Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: Pr-61/2022-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista M. M., u pravnoj stvari tužiteljice S.

K. iz S., H. 92, OIB; …, zastupane po punomoćnici

M. R. Š., odvjetnici u S., T. 37/I., protiv tuženika K. b. c. S., OIB: …, S. 1, S., radi isplate razlike plaće,

nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6.svibnja 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice M. D., odvjetničke vježbenice kod punomoćnice tužiteljice, a u izočnosti tuženika, dne 7.lipnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i/ ili bolovanja, za razdoblje od 01.01.2017.g. do 30.06.2020.g. u ukupnom iznosu od 7,92 € zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 7,02 € teče od 15. travanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,11 € teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,79 € teče od 15. srpanj 2020. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. u visini stope određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2024. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 390,41 eura uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 11.veljače 2022. podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi isplate. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice, a tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), Dodacima Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU).Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd...). Obzirom na činjenicu da je tužiteljica u razdoblju od 5 godina do podnošenja ove tužbe obavljala poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika i radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, da joj sukladno čl.86.ZOR-a (NN 149/09), odnosno čl.94 ZOR-a (NN 93/14) pripada pravo na povećanu plaću. Odredbom iz čl.57. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), odnosno čl.55 KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) je propisano da nezdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11% , odnosno za 14% od 1.rujna 2019. sukladno Dodatku II.KU-a (NN 92/19) , koji dodataka nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate. Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon konačnog preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 22.travnja 2024. , isplatu razlike manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti temeljem dodataka na plaću, te naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje u iznosu od 7,92 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva .

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće- naknade tužiteljice za utuženo razdoblje i financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstvo i financije D. K..

4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika, a isto je razvidno i iz obračunskih isprava za isplatu plaće- naknade za tužiteljicu.

5. Među strankama je sporna osnovanost kao i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

8. U pisanom nalazu i mišljenju od 11.ožujka 2024. stalni sudski vještak za računovodstvo i financije D. K., navodi kako je uvidom u obračunske listiće plaće tužiteljice za razdoblje od 1.svibnja 2016. do 30.lipnja 2020. utvrdio da je tuženik tužiteljici u spornom razdoblju izvršio isplatu svih dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, a koji su ostvareni u redovnom i prekovremenom radu, odnosno za sve sate rada koje je tužiteljica odradila, a koje tužiteljica potražuje točkom a) tužbe. Nadalje, uvidom u obračunske listiće plaće tužiteljice vještak je utvrdio da tužiteljici u spornom razdoblju nije vršen obračun dodatka na plaću za otežane uvjete rada i dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate u pojedinom mjesecu, već je obračun navedenih dodataka vršen samo za redovan fond sati rada, dok za prekovremene sate rada i sate rada po pozivu nije vršen obračun navedenih dodataka. Obračun utuženih dodataka na prekovremeni rad tuženik da je tužiteljici vršio tek od 01.04.2020. godine, te za navedeno razdoblje vještak nije vršio obračun utuženih dodataka. Budući da broj odrađenih prekovremenih sati rada nije osporavan, broj prekovremenih sati rada u svakom mjesecu da je utvrđen iz platnih lista tužiteljice. Sudski vještak dao je mišljenje da tužiteljici tuženik u razdoblju od 1.siječnja 2017. do 31.ožujka 2020. nije obračunao i isplatio dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom bruto iznosu od 7,02 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 12. Tablice 1. koja je prilog vještačenja., a da razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u razdoblju od 1.siječnja 2017. do 30.lipnja 2020. iznosi ukupno 0,90 eura ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 17.Tablice 2. koja je prilog vještačenja, sveukupno 59,21 eura.

8.1. Na nalaz i mišljenje vještaka D. K. stranke nisu imali primjedbi.

Stoga sud isto kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

9. Člankom 57. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 143/13, dalje:KU/2013) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26.ožujka 2018.god., a primjenjuje se od 1.ožujka 2018.god.( Narodne novine, broj 29/18, dalje u tekstu KU/18) te sadrži identične odredbe kao KU/2013, odnosno odredba čl. 55. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 57. KU/2013.

10. Tužiteljici kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, pa tužiteljica ima pravo na isplatu dodatka za posebne ( otežane uvjete) rada zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, iako je tuženik tužiteljici za odrađeni prekovremeni rad obračunao i isplatio dodatak za prekovremeni rad, vještak je provjerom platnih lista tužiteljice našao kako joj na odrađeni prekovremeni rad nije plaćen dodatak za posebne ( otežane ) uvjete rada, na koji tužiteljica ima pravo prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Stoga tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada, neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad, jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada, tada oni postoje i pri redovnom i pri prekovremenom radu.

11. Ovo pravo tužiteljice je utvrđeno i KU i čl. 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR/14) kojom je propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodatak za otežane uvjete rada tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate. I na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto je sljedeće pravno shvaćanje: „Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15; dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz članka 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

12. Također, tužiteljica potražuje i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, a koji zahtjev je također osnovan, a sve u smislu odredbi čl. 34. KU/18 i čl. 58.st.1 Temeljnog Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine, broj 128/17 ), a što je prikazano u Tablici 2. kao prilog vještačenja. Naime iz provedenog vještačenja proizlazi kako je tuženik naknadu plaće za tužiteljicu u utuženom razdoblju za vrijeme kada je tužiteljica koristila godišnji odmor ili je bila odsutna s rada zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana, pogrešno obračunao i isplatio zbog manje isplaćenih dodataka na plaću iz točke I.vještačenja i pogrešne metodologije obračuna naknade plaće.

13. Tuženik se podneskom od 26.travnja 2024. usprotivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva koji je tužitelj izvršio u svom podnesku od 26.travnja 2024.godine. Navedenim podneskom tužiteljica je postavila prvi put određeni novčani zahtjev na ime razlike neisplaćene naknade plaće, a nakon što je vještačenjem utvrđen taj iznos, pa se ne može smatrati da je tužiteljica djelomično povukla tužbeni zahtjev jer je tužbu podnijela prema odredbi članka 186.b stavak 3. ZPP-a.

14. Kako je u postupku utvrđeno da tuženik nije isplatio tužiteljici dodatak za otežane uvjete rada za sate odrađene u prekovremenom radu i da nije ispravno obračunao i u cijelosti isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, pri čemu je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog bruto iznosa od ukupnog iznosa od 7,92 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 ) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu od 7,92 eura temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom, te odlučiti kao pod točkom I/ izreke ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 ), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) pa budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u svom konačno uređenom zahtjevu i zastupana je po punomoćnici koja je odvjetnica, to istoj s obzirom na vrijednost predmeta spora pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak od 50 bodova (Tbr. 7.toč.9 Tarife ) što pri vrijednosti jednog boda od 2,00 eura te uvećano za PDV od 25 % iznosi 125,00 eura te trošak koji je tužiteljica imala za izradu nalaza i mišljenja vještaka financijske struke od 265,41 eura, ukupno iznos od 390,41 eura, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a kako je to i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 7.lipnja 2024.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana , a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud

DNA: - pun. tužiteljice, tuženiku