REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gop-1/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Đura Sesse člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava u povodu prijedloga Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Su-1208/2023 od 15. siječnja 2024., na sjednici održanoj 10. lipnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Na pitanja koje glasi:

„Imaju li radnici u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na temelju odredbe članka 51. stavak 1. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/15 odnosno članka 49. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23) i odredbe članka 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN 3/97, dalje: Zakon o potvrđivanju ugovora) kao i odredbe članka 134. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav), temeljem odredbe članka 54. stavka 8. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 dalje TKU/12), odredbe članka 53. stavak 8. TKU/22 i odredbe članka 52. stavak 7. TKU/22 pravo na isplatu dodatka na plaću za rad nedjeljom u visini od 150%, odnosno 200% počev od 1. siječnja 2023. Ili imaju pravo na povećanje za rad nedjeljom od 35% kako je to ugovoreno člankom 51. stavak 8. KU/13. odnosno člankom 49. stavak 8. KU 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23, te da li je moguća kumulacija takvih dodataka (dodatak za rad nedjeljom i za rad neradnim danom utvrđenim zakonom) kao i da li je tuženik pasivno legitimiran za takvu isplatu?“.

zauzima se pravno shvaćanje kako slijedi;

„Radnici u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na temelju odredbe članka 51. stavak 1. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/15 odnosno članka 49. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23) i odredbe članka 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN 3/97, dalje: Zakon o potvrđivanju ugovora) kao i odredbe članka 134. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav), temeljem odredbe članka 54. stavka 8. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 dalje TKU/12), odredbe članka 53. stavak 8. TKU/22 i odredbe članka 52. stavak 7. TKU/22 imaju pravo na isplatu dodatka za rad nedjeljom od 35% kako je to ugovoreno člankom 51. stavak 8. KU/13. odnosno člankom 49. stavak 8. KU 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23, odnosno 50% počevši od 1. siječnja 2023. te je moguća kumulacija takvih dodataka (dodatak za rad nedjeljom i za rad neradnim danom utvrđenim zakonom) pri čemu je tuženik (Klinički bolnički centar) pasivno legitimiran za takvu isplatu.“

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljen je prijedlog Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Su- 1208/2023 od 15. siječnja 2024. za pokretanjem oglednog postupka sukladno odredbi čl. 502.j Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).

2. Prema navodima prijedloga trenutno se na Općinskom sud u Rijeci vode 989 postupaka gdje se traži isplata naknade za rad nedjeljom uvećanu za 185%.

3. Rješenje u svim tim postupcima ovisi o istom pravnom pitanju koje je prema stavu suda prvog stupnja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. U podnesenim tužbama se ističe da je odredbom 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima („Narodne novine“ broj 3/97 - dalje: Zakon o potvrđivanju ugovora) određeno da su neradni dani nedjelje i navedene svetkovine. Također se ističe da je 54. stavka 8. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12 - dalje: TKU/12) kako je za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150% a da je jednako propisano i čl. 52. st. 7. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 56/22 - dalje: TKU/22).

5. Nadalje, u tužbama se ističe da je čl. 51. st. 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 143/13 - dalje: KU/13) propisano kako će se osnovano plaća radnika uvećati: za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50% i za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili turnusima. Jednako je propisano odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 29/18, dalje: KU/18) s primjenom od 1. ožujka 2018.

6. U podnesenim tužbama se zaključuje da je sukladno odredbi čl. 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora određeno kako je neradni dan nedjelja pa sukladno navedenom, ali i odredbama TKU/12, TKU/17, KU/13 i KU/18 kojima je propisano kako za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu 150%, proizlazi da je tuženik trebao platiti uvećanu plaću za 185%, a ne 35% kako je to i činio. Ističe se da su međunarodni ugovori dio pravnog poretka Republike Hrvatske i da su po pravnoj snazi iznad odredbi TKU/12, TKU/17, KU/13 i KU/18.

7. Slijedom navedenog, prema navodima iz prijedloga, odluka u sporovima ovisi o rješavanju pravnog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, kao što je to navedeno u izreci ove presude.

