Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-730/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice M. K., OIB: ..., iz Z., ... 12, zastupana po opun. D. B., odvjetnici u B. M., protiv I. protustranke D. M., OIB: ..., iz Z., ... i II. protustranke S. K., OIB: ..., iz D. S., ..., radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 5. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice M. K., OIB: ..., iz Z., ..., i sada pokojnog D. M., OIB: ..., sa posljednjim prebivalištem u Z., ..., koja je trajala od 2015. godine pa sve do njegove smrti dana ..., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog D. M., temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 29. kolovoza 2023. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim D. M., a koji je uredila po opun. podneskom od 29.9.2023. U prijedlogu navodi je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. D. M., koja izvanbračna zajednica je zasnovana tijekom 2005., a prestala je postojati smrću D. M. ... Predlagateljica je kao izvanbračna supruga podnijela Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, zahtjev za priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja, obiteljske mirovine. Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza smrti D. M., predlagateljica je dužna Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o postojanju izvanbračne zajednice sa pok. D. M. sukladno čl. 22.st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Obzirom da je predlagateljici, radi ostvarenja i zaštite osobnih i imovinskih prava i interesa, potrebno utvrđenje postojanja statusa izvanbračnog druga, obzirom da ista nema mirovinu, niti drugo novčano primanje, te joj je neophodna obiteljska mirovina, a koju po svom sadašnjem statusu nema, to ista sukladno odredbama ZPP-a, Obiteljskog zakona, kao i čl. 22. st.1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže da sud donese rješenje kao u izreci. U prilogu je dostavila svoje uvjerenje o prebivalištu, izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda B. M. na ime D. M., rješenje o nasljeđivanju broj ... javnog bilježnika M. Č. od ..., a naknadno je dostavila svoj izvadak iz matice rođenih i izvadak iz matice rođenih na ime D. M.

2. Na ročištu održanom 5. lipnja 2024. predlagateljica je ostala kod svoga prijedloga, s tim što je isti ispravila na način da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojim D. M. od 2015. do njegove smrti ..., dok I. protustranka D. M. se nije protivio prijedlogu predlagateljice, a II. protustranka S. K. je podneskom od 8.12.2023. dostavila izjavu javnog bilježnika M. F. iz G. u kojoj priznaje utvrđenje izvanbračne zajednice njezinog oca D. M. i predlagateljice.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: uvjerenje o prebivalištu na ime predlagateljice od 29.8.2023. (str. 2 spisa), izvadak iz matice umrlih na ime D. M. (str. 3 i 4 spisa), rješenje o nasljeđivanju ... javnog bilježnika M. Č. iz D. kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u B. Manastiru od ... (str. 8 i 9 spisa), izjava S. K. od 1.12.2023. (str. 12 do 14 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime predlagateljice i D. M., te su saslušani predlagateljica, I. protustranka i svjedoci M. D. i Ž. M.

4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

5. Iz izvatka iz matice umrlih Matičnog ureda B. M. utvrđeno da je D. M. umro ... u O., po zanimanju umirovljenik, s prebivalištem u Z., ..., bračno stanje razveden. 6. Iz uvjerenja PU Osječko-baranjske od ..., utvrđeno je da je predlagateljica od 31.10.1983. do 31.1.2007. imala prebivalište na adresi Z., ..., od 31.1.2007. do 23.1.2017. na adresi Z., ..., a od 23.1.2017. ima prijavljeno prebivalište na adresi Z.,

7. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda B. M.r utvrđeno je da je predlagateljica rođena ... u Z., od oca J. i majke E., da je zaključila brak u Z. ... sa J. K., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u B. Manastiru broj: ... od ..., dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda B. M. na ime D. M. utvrđeno da je isti rođen ... u Z., od oca D. i majke I., da je zaključio brak u Z. ... sa T. I., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj: ... od ..., da je isti umro dana ... u O.

8. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj ... od ..., po javnom bilježniku M. Č. iz D., kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u B. Manastiru u ostavinskom postupku iza pokojnog D. M., utvrđeno je da iza pokojnog D. M. umrlog ..., ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine, da se njegovim nasljednicima temeljem Zakona o nasljeđivanju, danih nasljedničkih izjava utvrđuju njegova djeca sin D. M. i kćerka S. K., te izvanbračna supruga M. K.

9. Saslušana predlagateljica na ročištu 5. lipnja 2024. je u bitnome iskazala da je sa pok. D. živjela u izvanbračnoj zajednici od 2005., živjeli su u Z., ... u njegovoj kući, a ona je prije toga bila u braku koji je sklopljen ... sa J. K. u kojem braku je imala kćer M., živjeli su zajedno do 1999. kada ih je J. napustio i otišao živjeti sa drugom ženom. Razveli su se tek ... presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u B. Manastiru. Za vrijeme dok je živjela sa sada pok. D. oboje su bili zaposleni, on se razbolio 2015. i ona je morala dati otkaz kako bi se mogla brinuti o njemu, a on je bio u invalidskoj mirovini. Njihov život u izvanbračnoj zajednici je bio kao su živjeli u braku, međusobno su se slagali, vodili brigu o svemu što je potrebno, zbog njegove bolesti Alzheimer se brinula o njemu jer je on zbog svoje bolesti često odlazio od kuće, pa je morala biti uz njega jer se bojala da se neće znati vratiti. Kako je njegova bolest uznapredovala, isti je bio gotovo i nepokretan, oko godinu dana je ležao i ona se brinula o njemu, a kada je bilo potrebno, dolazio je i njegov sin iz prvog braka D., a osim njega D. je imao i kćerku S. koja živi u L. Sa njegovom djecom je imala dobar odnos dok su živjeli zajedno, kao i sada, a isto tako ih je posjećivala i njezina kćer M. i ista je bila u dobrim odnosima sa njegovom djecom. D. je preminuo u KBC O., njegov pokop su organizirali ona i sin D., a koji je snosio sve troškove pokopa, obzirom da ona nije imala prihoda. U ostavinskom postupku koji se vodio kod javnog bilježnika M. Č. iz D. iz a pok. D. nasljednicima su utvrđeni ona kao njegova izvanbračna supruga i njegova djeca D. i S. Ona se prihvatila nasljedstva koji joj pripada temeljem zakona, te ga ustupila njegovom sinu D., s tim što je zadržala pravo plodouživanja i pravo stanovanja u kući u Z., ..., a u kojoj su živjeli D. i ona. Navodi da se sa D. nije vjenčala jer im to nije bilo važno, jer sam papir nije značio ništa, bilo je važno da su lijepo živjeli, međusobno se slagali i brinuli jedno o drugom.

10. I. protustranka D. M. je na istom ročištu u bitnome naveo da je on sin sada pok. D., te ima sestru S. K. koja živi u L. u D. S. Sa roditeljima su živjeli u B., koji su se razveli još 1992. Oni su nakon toga živjeli sa majkom u S., a od 1999. živi u RH, odnosno živio je kod oca, a sestra se udala u L. Predlagateljicu M. je poznavao prije nego što je ista započela život sa njegovim ocem, a ista ima jednu kćer iz ranijeg braka M., a koja mu je javila da su njegov otac i njezina majka, odnosno M. započeli zajedno živjeti u Z. u očevoj roditeljskoj kući u ulici ... poznato mu je da se M. i otac nisu vjenčali, da su do njegove smrti živjeli u izvanbračnoj zajednici, ali njihov život je bio kao da su bili u braku, oboje su bili zaposleni, brinuli se o svemu što je potrebno, dobro su se slagali, a oni su ih posjećivali, kao i oni njih. Otac je 2015. obolio od Alzheimerove bolesti, te je otišao u invalidsku mirovinu, a M. je također prestala raditi jer se netko morao brinuti o ocu obzirom na njegovu bolest. Godinu dana prije smrti otac je bio nepokretan, ležao je stalno i brigu o njemu je vodila M., a on joj je pomagao koliko je mogao i koliko je to bilo potrebno. Pokop oca su zajedno organizirali on i M., a on je sam snosio troškove obzirom da ona nije imala prihode. U ostavinskom postupku koji se vodio kod javnog bilježnika M. Č. iz D. iza pok. oca kao zakonski nasljednici su utvrđeni on, njegova sestra Silvija, kao njegova djeca, te izvanbračna supruga M., sestra se prihvatila nasljedstva i ustupila njemu, kao i M. kao njegova izvanbračna supruga, međutim zadržala je pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja u nekretnini, odnosno kući u Z., ..., a u kojoj je i živjela sa njegovim ocem.

