REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2218/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Jasenke Žabčić i Željka Šarića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LIFT BROJ 1 XL d.o.o., Zagreb, Selska cesta 217, OIB 68141557772, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Ždravac, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika 1. EĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ŽĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. LĐ iz [adresa] i 5. ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa punomoćnica Vladimira Hebrang, odvjetnica u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, broj Gž-195/2023-2 od 18. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Psp- 154/2021-15 od 9. siječnja 2023., u sjednici održanoj 4. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, broj Gž-195/2023-2 od 18. siječnja 2024., u odnosu na pitanja:

"1. Ako tužitelj faktično samostalno posjeduje prostor u zgradi koji u naravi predstavlja stan i ako je način na koji je tužitelj posjedovao taj prostor uključivao i korištenje vode u tom prostoru, smatra li se da prekid dotoka vode do tog prostora do kojeg je prekida došlo preinakom na dijelu vodovodnih instalacija koji se dio faktično nalazi izvan tog prostora, odnosno u zajedničkim dijelovima zgrade, predstavlja čin smetanja tužiteljevog posjeda tog stana ili bi se radilo o činu smetanja tužiteljevog suposjeda vodovodnih instalacija i/ili zajedničkih dijelova zgrade?

2. Je li u tužbenom zahtjevu kojim tužitelj zahtijeva sudsku zaštitu od smetanja posjeda sadržan i zahtjev za zaštitu od smetanja suposjeda?"

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, broj Gž-195/2023-2 od 18. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Psp-154/2021-15 od 9. siječnja 2023., te je u prijedlogu postavio pravna pitanja koja glase:

1. ''Ako tužitelj faktično samostalno posjeduje prostor u zgradi koji u naravi predstavlja stan i ako je način na koji je tužitelj posjedovao taj prostor uključivao i korištenje vode u tom prostoru, smatra li se da prekid dotoka vode do tog prostora do kojeg je prekida došlo preinakom na dijelu vodovodnih instalacija koji se dio faktično nalazi izvan tog prostora, odnosno u zajedničkim dijelovima zgrade, predstavlja čin smetanja tužiteljevog posjeda tog stana ili bi se radilo o činu smetanja tužiteljevog suposjeda vodovodnih instalacija i/ili zajedničkih dijelova zgrade?

2. Je li u tužbenom zahtjevu kojim tužitelj zahtijeva sudsku zaštitu od smetanja posjeda sadržan i zahtjev za zaštitu od smetanja suposjeda?

3. Je li za odluku o pružanju posjedovne zaštite protiv čina smetanja kojim su neki od suposjednika / stanara / suvlasnika zgrade jednom od suposjednika (tužitelju) onemogućili dotok vode do prostora koji samostalno posjeduje, a u kontekstu prigovora tuženika da su taj čin smetanja izvršili temeljem odluke suvlasnika o načinu korištenja prostora koji posjeduje tužitelj, nužno raspravljati o pravnom odnosu stranaka?

4. Može li odluka suvlasnika zgrade ili pravni posao poput međuvlasničkog ugovora predstavljati dostatnu osnovu za to da se čin smetanja posjeda ne smatra samovlasnim ako ne postoji odluka suda ili drugog nadležnog tijela niti izričita odredba zakona koja bi u konkretnom slučaju dopuštala poduzimanje konkretnog čina koji predstavlja smetanje posjeda?

5. Može li se čin smetanja posjeda opravdati time da se ne smatra samovlasnim temeljem načelnog pozivanja na otklanjanje opasnosti i s tim povezane općenite odredbe propisa, a bez konkretne objektivizacije tih opasnosti i objektivnih dokaza (poput vještačenja) o tome da iste ozbiljno prijete te bez postojanja ikakve odluke suda ili drugog nadležnog tijela kojom se dopušta poduzimanje konkretnog čina koji predstavlja smetanje posjeda?''.

2. 1. Tužitelj vezano za prvo pitanje smatra da su u pogledu togpravnog pitanja nižestupanjski sudovi svoje odluke utemeljili na pravnom shvaćanju koje nije podudarno sa sudskom praksom drugostupanjskih sudova, a o kojem pravnom pitanju nema prakse VSRH., te se pozvao na sudsku praksu drugostupanjskih sudova izraženu u sljedećim odlukama: Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž 780/2021 od 12. 5. 2021., Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž 2270/2020 od 15.

10. 2020., Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž 696/2023 od 7. 2. 2024.

2. 2. U vezi drugog pitanja tužitelj se pozvao na rješenje VSRH posl. br. Rev 2055/2010 od 20. 3.2012., posl. br. Rev 1361/1998 od 18. 4.2001. i posl. br. Rev 405/2022 od 3. 5. 2022. i na rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž 3904/2021 od 21. 4. 2023.

2. 3. Kao razlog trećem pitanju naveo je odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluka broj U-III- 674/1994 od 26. studenoga 1997. i broj U-III-2714/2004 od 2. svibnja 2006 te na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje glasi: ''Posjedovnu zaštitu u parnicama zbog smetanja posjeda sudovi ne smiju pružati na temelju nečijeg prava na posjed, već prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju" (izneseno u odluci broj Rev-1985/10 od 24. studenoga 2011.), na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 7/2015 od 4. 12. 2018., posl. br. Gzz 317/2003 od 25. 11. 2004., posl. br. Gzz 68/2002 od 28. 1. 2003., kao i na praksu drugostupanjskih sudova (rješenja Županijskog suda u Zadru Gž 800/2023 od 2. 2. 2024. i rješenja Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž 1015/2018 od 6. 11. 2018., na rješenje Županijskog suda u Zagrebu pod posl. br. Gž 1857/2023 od 18. 8. 2023 i Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću posl. br. Gž 852/2020.

2. 4. Za četvrto i peto pitanje kao razlog važnosti naveo je rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd 3725/2020 od 4. 5.2021., posl. br. Rev 3274/2018 od 5. 12. 2018., navodeći uz to da se drugostupanjski sud u obrazloženju drugostupanjske odluke nije uopće zauzeo nikakvo pravno shvaćanje o predmetnim pravnim pitanjima niti je na ikoji način uopće ocijenio prethodno citirane žalbene navode tužitelja glede tog pravnog pitanja niti se na iste uopće ikako osvrnuo ili dao ikakvu naznaku toga da ih je na ikoji način uzeo u obzir.

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev tužitelja uz obrazloženje da su tuženici počinili smetanje suposjeda a tužitelj je tražio da se utvrdi smtanje posjeda tužitelja, te iz razloga što je prekid dovoda vode u stan tužitelj učinjen na zajedničkim dijelovima suglasnika a ne u stanu koji je u isključivom posjedu tužitelja i što nije došlo do samovlasnog postupanja tuženika jer su otklonili opasnost koja prijeti od struje.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 156/22 - dalje u tekstu: ZPP) revizijski sud je ocijenio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno više pravnih pitanja i da su za pitanja navedena u izreci ovoga rješenja izneseni odgovarajući razlozi njihove važnosti zbog čega je potrebna intervencija ovoga suda radi ujednačavanja sudske prakse jer pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda. Stoga su navedena pitanja važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP- a, jer praksa županijskih sudova o tome pitanju nije jedinstvena.

6. Slijedom iznesenog je o prijedlogu stranaka, na temelju odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 4. lipnja 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić