Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2012/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja P. T. iz Z. iz Z., OIB …, 2. predlagateljice M. T. iz Z., OIB: …, 3. predlagatelja T. T. iz Z., OIB: … i 4. predlagateljice B. T. iz Z., OIB …, svi zastupani po punomoćnici J. M., odvjetnici u Z., protiv protustranke T. – T. S. iz Z., OIB …, zastupan po punomoćniku M. L., odvjetniku u Z., radi osiguranja dokaza, odlučujući povodom žalbe predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-404/2022-19 od 13. veljače 2023, dana 6. lipnja 2024,
r i j e š i o j e
Odbijaju se kao neosnovane žalbe predlagatelja i protustranke te potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-404/2022-19 od 13. veljače 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-404/2022-19 od 13. veljače 2023. odlučeno je:
"I. Odbija se prijedlog za osiguranje dokaza od 24. siječnja 2020.
II. Nalaže se 1. predlagatelju Z. T. iz Z., OIB …, 2. predlagatelju T. T. iz Z., OIB … i 3. predlagateljici B. T. iz Z., OIB … naknaditi trošak protustranci T. – T. S. iz Z., OIB … u iznosu od 124,43 eura1/937,50 kn u roku od 15 dana."
2. Protiv prvog navedenog rješenja pravodobno se žale predlagatelji sadržajno zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlažu da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine ili preinači.
3. Protiv prvog navedenog rješenja pod točkom II. izreke u dijelu u kojem sud nije naložio predlagateljima da protustranki naknadi trošak postupka u daljnjem iznosu od 4.977,10 eura, pravodobno se žali protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači ili ukine.
4. Protustranka je dostavila pismeni odgovor na žalbu predlagatelja u kojoj osporava njihove žalbene razloge.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
7. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
8. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog za osiguranje dokaza jer predlagatelji nisu učinili vjerojatnim postojanje propisanih pretpostavki za osiguranje dokaza, prije svega nisu učinili vjerojatnim da postoji opravdana bojazan da se predloženi dokaz neće kasnije moći izvesti, odnosno da će njegovo izvođenje biti otežano. Iz samog prijedloga razvidno je da predlagatelji tvrde da je protustranka uklonila drveće i raslinje kao i znatan sloj zemlje u dužini od cca 30 m i širini od cca 15 m gotovo devet godina prije podnošenja prijedloga. Imajući u vidu svrhu i smisao postupka osiguranja dokaza, a to je da se izvedu dokazi koji se kasnije neće moći izvesti jer će npr. tragovi nestati, pojedine isprave raspasti ili uništiti, tragovi pokriti bojom, dozidavanjem itd., to je u konkretnom slučaju razvidno da su se radnje protustranke, prema tvrdnji predlagatelja, zbile prije gotovo devet godina. Zbog proteka vremena izmijenjeno je stanje od trenutka kada se zbila radnja protustranke do danas. Predlagatelji u navedenom razdoblju nisu pristupili niti sanaciji navodnih oštećenja na zgradama u njihovom vlasništvu niti otklanjanju druge štete koja im je prema njihovim navodima nastala. Zbog toga je ovaj sud mišljenja da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da je predloženi dokaz nužno izvesti u postupku osiguranja dokaza jer postoji opravdana bojazan da će njegovo kasnije izvođenje dokaza biti otežano ili da se neće moći izvesti. Osim toga, u dijelu u kojem predlagatelji predlažu provesti osiguranje dokaza na okolnost visine štete, vrste štete kao i vrste i opsega radova i njihovu vrijednost, njihov prijedlog nije osnovan jer su vrsta i visina štete, kao i vrsta i opseg radova nužnih za sanaciju te njihova vrijednost, okolnosti koje se mogu bez ikakvih poteškoća utvrđivati kasnije u odgovarajućem parničnom postupku, a u kojem se može eventualno utvrđivati i postojanje buduće štete.
9. Ovaj viši sud prihvaća izloženo shvaćanje suda prvog stupnja čiju ispravnost predlagatelji nisu svojim žalbenim razlozima doveli u pitanje. Primjeri iz sudske prakse i citati iz odluka viših sudova navedeni u žalbi protustranke ne odnose se na istovjetnu procesnu situaciju.
Jer osiguranje dokaza nije samo sebi svrha. Prema odredbi čl. 272. st. 1. i 2. ZPP: "Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. Osiguranje dokaza može se tražiti i nakon što odluka kojom se postupak završava postane pravomoćna, ako je to potrebno prije ili u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima."
10. Dakle, u okolnostima konkretnog predmeta, mora postojati opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano. A taj dokaz ima svoju svrhu u parničnom postupku koji je u tijeku, ili kog predlagatelji tek namjeravaju pokrenuti. Iz sudskog spisa ne proizlazi da su predlagatelji pokrenuli parnični postupak protiv protustranke u svezi predmetnog "oštećenja terena, oduzimanja drveća, oštećenja zgrada i prijetnje daljnje štete uslijed odrona i nastanka klizišta", kako predlagatelji opisuju predmetni čin protustranke. A iz okolnosti da je od predmetnog čina do prijedloga proteklo 9 godina nije vjerojatno da će takav postupak ikad pokrenuti.
11. Čemu onda dokaz kog predlagatelji namjeravaju osigurati? On nije sam sebi svrha. Stoga je, prema shvaćanju ovog višeg suda, sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kad je odbio predmetni prijedlog.
12. Protustranka se žali na odluku o troškovima postupka smatrajući kako je VPS (vrijednost predmeta spora) minimalno 1.000.000,00 kuna, a ne 5.000,00 kuna. Smatra kako je sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer ne obrazlaže na temelju kojih okolnosti je utvrdio VPS od 5.000,00 kuna.
13. Žalbeni razlozi protustranke nisu osnovani. Protustranka gubi iz vida kako se ovdje ne radi o parničnom već o izvanparničnom postupku. Nagrada odvjetniku se u izvanparničnom postupku određuje prema odredbama Tbr. 16. do 18. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: OT/12). Prema Tbr. 16/1 OT/12 u ostalim neprocjenjivim predmetima uzima se 50 bodova za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak. A ovdje se, prema shvaćanju ovog višeg suda, upravo radi o neprocjenjivom predmetu, baš kako je zaključio i sud prvog stupnja. Prema odredbi paragrafa 20. st. 4. Zakona o vanparničnom postupku (“Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj: 45/1934, „Narodne novine“ broj: 73/1991, dalje: VP) : "Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom". Stoga je sud prvog stupnja pravilno odlučio kad je naložio predlagatelju da protustranci naknadi troškove pravnog zastupnika, određene prema važećim odredbama OT/12.
14. Slijedom iznesenog, a kako nisu nađene bitne povrede odredaba postupka na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 380. toč.
2. ZPP, u svezi s čl. 21. OZ, žalbe predlagatelja i protustranke odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 6. lipnja 2024.
Sudac:
Tomislav Aralica, v.r.