8. Sukladno odredbi čl. 502.lj st. 1. ZPP-a, razlozi zbog kojih sud smatra da je ovo pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, su navedeni u al. 2. st. 1. čl. 385.a ZPP-a, ističući da je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda.

9. Sud ističe, da u postupcima između istih stranaka, vode se još 989 postupaka, u kojima još nije meritorno odlučeno o tužbenom zahtjevu.

10. S obzirom na tu činjenicu, te činjenicu da nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske o navedenim pitanjima, sud prvog stupnja smatra da su ostvareni uvjeti za pokretanje oglednog postupka.

11. Ovaj sud je postupio sukladno odredbi čl. 502.l Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) te je zatražio od predsjednika svih općinskih sudova i Općinskog radnog suda u Zagrebu podatke jeli se pred njihovim sudovima kao sporno pokazalo pitanja kao u izreci ove presude.

12. Iz očitovanja sudova slijedi da se pred tim sudovima ne vode postupci u kojima bi se pojavilo kao sporno pravno pitanja kao u ovom postupku, osim Općinskog suda u Rijeci pred kojim se vode 989 ovakva postupka i Općinskog suda u Puli pred kojim se vodi 26 takvih postupaka.

13. Sukladno odredbi čl. 502.lj st. 3. ZPP-a odluka o dopuštenosti donijet će se vodeći računa o:

- broju pokrenutih postupaka te predvidivom roku u kojem bi oni redovitim putem mogli biti pravomoćno okončani,

- vjerojatnosti da dođe do nejedinstvene primjene prava te mogućim štetnim posljedicama koje bi mogle uslijediti zbog dugotrajnosti redovitog postupka ujednačavanja pravnih shvaćanja sudova,

- potrebi da se radi što kvalitetnijeg rješavanja pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava raspravi pred većim brojem prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova.

14. Vodeći računa da zbog velikog broja pokrenutih postupka postoji mogućnost da povodom žalbe te predmete rješavaju različiti sudovi drugog stupnja koji mogu o pravnom pitanju imati različita pravna shvaćanja, odnosno do vjerojatnosti da dođe do nejedinstvene primjene prava, vijeće ovog suda je rješenjem od 3. travnja 2024. u smislu odredbe čl. 502.lj st. 2. ZPP-a odlučilo dopustiti prijedlog suda prvog stupnja.

15. Odluka o dopuštenosti od 3. travnja 2024. dostavljena je strankama i objavljena je na mrežnim stranicama sudova.

16. Radi zauzimanja pravnog shvaćanja, sukladno odredbi čl. 502.m ZPP-a nužno je razmotriti sve relevantne odredbe kao izvore radnog prava na koje se tužitelji pozivaju u tužbama.

17. Čl. 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima („Narodne novine“ broj 3/97) propisano je da su;

1. Neradni dani su nedjelje i sljedeće svetkovine:

a) 1. siječnja, Svetkovina Svete Marije Bogorodice, Nova godina;

b) 6. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta Tri Kralja;

c) Vazmeni ponedjeljak;

d) 15. kolovoza, Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa;

e) 1. studenoga, Svi Sveti;

f) 25. prosinca, Božić;

g) 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

2. Ugovorne strane će se dogovoriti o mogućim promjenama neradnih dana.

17.1. Navedeni Zakon ne propisuje da radnici imaju pravo na naknadu plaće za te neradne dane niti koliko bi iznosilo povećanje plaće za rad nedjeljom kao i za dane svetkovina.

18. Čl. 54. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iz 2012., propisano je da će se osnovna plaća zaposlenika u javnim službama uvećati:

- za rad noću 40%;

- za prekovremeni rad 50%;

- za rad subotom 25%;

- za rad nedjeljom 35%;

- za smjenski rad 10%;

Dok je st. 8. propisano da za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Identične odredbe u pogledu uvećanja za rad nedjeljom s jedne strane te za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa i u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama iz 2022.

19.1. Dakle, navedeni TKU izrijekom razliku uvećanje plaće za rad nedjeljom (35%) od uvećanja za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, kad zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

20. Nadalje, čl. 51. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz 2013. propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25 %

- za rad nedjeljom 35 %

dok je st. 8. propisano da za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

Pravo na jednako uvećanje propisuju i odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz 2018.