11. Saslušana svjedokinja M. D. je na istom ročištu u bitnome navela da je predlagateljicu M. i sada pok. D. M. poznavala dugi niz godina. Ona se doselila u Z. 2002., a sjeća se da su se njih dvoje, misli oko 2005., se doselili u Z., u ulicu ..., ali ne zna kućni broj, živjeli su u kući pok. D. majke. Poznato joj je da je D. prije toga bio u braku i da je imao dvoje djece, a M. je iz ranijeg braka imala jedno dijete. Niti jedno dijete nije živjelo s njima, a isti nisu imali zajedničke djece. Međusobno su se posjećivali i poznato joj je da se M. i pok. D. nisu vjenčali, odnosno živjeli su u izvanbračnoj zajednici, a koja se po njenoj procjeni nije razlikovala od bračne zajednice. Oboje su bili zaposleni, brinuli se jedno o drugome, lijepo su se slagali, posjećivali su ih njihova djeca. Pok. D. se teško razbolio, dvije godine prije smrti je ležao u krevetu i o njemu se brinula predlagateljica, a ponekad je ona dolazila i pomagala joj. Prije smrti je bio u bolnici u O., a isti je preminuo ..., a njegov pokop je organizirao njegov sin, a i ona je bila na sprovodu, a isti je pokopan u Z.

12. Saslušana svjedokinja Ž. M. je na istom ročištu u bitnome navela da predlagateljicu M. K. i sada pok. D. M. koji je otac njezina supruga poznaje dugi niz godina, odnosno ona je stupila u vezu sa sinom D., ovdje I. protustrankom D. 2002. i sjeća se da su M. i pok. D. započeli zajednički živjeti 2005. u Z. u ulici ... u kući koja je bila u vlasništvu pok. D., koji je prije toga bio u braku i imao dvoje djece, njezina supruga i kćerku S. K., dok je M. iz ranijeg braka imala jednu kćer M. Svi su ih posjećivali, a njih dvoje se nisu vjenčali, odnosno živjeli su u izvanbračnoj zajednici, ali koja se nije po ničemu razlikovala od bračne zajednice. Oboje su bili zaposleni, dobro su se slagali, vodili brigu jedno o drugome, a nakon što je D. obolio od Alzheimerove bolesti, brigu o njemu je vodila M., a pomagao joj je i njezin suprug, obzirom da je prije smrti bio gotovo nepokretan godinu dana. Kada je isti preminuo, njegov pokop je organizirao i financirao njegov sin, odnosno njezin suprug, a isti je preminuo ..., a M. je ostala živjeti u kući u kojoj je živjela sa pok. D.

13. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica M. K. živjela u izvanbračnoj zajednicu sa sada pokojnim D. M. od 2015. koja je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti pok. D. M. ... Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice saslušanih protustranaka i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog D. M. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog D. M., nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedene žene i razvedenog muškarca, da su živjeli na istoj adresi i to Z., ..., na kojoj adresi predlagateljica i sada stanuje, da je ista u ostavinskom postupku iza pok. D. M., pored njegove djece, ovdje protustranaka, proglašena njegovim nasljednikom, kao njegova izvanbračna supruga.

14. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

16. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica M. K. i sada pokojni D. M. živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 2015., pa do njegove smrti ...

17. Slijedom navedenog, kako predlagateljica M. K. ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim D. M., a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog D. M., valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 5. lipnja 2024.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Opun. predlagateljice

2. I. i II. protustranci