Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Poslovni broj: P-104/2023-10

Zadar, Dr. Franje Tuđmana

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Katarini Zdunić, u pravnoj stvari tužitelja Borisa Pešušića, Veli Rat, Soline 30, OIB: 65636649118, zastupan po punomoćnici Ivanki Bosotini, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika ALIRA d.o.o. u likvidaciji, Poličnik, Grabi 32, OIB: 63536012613, zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima u Gluić Ninčević odvjetničkom društvu u Zadru, radi pobijanja odluka skupštine, nakon glavne i javne održane i zaključene rasprave 24. travnja 2024. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu odluke, 3. lipnja 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Poništavaju se odluke donesene na skupštini društva ALIRA d.o.o., Poličnik, Grabi 32, OIB: 63536012613, MBS: 060036676 održane dana 22. 5. 2023. uz sudjelovanje Tine Perin Crnošija, javnobilježničkog prisjednika u uredu Javnog bilježnika Emila Brkića iz Zadra, Nikole Tesle 12 B i to odluke:

1. Usvajaju se završna izvješća za 2020., 2021. i 2022. godinu

2. Usvaja se odluka o prestanku društva ALIRA d.o.o., te će se provesti postupak likvidacije društva.

3. Vesna Hrunčev-Pešušić se opoziva kao član uprave društva te se imenuje likvidatorom društva, koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno.