20.1. Dakle, i KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja izrijekom razlikuju uvećanje plaće za rad nedjeljom (35%) od uvećanja za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, kad zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

22. Čl. 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 110/19) propisano je da su blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj:

- 1. siječnja - Nova godina

- 6. siječnja - Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

- Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

- Tijelovo

- 1. svibnja - Praznik rada

- 30. svibnja - Dan državnosti

- 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

- 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

- 15. kolovoza - Velika Gospa

- 1. studenoga - Svi sveti

- 18. studenoga - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

- 25. prosinca - Božić

- 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

22.1. Čl. 3. Zakona propisano je da u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:

- kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana

- kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka

- pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

- pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana.

22.1. Navedeni Zakon ne svrstava posebno nedjelju kao neradni dan već u čl. 4. propisuje ako je nedjelja jedan od navedenih dana blagdana, odnosno neradni dan, on se ne prenosi u idući dan. Dakle, Zakon razlikuje nedjelju od zakonom utvrđenih neradnih dana.

22.2. Istovremeno, čl. 5. Zakon propisuje da zaposleni u Republici Hrvatskoj imaju pravo na naknadu plaće za spomendane i neradne dane. Dakle, ne propisuje pravo na naknadu plaće za rad nedjeljom.

23. Čl. 94. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50% (ovo povećanje uvedeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o radu, („Narodne novine“ broj 151/22 i na snazi je od 1. siječnja 2023. te se KU i TKU ne može ugovoriti manja naknada već samo veća od propisane). Dakle, i Zakon o radu razlikuje nedjelju od neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom.

24. Kao što je iz navedenog vidljivo, od svih navedenih izvora prava, osim što je odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj priznato pravo na naknadu plaće za blagdane i neradne dane (pri čemu Zakon nedjelju tu ne svrstava), jedino je odredbama TKU i KU propisano kad (za točno određene dane) i koliko iznosi uvećanje plaće za rad na te dane. Propisano je da radnik ima pravo na uvećanje plaće u visini od 35 %, kad se rad obavlja nedjeljom, dok za rad u dane blagdana, neradnim danom utvrđenim zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

24.1. Pri tom, odredbe TKU i KU priznaju pravo na uvećanu plaću od 150% za neradne dane utvrđene zakonom, ali istovremeno posebno apostrofiraju da se za rad nedjeljom plaća uvećava za 35%. Iz navedenog proizlazi da su potpisnici TKU i KU razlikovali nedjelju (i priznaju jedno uvećanje za rad nedjeljom) od neradnih dana utvrđenih zakonom (kad priznaju drugo uvećanje za rad na te dane).

25. U odnosu na tužiteljevo pozivanje na činjenicu da je Zakonom o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima propisano da su neradni dani nedjelje i u Zakonu navedene svetkovine, potrebno je istaknuti da je točno da je tim Zakonom propisano da su tim Zakonom kao neradni dani navedene nedjelje i svetkovine, ali taj Zakon ne određuje visinu naknade za te dane. U nedostatku odredbi tog zakona da se za te dane ostvaruje pravo na uvećanje plaće i koja visina uvećanja, tužitelj se poziva, ali samo djelomično na odredbe TKU i KU koji priznaju uvećanje plaće od 150% za neradne dane utvrđene zakonom.

25.1. Tužitelj dakle neosnovano pokušava kombinirati dva različita izvora prava ali na način da ih ne razmatra u cjelini već samo selektivno u svoju korist. U tom smislu zanemaruje da Zakon o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima ne propisuje pravo na uvećanje plaće niti za koliko se uvećava plaća za neradne dane, odnosno nedjelje i svetkovine već se u pogledu visine poziva na TKU i KU, ali samo u dijelu koji mu odgovara. Pri tome, zanemaruje da TKU i KU razlikuju i po sadržaju i po visini uvećanja plaće nedjelju (za koju se priznaje 35%) od neradnih dana utvrđenih zakonom (za koje se priznaje uvećanje od 150%). Kad to ne bi razlikovali već izjednačavali nedjelju s ostalim danima za koje se priznaje uvećanje plaće, postavilo bi se pitanje koja je onda uopće svrha uređivanja i propisivanja visine uvećanja plaće za rad nedjeljom od 35%?

