Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-319/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ostavinskom predmetu iza smrti K. M. ud. A. iz K., odlučujući o žalbi nasljednice J. A., OIB: …, iz K., zastupane po punomoćniku V. V., odvjetniku u V., protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-3888/22 od 5. ožujka 2024., dana 6. lipnja 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednice J. A., ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-3888/22 od 5. ožujka 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„Odbija se kao neosnovan prijedlog nasljednice J. A. za preotvaranje ostavinskog postupka iza pok. K. M. ud. A..“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila nasljednica J. A. iz svih zakonom predviđenih razloga. Ukazuje kako nije bila stranka u ostavinskom postupku koji je prethodio donošenju zaključka dana 20. studenoga 1952. da se ostavina iza ostaviteljice neće raspravljati uslijed nedostatka ostavinske imovine. Stoga je sud prvog stupnja bio dužan dostaviti joj isprave osnovom kojih je donio pobijanu odluku. Također navodi kako sud prvog stupnja nije obavijestio nasljednicu L. D. o vođenju predmetnog postupka. Stoga je počinio apsolutno bitnu postupovnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku, jer je njoj, kao i nasljednici L. D., svojim nezakonitim postupanjem onemogućio raspravljanje o odlučnim činjenicama u predmetnom postupku. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz spisa predmeta slijedi da je da je ostaviteljica preminula (datum). Ostaviteljičini zakonski nasljednici u trenutku smrti su bili A. M., sin ostaviteljice, i D. L., unuka ostaviteljice. Ostaviteljičin sin A. M. je preminuo (datum), te iza njega nije vođen ostavinski postupak, dok je njegova zakonska nasljednica bila supruga J. M., koja je preminula (datum), a njena jedina zakonska nasljednica je J. A., kći M. M., sestre J. M..

5. Dana 25. veljače 2022. zaprimljen je prijedlog J. A. za provođenje ostavinskog postupka iza pok. K. (K.) M.. Naime, zaključkom od 20. studenog 1952. odlučeno je da se ostavina iza pok. ostaviteljice neće raspravljati uslijed nedostatka ostavinske imovine.

6. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zgr. 229/5 zk.ul. 1873 k.o. K., koji se odnosi na suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-1) i suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2), slijedi da je u teretovnici navedeno da ostaviteljica K. M. ud. A. ima suvlasnički dio za 2/8 dijela.

7. Iz Pogodbe doživotnog uzdržavanja, sklopljene 16. travnja 1952. između ostaviteljice, kao primateljice uzdržavanja i A. K. M., sina ostaviteljice, kao davatelja uzdržavanja, proizlazi da je ostaviteljica svoju nepokretnu imovinu i to nekretnine oznake čest.zgr. 229/5, čest.zem. 970/5, čest.zgr. 1301/1, 1301/2, 1301/3, čest.zem. 970/3, čest.zgr. 229/3, čest.zem. 3177, čest.zgr. 745/2, čest.zem. 970/2, čest.zgr. 745/1 i čest.zem. 3179/3, sve k.o. K., ostavila sinu, ovlašćujući ga da na temelju ove pogodbe ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz prethodno brisanje vlasništva sa njenog imena.

8. Također, iz smrtovnice iza smrti ostaviteljice u zaključku je naznačeno „da nema mjesta ostavinskoj raspravi, jer prema gornjoj izjavi (izjavi sina, zakonskog nasljednika ostaviteljice), pokojnica nije ostavila imovine“, odnosno „da pokojnica nije ostavila nikakove pokretne ni nekretne imovine, jer je za života sve svoje nekretnine pogodbom doživotnog uzdržavanja njemu ostavila“.

9. Međutim, iz izvatka iz zemljišnih knjiga od 18. studenoga 1952. je razvidno da je ostaviteljica, u trenutku smrti, upisana kao suvlasnik u zemljišne knjige k.o. K. u zk.ul. 2368, čest.zem. 1301/1, 1301/2, 1301/3, čest.zgr. 970/3, 229/3, čest.zem. 1137, 3175/2, 3178, 3177, 3211/1, čest.zgr. 745/2, čest.zem. 970/2, 3209/1, 4197, 4198, čest.zgr. 745/1, čest.zem. 3179/1, 3179/3, i u zk.ul. 1873 čest.zgr. 229/5, te u zk.ul. 2370 čest.zem. 970/5.

10. Dakle, iz navedenog proizlazi da predmetnom Pogodbom doživotnog uzdržavanja ostaviteljica nije svu nepokretnu imovinu koja se nalazila u njenom vlasništvu ostavila sinu A. K. M., već taksativno naznačene nekretnine, dok nekretnine oznake čest.zem.br. 1137, 3175/2, 3178, 3211/1, 3209/1, 4197, 4198, 3179/1, sve upisane u zk.ul. 2368 k.o. K., nisu navedene u predmetnom ugovoru.

11. Nadalje, radi utvrđenja što predstavlja imovinu ostaviteljice, sud prvog stupnja je od Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu zatražio zemljišnoknjižne izvatke koji glase na ostaviteljicu iz kojih slijedi da je u zk.ul. 2368 k.o. K. i zk.ul. 1873 k.o. K., ostaviteljica i dalje upisana u suvlasničkom dijelu na nekretninama, istim onim već navedenim u izvatku iz zemljišnih knjiga od 18. studenoga 1952.

12. Odredba čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje ZN) propisuje da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava.

13. Iz navedenog slijedi da je pogrešno sud prvog stupnja smatrao da radi činjenice da se imovina ostaviteljice navedena u zk.ul. 2368 k.o. K. ne može smatrati nekom novom imovinom za koju se nije znalo u vrijeme otvaranja nasljedstva, ne bi trebalo pokrenuti ostavinski postupak, kao i da je pogrešno smatrao da je sva imovina ostaviteljice raspoređena navedenom Pogodbom doživotnog uzdržavanja.

14. Naime, naknadno pronađenom imovinom smatra se sva ona imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju bez obzira na to da li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio ostavinske imovine ili ne. Dakle, navedena imovina koja nije raspoređena predmetnom Pogodbom doživotnog uzdržavanja, s obzirom da je bila vlasništvo ostaviteljice, a rješenje o nasljeđivanju iza ostaviteljice nije bilo doneseno, smatra se naknadno pronađenom imovinom te o istoj treba raspraviti primjenom čl. 234. ZN.

15. Iz navedenoga slijedi da sud prvog stupnja u konkretnom slučaju nije pravilno utvrdio činjenično stanje, uslijed čega nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za provođenjem ostavinskog postupka iza pok. K. M. odbio kao neosnovan.

16. Stoga je trebalo postupajući temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19) u vezi s čl. 175. st. 2. ZN ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi ostavinsku imovinu iza pok. K. (K.) M., utvrditi tko su, osim J. A., njeni zakonski nasljednici, te raspraviti naknadno pronađenu imovinu.

Zadar, 6. lipnja 2024.

Sutkinja

Katija Hrabrov, v.r.