Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2857/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlaste Feuš kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Tomislav Aralica kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. R. iz P., OIB: …, zastupan po punomoćniku Z. V., odvjetniku u B., protiv tuženika Grada Z., Z., OIB:…, zastupan po zz i gradonačelniku B. D., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja i žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-538/2021-9 od 22. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 4. lipnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-538/2021-9 od 22. veljače 2023. u točkama II i III izreke.

II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-538/2021-9 od 22. veljače 2023. u točki I izreke i sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj M. R. (OIB: …) iz P., stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 619 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju F. V., dipl.ing.geod. od 19. listopada 2020. godine označen žutom bojom i točkama A-C-D-E-F-G-A, a koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženi dužan priznati i tužitelju izdati ispravu podobnu za zemljišnoknjižni prijenos navedene nekretnine u vlasništvo tužitelja, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda po njenoj pravomoćnosti, a sve to u roku od 15 dana."

III Ukida se odluka o troškovima postupka sadržana u točki IV izreke presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-538/2021-9 od 22. veljače 2023. te se ostavlja se da se o troškovima postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 619 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju F. V., dipl. ing. geod. od 19. listopada 2020. (u daljnjem tekstu skici vještaka) označen žutom bojom i točkama A- C-D-E-F-G-A (točka I izreke) dok je odbijen zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2, koji dio je na skici vještaka označen plavom bojom i točkama A-B-C-A kao i eventualno kumulirani zahtjev da je na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2, koji dio je na skici vještaka označen plavom bojom i točkama A-B-C-A tužitelj stekao vlasništvo (točka III izreke). Ujedno je određeno da je tužitelj dužan naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.329,77 eura (točka IV izreke).

2. Presudu u odbijajućem dijelu pobija tužitelj zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP- a). Predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da sud drugog stupnja u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev odnosno podredno istu ukinuti i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu u točki I izreke zbog svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP te predlaže da sud drugog stupnja istu u pobijanom dijelu preinači te odbije tužbeni zahtjev u cijelosti podredno u tom dijelu ukine i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Traži trošak žalbenog postupka.

4. Žalba tuženika je osnovana dok žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je temeljem pravnog posla, ugovora o prodaji nekretnina sklopljenog 12. veljače 2004. sa R. V. kao prodavateljicom, stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 619 m2 koji dio je na skici vještaka označen žutom bojom i točkama A-C-D-E-F-G-A i dijela čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2, koji dio je na skici vještaka označen plavom bojom i točkama A-B-C-A, kao i eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje, ukoliko sud ne prihvati zahtjev da je stekao valjani pravni osnov na stjecanje vlasništva na predmetom dijelu čest. zem. … k.o. C., da je na tom dijelu tužitelj dosjedanjem stekao pravo vlasništva.

6. Odlučujući o žalbama stranaka na presudu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1625/2017 od 30. studenog 2020. donesenu u ovoj pravnoj stvari ovaj drugostupanjski sud donio je odluku poslovni broj Gž-125/2021-2 od 26. siječnja 2021. kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu kojom je odbijen zahtjev tužitelja na utvrđuje se da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju F. V., dipl. ing. geod. od 19. listopada 2020. označen plavom bojom i točkama A-B-C-A, a koja skica je sastavni dio prvostupanjske presude, što je tuženi dužan priznati i tužitelju izdati ispravu podobnu za zemljišnoknjižni prijenos navedene nekretnine u vlasništvo tužitelja dok je u preostalom dijelu prvostupanjsku presudu ukinuo i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

7. U ponovljenom postupku tužitelj je podneskom od 9. veljače 2023. specificirao svoj tužbeni zahtjev na način da traži utvrđenje da je temeljem pravnog posla, ugovora o prodaji nekretnina sklopljenog 12. veljače 2004. sklopljenog sa R. V. kao prodavateljicom, stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C., u površini 619 m2 te da je dosjelošću stekao vlasništvo dijela čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2. Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje, ukoliko sud ne prihvati zahtjev da je stekao valjani pravni osnov na stjecanje vlasništva na predmetom dijelu čest. zem. … k.o. C., da je na tom dijelu tužitelj dosjedanjem stekao pravo vlasništva.

8. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva dijela čest. zem. … k.o. C. u površini 619 m2 te odbio zahtjev na utvrđenje da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo dijela čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2, dok o eventualno kumuliranom zahtjevu na utvrđenje (koji je tužitelj postavio u slučaju ukoliko sud ne prihvati zahtjev da je stekao valjani pravni osnov na stjecanje vlasništva na predmetom dijelu čest. zem. … k.o. C.) da je na tom dijelu dosjedanjem stekao pravo vlasništva, nije odlučio.

9. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporno da su K. B., kao prodavatelj i V. B. kao kupac sklopili 3. listopada 1982. kupoprodajni ugovor iz kojeg proizlazi da je kupac kupio čest. zem. broj … k.o. C. zvanu M. b., u površini od 622 m2 (što da čini jednu polovinu ukupne parcele …, zapadna strana do kamenoloma) za ugovorenu kupoprodajnu cijenu koju je u cijelosti prodavatelju kupac isplatio, te odmah stupio u posjed iste, kao i da je tužitelj sa R. V., suprugom V. B., kao prodavateljicom sklopio ugovor o prodaji nekretnina od 12. veljače 2004., koji je ovjeren pri Uredu državne uprave u Z. županiji, Službi za opću upravu, Ispostava B. od 13. veljače 2004 pod brojem ovjere OV-257 a iz kojeg proizlazi da je tužitelj kupio čest. zem. broj … zvani M. b. ukupne površine 622 m2 (što čini jednu polovicu ukupne parcele i početa kuća 10x2 m), isplatio ugovorenu kupovninu te potpisu ugovora stupio u posjed kupljene nekretnine, koji mu posjed nitko nije osporavao niti oduzimao.

10. Pošavši od utvrđenja da je tužitelj kupio dio čest. zem. … k.o. C. površine 622 m2 od R. V. ugovorom iz 2004., kada je stupio i u posjed iste, da je R. V. u posjedu te čestice stupila preko svoga supruga B. V., koji je istu kupio 3. listopada 1982. od K. B., a koji je ovu nekretninu stekao od svoje majke temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 15. prosinca 1982., da je otac K. B., pok. T. K. predmetnu česticu kupio 1967. od S. M. pok. N., koji je u to vrijeme bio vlasnik sporne nekretnine koju je stekao temeljem čl. 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskoga primorja ("Narodne novine" broj: 111/47), da je prednica tužitelja R. V. predmetnu česticu zemljišta preko svojih prednika posjedovala zasigurno od 1955. godine, da je ista posljedično navedenom ispunila uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96.), a koji se primjenjuje od 1. siječnja 1997. godine, pa da je prednica tužitelja postala vlasnica predmetnog zemljišta stupanjem na snagu tog zakona, jer je u tom trenutku bili u neprekidnom poštenom posjedu 42 godine sud prvog stupnja utvrdio je osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov, temeljem ugovora od 12. veljače 2004., za stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu čest. zem. … k.o. C.. Nadalje, utvrdivši da dio čest. zem. … k.o. C., u površini 244 m2 nije bio objekt te kupoprodaje prema preslici Ugovora o prodaji nekretnina sklopljenog između R. V. ud. B. kao prodavatelja i M. R. kao kupca 12. veljače 2004. ovjerenog pri Uredu državne uprave u Z. županiji, Službi za opću upravu, Ispostava B. od 13. veljače 2004. pod brojem ovjere OV-257 i preslici Kupoprodajnog ugovora od 3. listopada 1982. između K. B. kao prodavatelja i B. V. kao kupca, da je sam tužitelj u svom iskazu naveo da je kupio ukupno oko 600 m2 što bi ukazivalo da je kupio samo kat. čest. zem. … k.o. C. površine 619 m2, i da ostatak površine drži bez pravne osnove i da je svjestan te činjenice sud prvog stupnja utvrdio je da tužitelj nema poštenje posjeda kao osnovne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te je stoga tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu čest. zem. broj … k.o. C. odbio kao neosnovan.

11. Suprotno žalbenim razlozima stranaka, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Za svoju odluku dao je jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima. Pobijana presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa se nije ostvario žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu odredaba parničnog postupka sadržajno ukazuju stranke u svojim žalbama.

12. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, time da u svojoj žalbama stranke navode neodlučne činjenice prema kojima bi činjenično stanje ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, a svode se zapravo na ocjenu predmetne pravne situacije od strane žalitelja.

13. Utvrđenja prvostupanjskog suda da je tužitelj kupio dio čest. zem. … k.o. C. površine 622 m2 od R. V. ugovorom iz 2004. te da je ista postala vlasnicom navedenog dijela čest. zem. 1997. dosjelošću jer je u tom trenutku bila u neprekidnom poštenom posjedu iste, računajući i posjed njenih prednika, ukupno 42 godine, dakle da je vlasnica iste bila prije nego je tužitelju istu, temeljem ugovora iz 2004. prodala, prihvaća i ovaj sud drugog koja utvrđenja tuženik svojom žalbom posebno niti ne osporava.