4. Nalaže se osobi ovlaštenoj za zastupanje društva provođenje donijete odluke u sudskom registru.“

i

r i j e š i o  j e

Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 187,50 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 27. srpnja 2023., u bitnome, navodi kako su on i zastupnica po zakonu tuženika Vesna Hrunčev-Pešušić članovi društva tuženika sa jednakim poslovnim udjelima u društvu od po 50%. Predmetnu tužbu podnio je temeljem čl. 360. st. 1. i 2. koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 449. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15; u daljnjem tekstu: ZTD) te je ustao istom radi pobijanja odluka skupštine društva tuženika od 22. svibnja 2023. Ističe kako je aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari temeljem čl. 362. ZTD-a, st. 1. toč. 1. i 2. Navodi kako je primio zapisnik sa skupštine društva tuženika održane 22. svibnja 2023. preporučenim pismom, a kada je i saznao za sadržaj odluka skupštine. Navodi kako je o održavanju skupštine sastavljen zapisnik od strane Tine Perin Crnošija, javnobilježničke prisjednice u uredu javnog bilježnika Emila Brkića i taj je zapisnik tužitelj zaprimio putem pošte budući da nije bio prisutan u dijelu skupštine u kojem su se donosile odluke. Skupštini su nazočili Vesna Hrunčev-Pešušić kao član društva i jedini član uprave društva uz punomoćnika Ladislava Zekanovića, temeljem posebne punomoći koju mu je ona dala. U zapisniku je navedeno da Ladislav Zekanović sudjeluje i kao punomoćnik Vesne Hrunčev-Pešušić i punomoćnik društva. Tužitelj smatra kako Ladislav Zekanović nije mogao sudjelovati na skupštini kao punomoćnik društva, jer nije njegov zaposlenik niti je odvjetnik, a prisjednica da je samo konstatirala kako on može prisustvovati skupštini ali to nije potkrijepila nikakvim dokazom. Ladislav Zekanović je na skupštini samo provocirao tužitelja, oponirajući mu argumentima, čime je značajno utjecao na odluku drugog člana Vesne Hrunčev-Pešušić da ne glasa za nadopunu dnevnog reda kako je predložio tužitelj, ali i na odluku tužitelja da napusti skupštinu prije nego je krenulo odlučivanje temeljem dnevnog reda koji se nalazio u pozivu. Tužitelj je istaknuo kako se ne slaže sa predloženim dnevnim redom i da je isti nadopunio pravovremeno, a što je vidljivo iz mail komunikacije sa Vesnom Hrunčev-Pešušić koja je u mailu potvrdila da će dnevni red biti proširen za one točke koje je tužitelj prije slanja poziva za skupštinu predložio. Po primitku poziva za prisustvovanje na skupštini tužitelj je utvrdio da na dnevni red nisu uvrštene točke koje je on predložio. Naime, tužitelj je Vesni Hrunčev-Pešušić sukladno odredbi čl. 443. st. 3. ZTD-a uputio mail u kojem traži da se u dnevni red uvrste točke koje je on ranije predložio. Isto tako, a nakon što je primio poziv i opsežnu dokumentaciju dostavljenu uz isti, tužitelj je zatražio od člana uprave Vesne Hrunčev-Pešušić da odgodi skupštinu kako bi mogao detaljno proučiti dostavljenu dokumentaciju, koja mu je sustavno uskraćivana i temeljem koje treba glasati na skupštini o prihvaćanju financijskih izvješća za 2022., ovjeri GFI obrazaca za 2020. i 2021., te raspravljati o trenutnom stanju financija društva. Tužitelj smatra da pobijane odluke nisu donesene temeljem ZTD-a i to zato što suprotno čl. 428. st. 3. ZTD-a tužitelju nije bilo omogućeno da bude pravovremeno i iscrpno informiran o financijskim izvješćima o kojima je trebao glasovati na skupštini. Nadalje, smatra da je postupljeno i suprotno odredbi čl. 445. st. 5. ZTD-a prema kojem Vesna Hrunčev-Pešušić nije mogla glasati na skupštini kao osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Nesporno je kako je Vesna Hrunčev-Pešušić glasovanjem na ovoj skupštini sebi pribavila korist i to ponajprije time što prestaje biti član uprave i time se oslobađa svih obveza koje je imala kao član uprave. Nadalje, a budući da je jedan od zadatak likvidatora da okonča sudske postupke koje vodi društvo, postoji opravdana bojazan da će u ime tuženika povući tužbu koja se vodi pred ovim sudom pod br. P- 39/2019, a radi naknade štete protiv nje i njenog trgovačkog društva i na taj način izbjeći plaćanje velikih sudskih troškova i naknadu štete počinjenu društvu. Također, Vesna Hrunčev-Pešušić postaje likvidator društva čiji je položaj povoljniji od položaja člana uprave jer se, temeljem čl. 471. st. 3. na njega ne odnose odredbe čl. 429. ZTD-a o zabrani konkurencije. Ukoliko ne uspije sa skupštinom društva tužitelja ugovoriti naknadu i nagradu za svoj posao likvidatora može od suda zatražiti da on odredi iste pa tako može sebi osigurati veća primanja nego što ih ima kao član uprave. Nadalje, tužitelj ističe kako temeljem čl. 444. st. 2. ZTD-a održana skupština nije imala podobnost da odlučuje iz razloga što u dnevni red nisu uvrštene točke koje je u roku u skladu s čl. 443. st. 3. ZTD-a dostavio tužitelj mailom, dakle pisanim putem, a drugi član društva Vesna Hrunčev-Pešušić je glasala protiv prijedloga da se dnevni red dopuni točkama koje je predložio tužitelj kao i da uskladi način na koji je sazvana skupština sa ZTD-om i da se tako ispune preduvjeti da skupština bude uredno sazvana te da ima podobnost za odlučivanje. Zaključno ističe da su povrijeđena njegova ZTD-om utvrđena prava – da sudjeluje u sastavljanju dnevnog reda skupštine. U takvoj situaciji temeljem čl. 444. st. 2. ZTD-a na skupštini se mogu donositi odluke samo ako su na njoj prisutni svi članovi društva, a to u ovom slučaju nije bilo tako budući da je član društva tužitelj napustio skupštinu prije glasovanja o točkama dnevnog reda pa je time i skupština ostala bez kvoruma. Javni bilježnik je trebao voditi računa o kvorumu prije glasovanja o svakoj točci dnevnog reda a posebno se ukazuje na činjenicu da se odluke o prestanku društva donose 2/3 – većinom što bi značilo da bi za odluku trebali glasovati imatelji 75% udjela u društvu.

2. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe kako na valjanost skupštinske odluke nema utjecaja činjenica da je jedan od pozvanih članova društva napustio skupštinu prije donošenja odluke. Dakle, činjenica da je tužitelj došao na spornu skupštinu te premda je istu napustio prije donošenja navedenih odluka, a na kojoj su bili prisutni svi članovi, ne može se uzeti kao razlog ništavosti, a sve prema odredbi čl. 448. u svezi s čl. 444. st. 2. ZTD-a. U odnosu na tužbene navode prema kojima na skupštini ne može glasati osoba kojom se tom odlukom pribavlja neku korist ili oslobađa neke obveze te isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnom poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješavanju spora među njima, tuženik ističe sentencu Visokog trgovačkog suda RH iz odluke posl. br. Pž-2585/2022 prema kojoj nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru odnosno imenovanju ili opozivu kao člana uprave, a slijedom toga nema niti ograničenja kada se odlučuje o pokretanju postupka protiv njega kao člana uprave odnosno direktora društva. Navodi kako tužitelj ne raspolaže ni jednim jedinim dokazom kojim potvrđuje svoje navode.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid te pročitao spisu priloženu dokumentaciju i to naročito e-mail korespondenciju; Zapisnik sa skupštine ALIRA d.o.o. od 22. 5. 2023.; saslušan je tužitelj kao stranka te je izvršen uvid u ovosudni registarski spis osnivanja društva tuženika.

4. Prema odredbi čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 (i 96/08), 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

5. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a je propisano da su stranke dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

6. Tuženik je odustao od prijedloga za saslušanjem zastupnice po zakonu tuženika jer je ista bila zauzeta prilikom prvog poziva radi saslušanja, a sve radi načela ekonomičnosti postupanja – prvenstveno iz razloga što isti smatra da se radi o pravnom pitanju.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

8. Predmet ovog postupka je pobijanje odluka Skupštine društva ALIRA d.o.o. donesenih 22. svibnja 2023.

9. Nije sporno u ovom postupku da su tužitelj i zastupnica po zakonu tuženika Vesna Hrunčev-Pešušić članovi društva tuženika i to da je svatko od njih dvoje vlasnik poslovnog udjela koji čini 50 % temeljnog kapitala društva.

10. Tužitelj u ovom postupku traži da se utvrdi ništetnost odluka donesenih na Skupštini društva tuženika održanoj 22. svibnja 2023. iz sljedećih razloga:

- postupanje suprotno odredbi čl. 428. st. 3. ZTD-a, tužitelj nije bio pravovremeno i iscrpno informiran o financijskim izvješćima o kojima je trebao glasovati na Skupštini; tako su povrijeđene i odredbe čl. 431. a povezano s čl. 250. i čl. 431. b st. 1. povezano s čl. 250. a st. 2. ZTD-a;

- postupanje suprotno odredbi čl. 445. st. 5. ZTD-a prema kojem na Skupštini ne može glasati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili oslobađa neke obveze – a na Skupštini je glasala Vesna Hrunčev- Pešušić za odluku kojom je prestala biti član uprave i postala likvidator društva;

- postupanje suprotno čl. 444. st. 2. ZTD-a jer održana Skupština nije imala podobnost da odlučuju, jer u dnevni red nisu uvrštene točke koje je, u roku sukladno čl. 443. st. 3. ZTD-a, dostavio tužitelj e-mailom, a drugi član društva – Vesna Hrunčev-Pešušić je glasala protiv prijedloga tužitelja da se dnevni red dopuni tim točkama – slijedom iznesenoga tužitelj smatra da Skupština društva nije bila uredno sazvana jer unatoč pisanoj potvrdi člana uprave da će od strane tužitelja predložene točke biti uvrštene u dnevni red, član uprave Vesna Hrunčev-Pešušić nije pristala da se dnevni red dopuni prijedlozima tužitelja;

- postupanje suprotno čl. 442. st. 3. ZTD-a i zato što se na skupštini mogu donositi odluke samo ako su na njoj prisutni svi članovi društva a to u ovom slučaju nije bilo tako, jer je tužitelj kao član društva napustio skupštinu prije glasovanja o točkama dnevnog reda.

