Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-597/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice G. Š., OIB: …, iz Z., i 2. tužitelja J. J., OIB: …, iz Z., oboje zastupani po punomoćnici I. B., odvjetnici u Z., protiv tuženika Grad Z., OIB: …, zastupanog po gradonačelniku dr. B. D., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/2019-24 od 15. siječnja 2021, u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/2019-24 od 15. siječnja 2021. pod točkama I., II. i III. izreke te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/2019-24 od 15. siječnja 2021. presuđeno je:

" I.- Utvrđuje se da su tužitelji ad/1 G. Š., OIB:…, iz Z., i tužitelj ad/2 J. J., OIB:…, iz Z., suvlasnici nekretnine kat. oznake č. zem. 3618/1 u naravi kuća br. 6 i dvorište površine 92 m2 upisana u z.k. ul. br. 1252 za k.o. Z. svaki za udio od 1/2 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti zatraže i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist za cijelo.

II.- Utvrđuje se da je tužitelj ad/2 J. J., OIB:…, iz Z., vlasnik nekretnine kat. oznake č. zem. 3618/2 u naravi kuća i dvorište površine 181 m2 upisana u z.k. ul. br. 2383 za k.o. Z. za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist za cijelo.

III.- Nalaže se tuženiku da tužiteljima ad/1 i ad/2 naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 10.720,62 kuna, sve u roku od 15 dana.

IV.- Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ad/1 i ad/2 za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.“

2. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkama I. do III. izreke, pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine.

3. Tužitelji su dostavili pismeni odgovor na žalbu u kojem osporavaju žalbene razloge.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenjem vlasništva/suvlasništva na dvije čestice zemlje te za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće činjenice:

-predmet postupka jest k.č.br. 3618/1 kuća broj 6 i dvorište površine 92 m2 upisana u zk.ul.br. 1252 k.o. Z. gdje je u B listu vlastovnici uknjiženo društveno vlasništvo;

-drugi predmet postupka jest k.č.br. 3618/2 kuća i dvorište od 181 m2 upisano u zk.ul.br. 2383 k.o. Z. gdje je na B listu vlastovnici uknjiženo društveno vlasništvo dok je na C listu teretovnici uknjiženo pravo korištenja u korist Skupštine općine Z.;

-u zgradi na adresi u Z. nalazi se stan površine 89 m2, zgrada je sagrađena na k.č.br. 3618/2 k.o. Z., a uknjižen u knjizi položenih ugovora Z. u podulošku 7208 / zk. uložak 2383;

-tužitelji u tužbi tvrde kako su predmetne nekretnine stekli temeljem nasljeđivanja od svojih predaka, i da su nekretnine u posjedu njihovih predaka unazad 150 godina, da je 1. tužiteljica svoj dio stekla naslijedivši oca F. J. 2006, a da je 2. tuženik svoj suvlasnički dio stekao naslijedivši oca Š. J.;

-međutim, iz Ugovora broj … o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 28. veljače 1995. proizlazi kako je predak 2. tužitelja Š. J. bio nositelj stanarskog prava na trosobnom stanu od 89 m2 u prizemlju zgrade na adresi …, sagrađene na k.č.br. 3618/2 k.o. Z. (list 19-20 spisa);

-dotičnim ugovorom Š. J. je kupio ovaj stan od Grada Z. i stekao vlasništvo dotičnog stana upisom vlasništva u K. Z.;

-F. J. je preminuo …. a naslijedili su ga kći G. Š. i sin P. J., kako u kojem dijelu ostavinske imovine, s tim što je G. naslijedila k.č.br. 3618/1 k.o. Z.;

-Š. J. je sa sinom J. J. 22. travnja 1996. zaključio darovni ugovor kojim mu je darovao stan od 89 m2. izgrađen u prizemlju zgrade sagrađene na k.č.br. 3618/2 k.o. Z. (list21 spisa);

-Š. J. je preminuo …. a naslijedili su ga supruga K. i sin J. J. (listovi 22-23. spisa).

6. Na utvrđene činjenice sud je primijenio materijalno pravo iz čl. 114., čl. 159. i čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), te čl. 24 i čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80, 36/90, „Narodne novine“ broj 53/91, dalje: ZOVO), i odlučio kao u izreci osporene presude.

