REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1304/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene TF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Neven Bastijančić, odvjetnik u Puli, protiv tužene-protutužiteljice NF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davor Vidović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja prava služnosti i zaštite od uznemiravanja, odlučujući o reviziji tužene-protutužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1282/2019-3 od 22. rujna 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-261/2019- 29 od 15. travnja 2019., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužene-protutužiteljice, ukidaju se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1282/2019-3 od 22. rujna 2021. i presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-261/2019-29 od 15. travnja 2019., te se predmet vraća prvom stupnju na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke utvrđeno je postojanje služnosti provoza i prolaza pješice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m uz istočni rub nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u skladu s grafičkim prikazom skice lica mjesta Geo Kliman d.o.o. Poreč od 23. studenog 2018. koja je sastavni dio presude, te je naloženo tuženoj da trpi predmetno pravo služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i uknjižbu prava služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], provedbom presude u zemljišnoj knjizi prvostupanjskog suda. Točkom II izreke odbijen je protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice kojim je traženo da se naloži tužiteljici-protutuženj da prestane uznemiravati tuženu-protutužiteljicu u njezinom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da prolazi pješice i provozi se preko nekretnine tuženice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se zabrani tužiteljici-protutuženoj da ubuduće uznemirava tuženu-protutužiteljicu u njezinom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da prolazi pješice i provozi se preko nekretnine tuženice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je odbijen zahtjev tužene-protutužiteljice za naknadu troškova postupka. U točki III izreke naloženo je tuženoj-protutužiteljici naknaditi tužiteljici-protutuženoj parnični trošak u iznosu od 9.959,54 kn u roku od 15 dana.

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužene- protutužiteljice te potvrđena prvostupanjska presuda.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-291/2022-2 od 24. svibnja 2022. dopustio tuženoj- protutužiteljici reviziju protiv drugostupanjske presude radi pravnih pitanja:

„1. Je li sud prekoračio tužbeni zahtjev, te time počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a, kada izreka presude ne odgovara postavljenom tužbenom zahtjevu, odnosno ako je sud u izreci odluke u svezi opisa nekretnine dodao tekst kojim precizira naziv grafičkog prikaza skice vještaka kao sastavnog dijela presude, koji je vještak dostavio u sudski spis nakon provedenog vještačenja u tom postupku, iako tužitelj nakon provedenog vještačenja nije uskladio tužbeni zahtjev prema tom grafičkom prikazu skice vještaka?

2. Može li sud utvrditi pravo služnosti puta dosjelošću, u smislu čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako je utvrđeno da se služnost nije izvršavala kontinuirano u razdoblju potrebnom za dosijedanje, bez ikakvog utvrđenja koliko je to razdoblje trajalo?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tužena-protutužiteljica je podnijela reviziju protiv drugostupanjske presude pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) pobijajući je zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena, s prijedlogom da se preinakom usvoji žalba tužene-protutužiteljice i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice- protutužiteljice te usvoji protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice uz naknadu parničnog troška podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovni postupak.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, ispitana samo u dijelu u kojem je dopuštena i zbog pitanja zbog kojih je dopuštena.

8. Tužbeni zahtjev u tužbi podnesenoj u ovoj pravnoj stvari protiv tužene- protutužiteljice glasi:

“Utvrđuje se postojanje služnosti provoza i prolaza pješice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m uz istočni rub nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u skladu s grafičkim prikazom u elaborate vještaka mjernične struke, te je tuženik dužan trpjeti predmetno pravo služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i uknjižbu prava služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedbom ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola.”.

9. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:

“Utvrđuje se postojanje služnosti provoza i prolaza pješice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m uz istočni rub nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u skladu s grafičkim prikazom skice lica mjesta GeoKliman d.o.o. Poreč od 23. studenog 2018. koja je sastavni dio ove presude, te je tužena dužna trpjeti predmetno pravo služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i uknjižbu prava služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedbom ove presude u zemljišnoj knjizi ovoga suda.”.

10. Drugostupanjski sud je otklonio žalbeni navod tužene-protutužiteljice koji se odnosio na bitnu povredu parničnog postupka prekoračenjem tužbenog zahtjeva, navodeći u obrazloženju svoje odluke da time što je uvršten datum izrade nalaza i mišljenja vještaka i naziv tvrtke vještaka, tužbeni zahtjev nije prekoračen.

11. Pogrešan je stav drugostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva.

12. Tužitelj kao stranka u postupku poduzima procesne radnje i upravo je njegova procesna dispozicija u kojem će dijelu i na koji način pokušati ostvarivati svoja prava, između ostalog, postavljanjem tužbenog zahtjeva i njegovim izmjenama (čl. 191. st. 1. - 3. ZPP).

13. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPP sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Stoga sud nije ovlašten samoinicijativno izrekom presude kojom prihvaća tužbeni zahtjev intervenirati nadopunom tužbenog zahtjeva kojom se mijenja sadržaj zahtjeva i način ostvarivanja pravne zaštite. Ako sud prvog stupnja, bez da je tužitelj uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, samoinicijativno to učini, time je postupio izvan granica zahtjeva i počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP jer je sudio extra petitum. To je ujedno i odgovor na prvo postavljeno pitanje.