11. Iz Zapisnika sa skupštine ALIRA d.o.o. od 22. 5. 2023. proizlazi da je istu sazvala uprava društva temeljem čl. 442. st. 2. ZTD-a. Poziv za Glavnu skupštinu sa predloženim točkama dnevnog reda preporučenom poštanskom pošiljkom je upućen članovima društva. Zapisnik je sastavila Tina Perin Crnošija, javnobilježnička prisjednica u uredu javnog bilježnika Emila Brkića u Zadru. Skupštini su pristupili Vesna Hrunčev-Pešušić, koja drži poslovni udio u iznosu od 14.800,00 kuna odnosno 50% udjela u temeljnom kapitalu, Boris Pešušić koji drži poslovni udio od 14.800,00 kuna odnosno 50% udjela u temeljnom kapitalu i Ladislav Zekanović, kao punomoćnik društva što je javnobilježnička prisjednica utvrdila uvidom u posebnu punomoć ovjerenu po javnom bilježniku. Nakon što je konstatirano da je prisutan kvorum i da Skupština može valjano donositi odluke iznesen je i dnevni red. Iznesenom dnevnom redu se usprotivio tužitelj navodeći kako se s istim ne slaže jer isti nije dopunjen sa njegovim prijedlozima koje je dostavio pisanim putem u zakonskom roku. Vesna Hrunčev-Pešušić je navela kako je poziv za Skupštinu poslan preporučenom pošiljkom 11. svibnja 2023., a da je mail sa prijedlozima tužitelja zaprimljen prije toga poziva. Da bi prijedlog s točkama dnevnog reda bio prihvaćen, on je morao biti dostavljen poštom preporučenom pošiljkom u roku od tri dana od dana zaprimanja poziva za Skupštinu društva, a e-mail tužitelja sa prijedlogom dopune je dostavljen prije slanja poziva. Budući da prijedlog za dopunu dnevnog reda nije usvojen, tužitelj je napustio Skupštinu. U nastavku je konstatirano kako kvorum i dalje postoji pa se skupština nastavila po predloženom dnevnom redu. Donesene su odluke koje su osporavane u ovom postupku.

12. Iz iskaza tužitelja saslušanog kao stranke na ročištu održanom 24. travnja 2024. proizlazi kako on ostaje kod svega iznijetoga u tijeku postupa te dodaje kako iz dokumentacije proizlazi da je zastupnica po zakonu tuženika mailom najavila zakazivanje skupštine, predložila svoj dnevni red i rekla da on može predložiti svoj. Iz dostavljene e-mail korespondencije točno proizlazi koje je to točke dnevnog reda tužitelj predložio, naveo je i da se protivi da skupštini bude nazočan Ladislav Zekanović kao i da mu se omogući uvid u financijsku dokumentaciju. Kasnije je zastupnica po zakonu tuženika potvrdila i redom navela točke dnevnog reda koje je predložio tužitelj, ali u pozivu za skupštinu nisu bile navedene. Na navedeni poziv je tužitelj prigovarao mailom, a i na skupštini je tražio da se glasuje o tome da se njegove točke dnevnog reda uvrste, a zastupnica po zakonu tuženika je glasala protiv toga. Istaknuo je kako Ladislav Zekanović nije imao valjanu punomoć. Sa skupštine je otišao jer da je ostao takvoj bi skupštini dao legitimitet budući da smatra da zastupnica po zakonu tuženika nije mogla glasati na skupštini za osporavane odluke. Osporava legitimitet skupštine jer ista nije sazvana na zakonit način. Smatra da se radi o ciljanom i namjernom postupanju kako njegove točke dnevnog reda ne bi bile raspravljene. Istakao je da je pogrešno naveo u ranije u postupku da se prema društvenom ugovoru odluke donose dvotrećinskom većinom i to iz razloga što je tako bilo u prvom društvenom ugovoru, što je kasnije 2008. javni bilježnik samoinicijativno promijenio.

13. Prema odredbi čl. 428. st. 3. ZTD-a uprava mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi , i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini ili odlukom donesenom pisanim putem u zakonom propisanom roku, koji se ne može produljiti društvenim ugovorom, utvrditi godišnja financijska izvješća društva. Ako je godišnja financijska izvješća pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi. Svaki član ima, za vrijeme od 14 dana prije ispitivanja godišnjih financijskih izvješća u skupštini društva ili prije isteka roka za donošenje o tome odluke članova društva pisanim putem, pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva.

14. Ističući ovaj razlog ništetnosti odluka skupštine tužitelj se poziva na povredu prava na obaviještenost. Međutim, s obzirom na ostale činjenice u postupku, a naročito s obzirom na to da se povreda odnosno realizacija ovog zakonskog prava ostvaruje drugačijim pravnim putevima, ovaj sud smatra kako pobijane odluke skupštine nisu ništetne iz ovog razloga. Isto tako, tužitelj zapravo ničim nije dokazao da je to njegovo pravo povrijeđeno osim samog navođenja povrede. Da bi ovaj sud smatrao da je tužiteljevo pravo na obaviještenost povrijeđeno morao bi isti prvenstveno istaknuti koju to dokumentaciju društva, taksativno nabrojenu, nije dobio na uvid i upravo to zatražiti od uprave društva – dokazujući, naravno, da njegovim zahtjevima nije udovoljeno. Ništa od navedenoga, pored paušalnog isticanja tog razloga, u ovom postupku nije dokazano.

