Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4004/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice K. V. iz D., OIB: …, zastupanog po punomoćniku N. M., odvjetniku u K., protiv tuženice I. K. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćnicima V. B. i J. B. K., odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu u K., zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-7/2022-23 od 2. lipnja 2023., dana 7. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tuženice i ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-7/2022-23 od 2. lipnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
II. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je da je tuženica smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu dijela njezine nekretnine zvane P. u F., na način da je 17. ožujka 2022. i 11. travnja 2022. srušila na razmeđi između katastarske čestice u posjedu tuženice i nekretnine zvane P. u F. žičanu ogradu u vlasništvu tužiteljice u duljini od 20 m zajedno sa 9 komada drvenih stupaca na kojima je bila postavljena ograda i time onemogućila tužiteljicu u uživanju njezinog dijela nekretnine, te je zabranjeno tuženici takvo ili slično smetanje ubuduće, te joj je naloženo da preda tužiteljici u posjed zemljište omeđeno točkama A-B, skice lica mjesta od 14. ožujka 2023. sačinjene po sucu, te da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 451,25 EUR/3.400,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. lipnja 2023. do isplate.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114722 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite.
5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je pružio posjedovnu zaštitu tužiteljici s obrazloženjem da je nesporno da je tuženica na nekretnini zvanoj P. u F. dana 11. travnja 2022. počinila čin smetanja posjeda na način da je po drugi put srušila žičanu ogradu koju je postavila tužiteljica. U razlozima rješenja taj sud navodi da su obje stranke koristile sporni dio nekretnine i da je nemoguće utvrditi tko je posljednji put pokosio sporni dio nekretnine prije utuženog smetanja, no da je tužiteljica zabijanjem kolaca nakon prvog rušenja ograde 17. ožujka 2022. faktički preuzela posjed na pravcu A-B i da se njezin posjed stigao umiriti na trideset dana prije utuženog smetanja posjeda, te da se poslužila samopomoći u smislu odredbe čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) i ponovno postavila žičanu ogradu u roku kraćem od 30 dana.
6. Donošenjem pobijanog rješenja ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju osnovano u žalbi ukazuje tuženica, jer je izreka presude nerazumljiva i nepodobna za ovrhu i jer su razlozi rješenja u proturječju s dokazima koji se nalaze u spisu.
7. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev tužiteljice i utvrdio da je tuženica smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu dijela njezine nekretnine, zvane P. u F., na način da je 17. ožujka 2022. i 11. travnja 2022. srušila na razmeđi između katastarske čestice u posjedu tuženice i nekretnine zvane P. u F. žičanu ogradu u vlasništvu tužiteljice u duljini od 20 metara sa 9 komada drvenih stupaca na kojima je bila postavljena ta ograda i time onemogućila tužiteljicu u uživanju njezinog dijela nekretnine, te je tužiteljici zabranjeno takvo ili slično smetanje ubuduće, te joj je naloženo da preda tužiteljici u posjed zemljište označeno točkama A-B, skice lica mjesta od 14. ožujka 2023. sačinjene po sucu.
8. Izreka prvostupanjskog rješenja je nerazumljiva i nepodobna za ovrhu u smislu odredbe čl. 29. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), jer navođenje da je smetanje počinjeno na dijelu nekretnine tužiteljice „zvane P. u F.“ i da je „tužena na razmeđi između katastarske čestice u posjedu tužene i nekretnine zvane P. u F.“ srušila žičanu ogradu tužiteljice u duljini od 20 metara zajedno sa 9 komada drvenih stupaca…“, ali bez navođenja konkretnih oznaka katastarskih čestica nekretnina stranka i njihovih površina, te jasnog opisa spornog dijela nekretnine i površine za koje se traži posjedovna zaštita, nije razumljivo niti je razumljiv dio izreke kojim se nalaže tuženoj da preda tužiteljici u posjed zemljište omeđeno točkama A-B skice koju je sačinio sud 14. ožujka 2023., jer ta skica nije sastavni dio izreke presude.
9. Obrazloženje pobijanog rješenja također je proturječno i nerazumljivo, jer sud prvog stupnja u točki 33. navodi kako na temelju provedenih dokaza nije bilo moguće utvrditi tko je od stranka bio u posljednjem mirnom posjedu, jer da su obje stranke kosile na spornom dijelu nekretnine, a potom izvodi zaključak da se tužiteljica osnovano poslužila samopomoći, jer je nakon prvog rušenja ograde 17. ožujka 2022., u roku od 30 dana ponovno postavila ogradu, te da se njezin posjed nakon postavljanja kolaca mjesec-dva prije prvog rušenja ograde umirio na 30 dana prije počinjenog smetanja, premda tužiteljica niti u činjeničnim navodima tužbe, niti tijekom postupka to nije tvrdila.
10. Osnovano tuženica ističe u žalbi da pobijano rješenje ne daje nikakve razloge u pogledu njezinih tvrdnji istaknutih u odgovoru na tužbu (list 10 spisa) da su otac i suprug tužiteljice povremeno kosili travu na spornom dijelu nekretnine za svoje potrebe (stoku) isključivo uz dozvolu oca tuženice sve do njegove smrti, čime ista sadržajno ukazuje na tzv. prekaristički posjed, navodeći da je odmah po saznanju da je tužiteljica dva puta postavila ograde, iste odmah srušila, posluživši se samopomoći i da se posjed tužiteljice nikada nije umirio.
11. Kako prednje navedeni nedostaci i proturječnosti onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP žalbu tuženice uvažiti i ukinuti prvostupanjsko rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. S tim u vezi ukinuta je i odluka o troškovima postupka, jer ista ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu.
12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, te će prvenstveno pozvati tužiteljicu pod prijetnjom zakonskih posljedica iz čl. 109. st. 4. ZPP da ispravi tužbu i tužbeni zahtjev, jer isti ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, te će ju pozvati da određeno navede katastarske čestice stranaka i katastarsku česticu i površinu nekretnine za koju tvrdi da je predmet spora, jer postavljeni tužbeni zahtjev nije podoban za ovrhu, te će ukoliko tužiteljica ispravi tužbu u skladu s uputom suda, utvrditi (ne)osnovanost navoda tuženice istaknutih u odgovoru na tužbu da je posjed tužiteljice i njezinih prednika bio uz dozvolu njezina oca (tzv. prekaristički posjed), te će nakon što utvrdi posljednje stanje posjeda i je li počinjeno smetanje posjeda, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, dajući za svoja utvrđenja jasne i valjane razloge.
U Zagrebu 7. lipnja 2024.
Sutkinja:
Ksenija Grgić, v.r.