26. Pozivati se u tom pogledu samo na one odredbe TKU i KU prema kojima se za neradne dane utvrđene zakonom za koje se priznaje uvećanje od 150%, a istovremeno zanemarivati njihove daljnje odredbe prema kojima se izričito predviđa da se plaća za rad nedjeljom uvećava za 35%, značilo bi fragmentarnu primjenu prava koja nema podlogu u sadržajnoj stipulaciji navedenih odredbi u njihovoj cjelini kao niti u njihovom teleološkom tumačenju, odnosno tumačenju prema cilju i svrsi navedenih pravnih pravila, koja su kao takva ugovorena i sporazumno donesena između socijalnih partnera (sindikata i Vlade RH).

27. Pored navedenog, dodatno je za istaknuti da je čl. 1. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske ugovoreno da je Država i Katolička Crkva, svaka u svom poretku, neovisna i samostalna. U tom smislu je Republika Hrvatske navedenim Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj napravljena razrada provedbe čl. 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima i on njemu nije protivan, kao što mu nisu protivne ni odredbe KU i TKU koje razlikuj visinu uvećanja plaće za rad nedjeljom od visine plaće za uvećanje za neradne dane utvrđene zakonom.

27.1. Kao što je navedeno, prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj – blagdani i neradni dani nisu istovjetni s nedjeljom koja se u tom zakonu spominje u potpuno drugom kontekstu, kao uostalom i u Zakonu o radu. Stoga u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom možemo svrstati samo dane koje su kao takvi apostrofirani u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, a koje označavanje su prihvatili i socijalni partneri prilikom sklapanja TKU i KU, pri čemu u svakom od tih izvora prava, ti dani nisu istovjetni s nedjeljama.

27.2. Slijedom toga, uvećanje plaće za rad nedjeljom sukladno navedenim TKU i KU iznosilo bi 35% a od 1. siječnja 2023., sukladno Zakonu o radu 50%.

28. Upravo zbog razlikovanja nedjelje od ostalih neradnih dana i blagdana (svetkovina), prema ocjeni ovog suda moguća je kumulacija dodataka za rad nedjeljom i dodataka za rad na dane koji su zakonom utvrđeni kao neradni, blagdanima odnosno svetkovinama. Priznanje na isplatu jednog od tih prava ne isključuje mogućnosti isplate i drugog kad su za to ostvareni uvjeti (primjerice kad 1. studenoga – Svi sveti pada nedjeljom, radniku koji tad radi ima pravo na uvećanje plaće od 185%).

29. Budući da su tužitelji zaposleni kod KB centara, da za njih obavljaju rad i da su im oni poslodavci, to su oni i pasivno legitimirani za isplatu naknade uvećanja za rad nedjeljom, odnosno neradnim danom i blagdanom.

30. S obzirom na sve izloženo glede pitanja doneseno je slijedeće pravno shvaćanje:

„Radnici u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na temelju odredbe članka 51. stavak 1. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/15 odnosno članka 49. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23) i odredbe članka 9. Zakona o potvrđivanju Ugovora između svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN 3/97, dalje: Zakon o potvrđivanju ugovora) kao i odredbe članka 134. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav), temeljem odredbe članka 54. stavka 8. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 dalje TKU/12), odredbe članka 53. stavak 8. TKU/22 i odredbe članka 52. stavak 7. TKU/22 imaju pravo na isplatu dodatka za rad nedjeljom od 35% kako je to ugovoreno člankom 51. stavak 8. KU/13. odnosno člankom 49. stavak 8. KU 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20 i 3/23, te je moguća kumulacija takvih dodataka (dodatak za rad nedjeljom i za rad neradnim danom utvrđenim zakonom) pri čemu je tuženik (Klinički bolnički centar) pasivno legitimiran za takvu isplatu.“

i odlučeno je kao u izreci u smislu odredbe čl. 502.m ZPP-a.

Zagreb, 10. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil

DNA:

- Općinski sudovi u RH, Općinski radni sud u Zagrebu

- e - oglasna ploča VSRH