REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1311/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BŽ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika IŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ida Bačić, odvjetnica u Splitu, utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3461/2019-7 od 13. listopada 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-929/2017 od 18. srpnja 2019., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3461/2019-7 od 13. listopada 2020., zbog pravnog pitanja koji glasi:
“Je li ugovor o darovanju nekretnine sklopljen u pisanoj formi valjan ako je istovremeno usmeno ugovorena protučinidba daroprimca koji se obvezuje darodavcu omogućiti stjecanje prava vlasništva na drugoj nekretnini?”.
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu navedene u uvodu i izreci ovog rješenja djelomično je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu. Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-929/2017 od 18. srpnja 2019. na način da je odbijen tužbeni zahtjev.
2. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije podnijela je tužiteljica, a iz sadržaja tog prijedloga proizlazi da je podnesen zbog pravnog pitanja naznačenog u izreci ovog rješenja (podnosi prijedlog za tri pitanja koja se mogu sažeti u pitanje naznačeno u izreci).
3. Predmet spora je potraživanje tužiteljice da se utvrdi da ugovor o darovanju sklopljen dana 28. srpnja 2011. ne proizvodi pravne učinke.
4. Odlučujući o tužbenom zahtjevu kojim tužiteljica traži utvrđenje da darovni ugovor ne proizvodi pravne posljedice drugostupanjski sud je ocijenio da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te je preinačio prvostupanjsku presudu na način da je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. Naime, drugostupanjski sud je zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za prividnost ugovora već da je prava volja stranaka bila da sklope upravo ugovor o darovanju bez obzira što su se dogovorile da će tuženik predniku tužiteljice kupiti stan u [adresa] obrazlažući da taj dogovor sam po sebi ne dovodi do zaključka da prednik tužiteljice i tuženik nisu htjeli da ugovor o darovanju nastane i pravno djeluje.
5. Ovakvo shvaćanje ovaj sud ocjenjuje problematičnim jer volja stranaka nije bila sklapanje ugovora o darovanju bez protučinidbe tuženika a konkretno protučinidba nije ugovorena u formi propisanoj za stjecanje vlasništva nekretnine (čl. 115. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“, broj 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17).
6. Slijedom navedenog postavljeno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija je važno za razvoj sudske prakse, pa je zbog izloženih razloga ovaj sud ocijenio da postoje razlozi za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), pa je na temelju te odredbe, te na temelju odredaba čl. 387. st. 1., 4. i 6. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 5. lipnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek