REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-174/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Josipa Turkalja člana vijeća, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud, članica vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice Hrvatske radio televizije, OIB … iz Z., koju zastupa punomoćnica M. Č., odvjetnica u Z., protiv ovršenika I. K., OIB … iz K. S., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-81/2023-2 od 14. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovrv-6279/2021-4 od 29. rujna 2022., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija se odbija.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Ovr-81/2023-2 od 14. travnja 2023. potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovrv-6279/2021-4 od 29. rujna 2022. kojim je obustavljena ovrha.
2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd-2623/2023-2 od 28. rujna 2023., dopušteno je ovrhovoditeljici podnošenje revizije protiv drugostupanjskoga rješenja u odnosu na pravno pitanje koje glasi:
„Pripada li isključivo sudu pravo pozvati ovrhovoditelja sukladno čl. 14. st. 2. OZ na dužnost predujmljivanja troškova u roku koji sud odredi te pravo na obustavu ovrhe ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku te je li javni bilježnik ovlašten spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja u slučaju neuplate predujma troškova postupka od strane ovrhovoditelja.“.
3. Postupajući po navedenom dopuštenju ovrhovoditeljica je podnijela reviziju zbog pravnog pitanja zbog kojega je podnošenje revizije dopušteno.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija nije osnovana.
6. Sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. ZPP-a koja se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 73/17 i 131/20 - dalje: OZ) u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ-a obustavlja ovršni postupak, jer ovrhovoditelj po pozivu javnog bilježnika, nije predujmio troškove postupka u roku koji je javni bilježnik odredio.
8. Drugostupanjski sud potvrđuje prvostupanjsko rješenje, navodeći kako je pogrešno shvaćanje ovrhovoditelja da je jedino poziv suda na plaćanje troškova postupka, pretpostavka za primjenu odredbe čl. 14. st. 2. OZ-a.
9. Članak 14. OZ-a glasi:
„1. Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
2. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
3. Troškove postupka koje je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.
4. Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
5. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.
6. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka.
7. O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
8. Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtjeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtjeva naknadu i njihov ukupni obračun.
9. Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave Javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
10. Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz st. 9. ovog članka utvrdit će Pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
11. Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.“.
10. Prema odredbi čl. 278. st. 1. OZ-a, javni bilježnik odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama OZ-a, te postupovne radnje provodi kao povjerenik suda (st. 2.).
11. Dajući odgovor na postavljeno pitanje u reviziji, u dijelu koji se odnosi na to je li javni bilježnik ovlašten spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja u slučaju neuplate predujma troškova postupka od strane ovrhovoditelja, ovaj sud upućuje na to da je već u rješenju ovoga suda poslovni broj Rev-56/2024-2 od 31. siječnja 2024. izraženo pravno shvaćanje:
„Dakle, sudovi moraju u ovakvoj situaciji, tumačenjem normi ispuniti pravnu prazninu. Jedino logično, prihvatljivo i smisleno ispunjavanje pravne praznine, jest tumačiti gore navedene odredbe, da će u ovakvoj situaciji javni bilježnik kao povjerenik suda, nakon što bilježniku ne bude plaćen predujam za postupanje, vratiti spis sudu koji će shodnom primjenom odredbe čl. 14. st. 2. OZ. obustaviti ovrhu jer se bez radnje javnog bilježnika ovrha ne može provesti, upravo zbog neplaćanja predujma ovrhovoditelja.
Neracionalno bi bilo zahtijevati od suda, u trenutku kada mu je prijedlog vraćen od strane javnog bilježnika, uz obavijest da ovrhovoditelj nije predujmio trošak postupanja javnog bilježnika, da sam sud pozivom na odredbu čl. 14. st. 2.OZ ponovno zahtjeva od ovrhovoditelja plaćanje predujma, kako bi u slučaju da taj trošak ne bude plaćen, zaključio da se radnja javnog bilježnika neće provesti, i uslijed toga obustavi ovrhu.“
12. U ovoj se odluci reafirmira već izraženo pravno shvaćanje ovoga suda u navedenom rješenju ovoga suda poslovni broj Rev-56/2024-2 od 31. siječnja 2024., iz kojega bi proizlazio i odgovor na prvi dio postavljenog pitanja radi kojega je dopušteno podnošenje revizije u ovom predmetu.
13. Stoga, a kako se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci, u bitnome podudara sa pravnim shvaćanjem ovoga suda, pravilno je primijenjeno materijalno pravo od strane drugostupanjskog suda kada je donesena pobijana odluka.
14. Kako dakle, razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena, ne utječu na donošenje drugačije odluke, primjenom odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a, u vezi sa odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 5. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