14. Međutim prihvativši zahtjev tužitelja na utvrđenje da je temeljem tog pravnog posla stekao valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva dijela čest. zem. … k.o. C. površine 622 m2 od tuženika sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo. Naime, imajući u vidu nespornu činjenicu da je tužitelj u odnosu na predmetnu nekretninu sklopio kupoprodajni ugovor sa R. V. te da sa tuženikom nije sklapao nikakav pravni posao vezano za predmetnu nekretninu posljedično čemu tužitelj u tom smislu sa tuženikom nije bio u nikakvom obvezno pravnom odnosu, tužitelj ne može osnovano, u odnosu na tuženika, s kim nije u obvezno pravnom odnosu tražiti utvrđenje da je u odnosu na njega stekao pravni osnov za stjecanje vlasništva, a kako je to ovaj sud utvrdio i u prethodnoj ukidnoj odluci, a što osnovano ističe tuženik u svojoj žalbi. Naime, da bi netko mogao steći pravni osnov za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla isti mora sklopiti sa osobom od koje traži takvo utvrđenje pravni posao odnosno s njim biti u obvezno pravnom odnosu temeljem kojeg bi taj pravni osnov za stjecanje vlasništva stekao. Da bi tužitelj uspio sa svojim zahtjevom morao bi postojati pravni posao sklopljen između njega i tuženika kao dotadašnjeg vlasnika u kojem bi postojalo valjano očitovanje volja tuženika kao dotadašnjeg vlasnika za prijenos vlasništva na tužitelja. U načelu pravo vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla stječe se zakonom propisanim upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišno knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drugačije propisano (čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV).

15. Posljedično navedenom u tom dijelu valjalo je prvostupanjsku presudu preinačiti i pravilnom primjenom materijalnog prava odbiti u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Nadalje i iznesena utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja da posjed tužitelja na dijelu čest. zem. … k.o. C. u površini 244 m2 nije pošten isto tako prihvaća ovaj sud drugog stupnja jer ih žalbeni navodi tužitelja nisu uspjeli dovesti u sumnju. Naime navodi iz žalbe tužitelja u bitnom se iscrpljuju u iznošenju vlastite ocjene dokaza prema kojoj je kupio dijelove obje čestice ukupne površine od 866 m2 koje su bile ograđene. Vlastita ocjena dokaza nije način na koji stranka može dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost sudske odluke a osobito ne kada zanemaruje odlučnu činjenicu da tijekom postupka sam tužitelj u svom iskazu naveo kako je kupio zemljište veličine oko 600 m2 a što je suglasno i sa podacima iz predmetnog ugovora kao i iz ugovora njegovog prednika.

17. Na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je odbio dio zahtjeva na utvrđenje vlasništva dosjelošću dijela čest. zem. … k.o. C..

18. Naime, dosjelost je stjecanje prava neprekidnim izvršavanjem njihovog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme. Dosjelost pretvara fizičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Posjednik izravno – originarno stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme. Pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću su samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom predviđeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari. Kako posjed tužitelja na dijelu naprijed navedene čestice nije bio pošten pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV), kada je, utvrdivši da se u konkretnom slučaju nisu ostvarili zakonom propisani uvjeti za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću u tom dijelu zahtjev tužitelja odbio.

19. Prema izloženom, valjalo u tom dijelu temeljem čl. 368. st.1 ZPP-a, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu kojim tužitelj traži utvrđenje vlasništva dosjelošću čest. zem. … k.o. C. odnosno temeljem 373. toč. 3. ZPP presudu u dosuđujućem dijelu preinačiti te odbiti zahtjev tužitelja na utvrđenje da je temeljem pravnog posla stekao valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva čest. zem. … k.o. C. u odnosu na tuženika.

20. Imajući u vidu da je ovom odlukom preinačena prvostupanjska odluka i odbijen zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. … k.o. C. a da je tužitelj u ovoj pravnoj stvari postavio i eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje (ukoliko sud ne prihvati zahtjev da je stekao valjani pravni osnov na stjecanje vlasništva na predmetom dijelu čest. zem. … k.o. C. da je na tom dijelu tužitelj dosjedanjem stekao pravo vlasništva) o kojem sud prvog stupnja nije odlučio a za koje odlučivanje su sada ispunjeni uvjeti s obzirom da je odbijen naprijed navedeni zahtjev valjalo je predmetni spis prvostupanjskom sudu radi odlučivanja o tom eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja, odnosno odlučiti kao u točki III izreke.

21. S obzirom da je, dok se ne odluči o eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja, uspjeh stranaka u postupku neizvjestan valjalo je ostaviti da se o troškovima postupka odluči u konačnoj odluci.

U Zagrebu 4. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Vlasta Feuš, v.r.