7. Nakon opširnog interpretiranja izvedenih dokaza sud prvog stupnja svoje razloge obrazlaže ovako: Iz svih gore provedenih dokaza, dakle imajući u vidu iskaze svjedoka i tužitelja ad/2 koje je sud prihvatio iz gore navedenih razloga, te imajući u vidu činjenice koje proizlaze iz pismene dokumentacije koja prileži spisu (posebno se tu misli na povijest posjedovanja i povijest zk upisa starih čestica) i očevid na licu mjesta, proizlazi utvrđenim da su nekretnine oznake čest. zem. 3618/1 površine 92 m2, k.o. Z., koja cijela čestica je u naravi kuća katnica i čest. zem. 3618/2 k.o. Z., koja čestica je greškom pri novoj izmjeri 1953. godine u katastarskom operatu upisana u ukupnoj površini od 181 m2, međutim njezina stvarna površina je 232 m2 i koja čestica je u naravi betonirano dvorište površine 121 m2, kuća katnica površine 58 m2, staro stepenište za kat s terasom površine 12 m2 i natkrivena garaža legalizirana kao dio stambenog objekta-natkriven ulaz lođa-površine 41 m2, tužitelji ad/1 i ad/2 stekli nasljeđivanjem svojih prednika i to tužiteljica ad/1 nekretninu oznake čest. zem. 3618/1 k.o. Z. za 1/2 dijela nasljeđivanjem svoga oca F. J., pok. J.1 (J. ) i u diobi s bratom P., a tužitelj ad/2 nekretninu oznake čest. zem. 3618/1 k.o. Z. za 1/2 dijela i nekretninu oznake čest. zem. 3618/2 k.o. Z. za cijelo nasljeđivanjem svoga oca Š. J., pok. J.3 , a koji prednici tužitelja ad/1 i ad/2 i to F. i Š. J. (koji su bili bratići) su se u nesmetanom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina zasigurno nalazili još od prije 1964. godine (od koje godine datira upis prednika tužitelja u katastru, jer za period prije 1964. godine katastar ne raspolaže podacima o upisanim posjednicima starih čestica), slijedom čega su tužitelji ad/1 i ad/2 kao pošteni posjednici osobno i putem svojih navedenih prednika imajući u vidu rok dosjelosti od 40 godina i gore navedeno pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u svezi računanja vremena kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su prije 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, predmetne nekretnine nesporno stekli dosjelošću.

8. Međutim, presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude proturječi sama sebi i razlozima presude, dijelom presuda nema uopće razloga, dijelom u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je ostvaren bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

9. Sud prvog stupnja pravilno obrazlaže kako se, pod stanovitim pretpostavkama, u vrijeme dosijedanja nekretnina uknjiženih kao društveno vlasništvo uračunava i razdoblje prije 8. listopada 1991. Ali u predmetnoj parnici to nije glavni sporni moment. Osnovna sporna činjenica jest poštenje tužitelja što je u postupku bilo sporno, a što i sad u žalbi kao glavni žalbeni razlog navodi tuženik. A bez poštenja nema stjecanja vlasništva na temelju zakona – dosjelošću. I to u bilo kojoj inačici dosijedanja: kao redovno dosijedanja, kao izvanredno dosijedanja pa i kao dosijedanje prema uknjiženom privilegiranom vlasniku.

10. Poštenje se, doduše, pretpostavlja, ali tuženik je predložio, a sud izveo dokaz uvidom u ugovor o otkupu stana na kojem je postojalo stanarsko pravo i koji je zaključen između tuženika i 2. tužiteljevog oca Š. J. 28. veljače 1995. (list 19-20 sudskog spisa). Iz njega proizlazi kako je Š. J. stekao pravo vlasništva na dotičnom stanu temeljem kupoprodajnog ugovora. A i uknjižio se u knjigu položenih ugovora jer stan nije etažiran. Ako je Š. J. prethodno imao stanarsko pravo na tom stanu koje mu je dodijelilo neko nadležno tijelo za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, onda ne mogu biti istiniti navodi tužitelja da je predmetne kuće gradio njihov P. J. i da su u vlasništvu njihove obitelju 150 godina.

11. A da bi to moglo biti točno ukazuje iskaz samog 2. tužitelja koji govoreći o pravnoj prošlosti k.č.br. 3618/2 kaže da su na toj čestici s kućom stanovali do 1955/56 godine "neki ljudi koji su otišli u I." pa da se nakon toga njegov otac "iselio u tu kuću" i da je do 1995. godine plaćao stanarinu. To pak upućuje na zaključak kako mu je bilo poznato da je njegov otac imao stanarsko pravo, dakle da nije bio vlasnik čestice. A to bi onda ukazivalo na zaključak kako niti otac, a niti on, nisu bili pošteni posjednici cijele nekretnine k.č.br. 3618/2. već samo stana, i to od otkupa 1995. A vlasništvo na stanu tuženik ne osporava.

12. Isti navodi ukazuju i na zaključak kako je k.č.br. 3618/2 bila optantska imovina, a s obzirom na općepoznatu činjenicu da je Z. do 1943. godine bio teritorij Kraljevine I..

13. O svemu tome sud prvog stupnja ne daje razloge, a razlozi koje navodi u suprotnosti su s ispravama koje se nalaze u sudskom spisu.

14. Slijedom navedenog sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti presudu prvog stupnja i vratiti predmet istome sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

15. U ponovnom suđenju sud će izvesti i ocijeniti sve dokaze predložene na bitne okolnosti te potom na utvrđene činjenice primijeniti materijalno pravo donijeti novu zakonitu odluku. Pritom valja uzeti u obzire gore navedena zapažanja te imati u vidu kako se ovdje radi o dvije nekretnine čija pravna povijest nije identična. Također treba utvrditi da li su predmetne nekretnine optantska imovina, te ocijeniti prigovor tuženika o nepoštenom posjedu.

U Zagrebu 4. lipnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.