14. Prvostupanjski sud je prekoračio tužbeni zahtjev kada je predmet spora pobliže odredio grafičkim prikazom skice lica mjesta GeoKliman d.o.o. Poreč od 23. studenog 2018. kao sastavnim dijelom presude i time je odlučio izvan zahtjeva koje tužiteljica- protutužena stavila u tužbi. Tužbeni zahtjev iz tužbe ne sadrži takav opis ili naziv grafičkog prikaza koji je vještak dostavio u sudski spis nakon provedenog vještačenja u tom postupku, a tužiteljica-protutužena tijekom postupka nakon provedenog vještačenja i dostave nalaza GeoKliman d.o.o. nije tužbeni zahtjev mijenjala ili nadopunila.

15. Time je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP počinjenu pred prvostupanjskim sudom, koju tužena-protutužiteljica ističe kroz prvo postavljeno pitanje u reviziji, a koju je drugostupanjski sud propustio sankcionirati.

16. Drugo postavljeno pitanje tiče se mogućnosti stjecanja prava služnosti puta dosjelošću prema odredbi čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine”, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje: ZV), ako je utvrđeno da se služnost nije izvršavala kontinuirano u razdoblju potrebnom za dosjedanje, a nije utvrđeno koliko je to razdoblje trajalo.

17. Odredba čl. 229. ZV propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (st. 1.) i da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.). Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj (st. 3.).

18 . Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza u postupku zaključio (što prihvaća drugostupanjski sud) da je tužiteljica-protutužena, koja je kupila predmetnu nekretninu 1998., stekla posjed prava predmetne služnosti prije 1998. putem svojeg pravnog prednika i da ga izvršava i dalje, da je i više od 20 godina nesmetano izvršavala sadržaj predmetne služnosti i temeljem zakona-dosjelošću sukladno odredbi čl. 229. st. 1. ZV stekla pravo stvarne služnosti spornog prolaza te da je takav posjed prava služnosti trajao neprekidno od kada je stečen u smislu čl. 19. st. 2. ZV smatrajući da je nekorištenje spornog prolaza od strane tužiteljice-protutužene koja nije jedno vrijeme koristila sporni prolaz bilo samo privremenog karaktera i da kao takvo ne predstavlja prekid.

19. Međutim, iz prvostupanjske odluke proizlazi da je tužiteljica-protutužena sama izjavila da su sporni prolaz prestali koristiti kada je pred dosta vremena (ne može se sjetiti koliko) njezin lokot s kapije tužene-protutužiteljice skinut i da su tada počeli koristiti alternativni prolaz preko druge nekretnine, koju 2016. kupuju T i tu nekretninu ograđuju tako da više ni tuda ne mogu prolaziti, te da od 2016. ponovno koristi sporni prolaz jer je tada GF, koji održava nekretnine tužiteljice- protutužene, na kapiju tužene-protutužiteljice uz njezin lokot stavio lokot tužiteljice- protutužene. Dakle, prema iskazu same tužiteljice-protutužene, sporni prolaz određeno vrijeme nije mogla koristiti tj. u određenom razdoblju nije mogla izvršavati sadržaj prava stvarne služnosti puta.

20. Odredbom čl. 29. st. 2. ZV propisano je da posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi, ali prestaje kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je do tada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svojeg prava, s tim da ta zaštita mora biti ostvarena u rokovima propisanim odredbom čl. 21. st. 3. ZV.

21. Stoga odgovarajući na drugo postavljeno pitanje, treba reći da u situaciji kada se služnost nije izvršavala određeno vrijeme iz razloga što je u tom razdoblju posjednik povlasne nekretnine nije mogao izvršavati, potrebno je utvrditi koliko je razdoblje neizvršavanja služnosti trajalo, kako bi se moglo zaključiti je li bio sačuvan kontinuitet posjeda, a radi utvrđivanja pretpostavki za postojanje prava služnosti puta stečenog dosjelošću prema odredbi čl. 229. ZV. Za osnivanje stvarne služnosti dosjelošću, osim pretpostavki koje se tiču kvalitete posjeda (pošten i istinit posjed), potrebno je utvrditi kada je zakonom propisano vrijeme izvršavanja počelo teći i kada je završilo potrebno razdoblje izvršavanja služnosti tj. kada su se ispunile pretpostavke za osnivanje stvarne služnosti dosjelošću. Pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću moraju biti ispunjene u momentu podnošenja tužbe kojom se zahtijeva utvrđenje postojanja služnosti prolaza i provoza.

22. Zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi nisu raspravili sve odlučne činjenice koje se tiču ispunjavanja pretpostavki za stjecanje dosjelošću prava služnosti puta prema odredbi čl. 229. ZV.

23. Slijedom svega navedenog, valjalo je nižestupanjske presude, kojima je odlučeno o tužbenom zahtjevu, a posljedično tome i o protutužbenom zahtjevu, ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje (čl. 396. st. 2. i čl. 395. st. 2 ZPP).

24. Kako odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (čl. 166. st. 3. ZPP).

25. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 5. lipnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek