2021., te u dijelu toč. III. izreke kojom je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove od 14.314,00 kn.
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 197/2023-2 od 12. rujna 2023. podnosi tuženik pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja:
„Predstavlja li povećanje tužbenog zahtjeva preinaku tužbe u smislu odredbe čl.191.st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) te je li za zastaru povećanog dijela zahtjeva bitan dan preinake tužbe.“
3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijane nižestupanjske presude preinače ili ukinu uz naknadu parničnih troškova.
4. Revizija nije osnovana.
5. Povodom revizije spornim proizlazi pravno shvaćanje suda drugog stupnja prema kojem je preinaka tužbe koja je izvršena bez izmjene činjenične i pravne osnove tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka dopuštena.
6. Pobijana presuda je povodom revizije ispitana u skladu sa čl. 391. st. 3. ZPP samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete koju je pretrpio na svom vozilu.
8. U okolnostima konkretnog slučaja nije sporno da je preinaka tužbe izvršena povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka i provedenog vještačenja na okolnost utvrđivanja visine nastale štete.
9. Preinaka tužbe regulirana je čl. 190. ZPP.
10. Stavkom prvim toga članka je propisano da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dok je stavkom drugim istoga članka propisano da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.
11. Nadalje, čl. 191 st. 1. ZPP je propisano da je preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Stavkom drugim istoga članka je propisano da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti.
12. Stoga odgovor na postavljeno pravno pitanje glasi:
Povećanje tužbenog zahtjeva predstavlja preinaku tužbe (čl. 191. st. 1. ZPP).
Ako je preinaka izvršena iz iste činjenične osnove tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti (čl. 191. st. 2. ZPP).
Na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda održanoj 27. svibnja 2024. u pogledu tijeka zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva zauzeto je slijedeće pravno shvaćanje koje ujedno predstavlja i odgovor na preostali dio postavljenog pravnog pitanja:
„U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.“, a koje pravno shvaćanje sadržajno predstavlja odgovor na preostali dio postavljenog pravnog pitanja.
13. U konkretnom slučaju preinaka tužbe je izvršena nakon provedenog vještačenja kojim je utvrđena visina štete nastale na vozilu tužitelja. Stoga se preinaka tužbe temelji na istoj činjeničnoj osnovi i u skladu sa prethodno citiranim pravnim shvaćanjem podnošenjem tužbe u ovom sporu je prekinuta zastara i u odnosu na preinačeni dio tužbe (povećanjem zahtjeva).
14. S obzirom da je odluka suda drugog stupnja u skladu sa pravnim shvaćanjem iznijetim u odgovoru na postavljeno pravno pitanje, temeljem 391. st. 6. ZPP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 12. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa, v.r.
