REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-313/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Josipa Turkalja člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Viktoru Barbiru, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1384/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pnš-7/2014 od 1. lipnja 2022. na sjednici održanoj 5. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1384/2022-2 od 8. prosinca 2022. u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
Teče li zatezna kamata na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, nastalu u prometnoj nesreći, od dana podnošenja zahtjeva sa svom medicinskom dokumentacijom štetniku/odgovornoj osobi, a sve sukladno članku 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?
Teče li zatezna kamata na iznos tuđe njege i pomoći od momenta pružanja te pomoći oštećenom od strane ukućana prema cijenama koje su važile na dan pružanja te usluge u ustanovama koje tu pomoć i njegu pružaju i koje se nalaze na području prebivališta osobe kojoj se ta pomoć i njega pruža?
Da li se kao početak zastarnog roka u postupku naknade štete uzima datum provedenog vještačenja kao dan saznanja za obujam štetnih posljedica i visinu štete?
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj i tuženik predlažu da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1384/2022-2 od 8. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pnš-7/2014 od 1. lipnja 2022.
2. Tužitelj postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Teče li zatezna kamata na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, nastalu u prometnoj nesreći, od dana podnošenja zahtjeva sa svom medicinskom dokumentacijom štetniku/odgovornoj osobi, a sve sukladno članku 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?
2. Teče li zatezna kamata na iznos tuđe njege i pomoći od momenta pružanja te pomoći oštećenom od strane ukućana prema cijenama koje su važile na dan pružanja te usluge u ustanovama koje tu pomoć i njegu pružaju i koje se nalaze na području prebivališta osobe kojoj se ta pomoć i njega pruža?
3. Da li se kao početak zastarnog roka na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje uzima završetak posljednjeg liječenja ako je to bilo psihijatrijsko liječenje?
4. Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako nije izveo predloženi dokaz uvida u kazneni spis a od čije pravomoćne presude ovisi početak zastarnog roka za naknadu štete?
5. Da li se kao početak zastarnog roka u postupku naknade štete uzima datum provedenog vještačenja kao dan saznanja za obujam štetnih posljedica i visinu štete?
6. Da li medicinsko vještačenje u postupku naknade štete koje predstavlja radnju potrebnu za utvrđenje visine novčanog potraživanja prekida zastaru?
7. Osporava li tuženik osnov tužbenog zahtjeva kad ističe suodgovornost tužitelja u nastaloj šteti zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom te u tom pravcu predlaže sudu i izvođenje dokaza vještačenjem?“ pozivajući se na razloge propisane čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev x 747/2017-2 od 7. lipnja 2019., Rev 606/16-2 od 18. listopada 2016., Rev x 362/2018- 2 od 24. travnja 2018.).
3. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Je li parnični sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se dva vještačenja određena od strane parničnog suda koja se nalaze u spisu bitno razilaze, a takvu razliku u vještačkim nalazima i mišljenjima nije otklonio obnavljanjem vještačenja, bilo sa istim, bilo sa drugim vještacima odgovarajuće specijalnosti?
2. Je li parnični sud, kada je temeljem primjedaba parnične stranke i na osnovi odredbe čl. 261. st. 3. ZPP-a prihvatio obnoviti liječničko vještačenje po novom vještaku, obvezan isto obnoviti po vještaku liječniku one specijalnosti u čiju domenu spada ocjena posljedica konkretne ozljede?
3. Je li detektivsko izvješće sastavljeno od strane ovlaštene detektivske agencije predstavlja legitiman dokaz u parničnom postupku kojeg parnični sud treba uzeti u obzir pri odlučivanju o odlučnim okolnostima, pa tako i pri ocjeni vještačkih nalaza i mišljenja?“ pozivajući se na razloge propisane čl. 385.a st. 1. ZPP navodeći da pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev 586/11 od 12. prosinca 2012., Rev 1109/2006 od 11. siječnja 2007., Rev x 872/14 od 10. ožujka 2015., Revr 20/14 16. prosinca 2014., Revr 29/2009 od 9. lipnja 2010.), kao i od prakse viših sudova.
4. Na prijedloge nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu sa čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je ocijenio da su pravna pitanja tužitelja citirana u izreci ovoga rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjena prava i samu odluku u sporu jer pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev x 362/2018-2 od 24. travnja 2018., Rev x 747/2017-2 od 24. lipnja 2019. i Rev 606/16-2 od 18. listopada 2016.).
6. Pravna pitanja tuženika nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
6.1. Ovo iz razloga što postavljenim pravnim pitanjima tuženik polazi od procesnih okolnosti koje nisu nastupile u konkretnom postupku.
6.2. Naime, nižestupanjski sudovi su izvršili ocjenu provedenih dokaza u skladu sa čl. 8. ZPP, te je sud prvog stupnja prilikom donošenja odluke kao dokaz cijenio i priloženo detektivsko izvješće, a također je iznijeto i pravno shvaćanje prema kojem proizlazi da su nalazi vještaka u bitnome suglasni.
6.3. Stoga postavljenim pravnim pitanjima tuženik polazi od vlastite ocjene provedenih dokaza pa i navodi o različitoj praksi u pogledu postavljenih pravnih pitanja ne koincidiraju u odnosu na konkretan spor.
7. Slijedom navedenog, u odnosu na pravna pitanja tužitelja koja su citirana pod toč. I. izreke ovoga rješenja temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP je dopušteno podnošenje revizije, dok se temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u preostalom dijelu povučen.
8. U odnosu na pravna pitanja tuženika temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno je kao pod toč. II. izreke.
Zagreb, 5. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
