Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1700/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. T. iz D. R., J., OIB:…., zastupanog po punomoćniku H. B. odvjetniku u S., protiv tuženika R. H. O.: ….zastupane po O. d. o. u S., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2413/2021-20 od 10. lipnja 2022.,12. lipnja 2024.
p r e s u d i o j e
1. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2413/2021-20 od 10. lipnja 2022. u točki I odjeljak prvi, u dijelu utvrđenja prava vlasništva te u dijelu odjeljka drugog koji se odnosi na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na dijelu kat čestice br. …k.o. J. (ranije kat. čest….) koji je na skici lica mjesta br. 2. u nalazu vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. od 25. listopada 2021. definiran točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2 i u točki III izreke.
2. Preinačuje se citirana presuda točki I u dijelu odjeljka drugog, koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na kat. čest. …k.o. J. (ranije kat. čest….) koji je na skici lica mjesta br. 2. u nalazu vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. od 25. listopada 2021. definiran točkama 2-3-4-5-2 u površini od 60 m2 (preko dijela definiranog točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2) te se odbija tužbeni zahtjev u tom dijelu.
3. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao i zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, usvojen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da dio nekretnine označene kao kat. čest. br. ….k.o. J., koja je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, poslovni broj Z-19742/2018 od 26.listopada 2020., pripojena kat. čest. ….k.o. J. i to u dijelu koji je na skici lica mjesta br. 2. u nalazu vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. od 25. listopada 2021. definiran točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2, u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu te se nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja u z. k. ul. ….za kat. čest. …..k.o. J., kakva je bila prije provedbe Geodetskog elaborata od 08. svibnja 2018, kojim je poništena kat. čest. ….i pripojena kat. čest. ….upisana u z.k.ul. ….sve k.o. J., a koja promjena je provedena pod brojem Z-19742/2018. Točkom II izreke odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da dio nekretnine označene kao kat. čest. …k.o. J., koja je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, poslovni broj Z-19742/2018 od 26. listopada 2020. pripojena kat. čest. ….k.o. J., i to u dijelu koji je na skici lica mjesta br. 2. vještačkog nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B., od 25. listopada 2021. definirana točkama 2-3-4-5-2 u površini od 60 m2, u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu. Točkom III izreke naloženo je tuženici da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 10.912,50 kn.
Protiv točke I i III izreke presude žali se tuženik ne pozivajući se određeno na žalbene razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
U žalbi tvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje brisove tužbe iz odredbe članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama jer da predmetni upis koji je proveden pod brojem Z-19742/2018 nije nevaljan i da ne predstavlja tužbu koja vrijeđa jer da se radi o provedbi prijavnog lista koji predstavlja javnu ispravu i takva promjena u posjedovnici, listu A, da se ne provodi uknjižbom, predbilježbom ili zabilježbom što da je preduvjet za primjenu citirane odredbe jer da se brisovnom tužbom može zahtijevati tek brisanje uknjižbe, a ne i drugih upisi. Osim toga prijavnim listom i svom dokumentacijom da se potvrđuje da se radi o javnom dobru na cjelokupnoj uknjiženoj površini jer da javnu cestu čini zemljišni pojas udaljen najmanje jedan metar od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka dok se maksimalna širina određuje u svakom konkretnom slučaju pa da je u primjeni odredba članak 33. stavak 2. ZV-a. Spornim upisom da je provedena promjena u listu A na temelju valjane pravne osnove.
Predlaže uvaženje žalbe.
Odgovorom na žalbu osporavaju se žalbeni navodi.
Žalba je djelomično osnovana.
Prvostupanjski sud je utvrdio u odnosu na pobijani dio presude:
- da je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, poslovni broj Z-19742/2018 od 26. listopada 2020. na temelju Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Ispostave za katastar nekretnina O. pod brojem Klasa 932-06/18-02/129, Urbroj: 541-26-02-01-18-3 od 08. svibnja 2018., snimke izvedenog stanja, Očitovanja upravitelja na javnoj cesti, te članka 131., 132. i 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11:dalje-ZC), poništena kat. čest. br. …i pripojena kat. čest. br. ….u z. k. ul. …sve k.o. J.,
- vještačenjem po vještaku geodetske struke A. B. na koji stranke nakon dopune nisu imale primjedbe i koji je sud prvog stupnja prihvatio te očevidom da je utvrđeno da dio poništene kat čest. …u površini od 60 m, na nalazu vještaka označen točkama 2-3-4-5-2 u naravi predstavlja izgrađenu javnu cestu sa zakonom propisanim pojasom od 1 m,
- da preostali dio kat. čest. koji je u nalazu vještaka definiran točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2 u naravi ne predstavlja javnu cestu i da tuženica nije dokazala na čemu temelji tvrdnju da bi predmetni dio nekretnine predstavljao javnu cestu te da dokumentacija na temelju koje je izvršena uknjižba ne prikazuje stvarno stanje,
- da je u smislu odredbe članka 129. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13:dalje ZZK) kao i sadašnje odredbe članka 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19, dalje: ZZK/19), tužitelj ovlašten podnijeti predmetnu brisovnu tužbu,
- da se provedeni zemljišnoknjižni upis i stvarno stanje razlikuju te da je prihvaćen tužbeni zahtjev jer je nedopustivo da tuženica u jednom specifičnom jednostranom postupku evidentiranja izvedenog stanja javne ceste, bez valjanih dokaza prikaže i upiše javnom cestom dio zemljišta koji to nije.
Prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo kada je djelomično odbio tužbeni zahtjev.
Prije svega pravilno je utvrdio da je dopuštena predmetna brisovna tužba, u smislu odredbe članka 50. stavak 1. ZZK-a/19, jer je ovdje tužitelj bio nositelj knjižnog prava, zemljišnoknjižni vlasnik kat čest. ….upisane u z.k.ul….. k.o. J., koja je u zemljišnoknjižnom predmetu suda prvog stupnja pod posl. br. Z-19742/2018 poništena i pripojena kat. čest. ….upisanoj u z.k.ul. ….k.o. J..
Odredbom članka 129. stavak 1. ZZK-a koji je bio na snazi u vrijeme predmetne uknjižbe je propisano da je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i zahtjevati uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Budući da je tužitelj zemljišnoknjižni vlasnik i da je kroz promjenu u posjedovnici, njegova kat. čestica u cijelosti poništena i pripojena kat. čest. ….upisanoj u z.k.ul. ….k.o. J. koja je uknjižena na ime tuženika, on je kao raniji nositelj knjižnog prava na kat. čest. …upisanoj u z.k.ul. ….k.o. J., ovlašten radi zaštite tog prava podnijeti predmetnu brisovnu tužbu.
Nastavno, sud prvog stupnja je očevidom i vještačenjem utvrdio da u smislu odredbe članka 4. Zakona o cestama („Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19,144/21, dalje: ZC) tek dio kat. čest. br. …k.o. J. u vlasništvu tužitelja, koji je na skici lica mjesta br. 2. u nalazu vještaka od 25. listopada 2021. definiran točkama 2-3-4-5-2, u površini od 60 m2 predstavlja javnu cestu dok preostali dio nekretnine koja sada nosi oznaku … k.o. J. (ranije čestice ….k.o. J.) na toj skici označen brojkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2 ne predstavlja javnu cestu. Odredbom članka 4. Zakona o cestama („Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19,144/21, dalje: ZC) propisano je da javnu cestu čini, između ostalog, zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste dok je odredbom članka 124. stavka 1. i 2. ZC propisano je da javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Javne ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo R. H. uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.
Iz predmetnih odredbi, na koje se pravilno poziva i sud prvog stupnja jasno proizlazi da se upis u zemljišne knjige vrši evidencijom stvarnog stanja javnih cesta stoga iako širina javnih cesta može iznositi više od jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste, kako tvrdi žalitelj, ali kako je sud prvog stupnja u ovom postupku utvrdio da prema izvedenom stanju javnu cestu čini dio zemljišta definiran u nalazu točkama 2-3-4-5-2, u površini od 60 m2 dok preostali dio sporne kat. čestice, u nalazu označen točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2 po izvedenom stanju ne predstavlja javnu cestu sud prvog stupnja pravilno je usvojio tužbeni zahtjev na utvrđenje da taj dio nekretnine nije javna cesta i naložio uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja glede tog dijela nekretnine.
Međutim, pogrešno je naložio uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja za dio nekretnine kat. čest. ….k.o. J. u nalazu vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. od 25. listopada 2021. definiran točkama 2-3-4-5-2, u površini od 60 m2 za koji je utvrdio da predstavlja javnu cestu te ad je kao takva u vlasništvu republike H., stoga je valjalo preinačiti pobijanu presudu u tom dijelu i odbit taj dio tužbenog zahtjeva Sukladno predmetnom utvrđenju svi žalbeni navodi su neosnovani.
Pravilno je sud prvog stupnja dosudio tužitelju razmjeran dio troškova postupka, primjenom odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a jer je tuženik kroz žalbenu fazu postupka uspio s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na koji nisu nastali posebni troškovi.
Iz navedenih razloga, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. te članka 373. a ZPP-a odlučeno kao u točki I izreke.
Odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka jer je uspio s neznatnim dijelom zahtjeva (članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 5. ZPP-a), a odbijen je i zahtjev tužitelja za sastav odgovora na žalbu jer taj trošak nije opravdan (članak 155. ZPP-a) te odlučeno kao u točki II izreke.
Nepobijani dio točke II izreke presude ostaje neizmijenjen.
U Rijeci, 12. lipnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Tajana Polić, v.r.