REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2524/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. A. M. iz M., OIB: ..., 2. D. M. iz O., OIB: ..., 3. I. N. iz K. N., OIB: ..., i 4. M. Š. iz M., OIB: ..., koje zastupaju punomoćnici B. Š., N. T. i L. Š., odvjetnici u P., protiv tuženika Dom zdravlja M., M., OIB: ..., kojeg zastupa ravnatelj V. Č. iz M., a njega punomoćnik T. M., odvjetnik u M., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž R-44/2024-2 od 10. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pr-56/2023-6 od 22. veljače 2024., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž R-44/2024-2 od 10. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pr-56/2023-6 od 22. veljače 2024.

2. Tužitelji su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili pitanja koja smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodeći da o tim pravnim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dok praksa viših sudova nije jedinstvena, a koja pitanja glase:

"Da li je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka kada je jednu tužbu, bez održavanja pripremnog ročišta i bez postupovnog rješenja, razdvojio na više pojedinačnih tužbi?

Da li se vrijednost predmeta spora uzima za svakog tužitelja pojedinačno ili vrijednost predmeta spora predstavlja zbroj svih tužbenih traženja svih tužitelja, odnosno da li se odredba članka 37. stavak 1. ZPP-a odnosi na jednu tužbu jednog tužitelja sa više istaknutih zahtjeva spram istog tuženika ili se odnosi na tužbu više tužitelja protiv jednog tužitelja?

Da li je u konkretnom postupku odluka Upravnog vijeća tuženika takve prirode da predstavlja priznanje duga, odnosno da li takva odluka koja ima deklaratorni karakter predstavlja priznanje duga, te s tim u vezi da li je ravnatelj tuženika uopće ovlašten priznati dug?".

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj. To iz razloga jer su u odnosu na postavljena pitanja, tužitelji u prijedlogu propustili određeno navesti razloge zbog kojih smatraju da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u sporu, već i u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, tj. zbog čega bi navedena pitanja bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih podnositelj prijedloga smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na postojanje različite prakse drugostupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisima zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo. K tomu, za naglasiti je, da navod tužitelja da o pitanjima navedenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sam za sebe i kao takav, ne opravdava intervenciju revizijskog suda.

5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 5. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.