15. Nadalje, prema odredbi čl. 445. st. 1. ZTD ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.

16. S obzirom na sve izneseno tijekom ovoga postupka, tužitelj nije dokazao da je ovo zakonsko pravilo povrijeđeno prilikom donošenja osporavanih odluka.

17. Naime, činjenica da je tužitelj napustio skupštinu prije glasanja, sukladno pozitivnoj sudskoj praksi, ne utječe na valjanost tamo donesenih odluka, jer bi, logično, na takav način, svatko mogao sabotirati donošenje odluka s kojima se ne slaže, a utjecati na donošenje odluka s kojima se slaže (tako i odluka Visokog trgovačkog suda posl. br. Pž-1076/04 i dr.).

18. Prema odredbi čl. 445. st. 5. ZTD-a na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.

19. Tužitelj se, upućujući na ništetnost odluka skupštine tuženika poziva, među ostalima i na ovu odredbu ističući kako zastupnica po zakonu tuženika, Vesna Hrunčev-Pešušić, nije mogla glasovati za odluku kojom se nju opoziva kao člana uprave i imenuje likvidatorom društva.

20. Međutim, ovaj sud smatra kako je taj stav tužitelja neispravan, jer pobijana odluka nije odluka kojom se Vesni Hrunčev-Pešušić pribavlja neka korist ili kojom ju se oslobađa neke obveze. Čak i sukladno pozitivnoj sudskoj praksi nema razloga da se članu uprave zabrani glasovanje za odluku kojom se odlučuje o njegovom opozivu. Isto tako, po stavu ovoga suda, tužitelj nije dokazao kako bi to točno činjenica da je postala likvidator društva, naspram ranijeg člana uprave, za tužiteljicu predstavljala korist.

21. Tužitelj se, osporavajući odluke donesene na skupštini, osvrnuo i na razlog iz čl. 444. toč. 2. navodeći kako je pravodobno predložio dopunu dnevnog reda koja nije uvažena iz kojeg razloga smatra da skupština ni nije sazvana na pravi način.

22. Iz odredbe čl. 444. toč. 2. proizlazi da se na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština mogu donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva.

23. Sud smatra kako tužitelj nije dokazao da je prilikom sazivanja odnosno održavanja skupštine i donošenja osporavanih odluka povrijeđena naprijed citirana odredba ZTD-a. Svi članovi društva morali bi biti prisutni (odnosno zastupljeni) za slučaj da skupština nije uredno sazvana – što tužitelj nije dokazao u ovom postupku – odnosno da članovi društva nisu stavili zahtjev za odlučivanja najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva – a sudu nije jasno na koju točno činjenicu tužitelj upućuje kad se poziva na ovu okolnost kod osporavanja odluka skupštine društva tuženika.

24. Zaključno, a u odnosu na navod tužitelja da se na skupštini odluke donose 2/3 većinom, a od kojeg je navoda naknadno odustao jer je istakao kako je utvrdio da je javni bilježnik samoinicijativno izmijenio tu odredbu društvenog ugovora – za istaći je kako uvidom u kompletan spis osnivanja društva tuženika iz sudskog registra sud nije pronašao navedenu odredbu, niti ranije, počevši od statuta društva donesenog još 19. prosinca 1994. Naknadno je bilo više izmjena pa i samog društvenog ugovora, nakon usklađivanja sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima u kojima također, i to kako onda tako i danas, nije bilo navedene odredbe.

25. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno te rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

26. Naime, sud smatra kako tužitelj nije dokazao da bi odluke skupštine društva tuženika donesene 22. svibnja 2023. trebalo poništiti. Ista je uredno i u skladu sa ZTD-om zakazana, prisutnost odnosno glasovanje je također izvršeno u skladu s odredbama ZTD-a. Činjenica tužiteljevog napuštanja skupštine nije od utjecaja na valjanost donesenih odluka, a kako je ranije obrazloženo. Zaključno, ovaj sud je stava kako je činjenični supstrat tužbe isključivo tužiteljevo nezadovoljstvo donesenim odlukama, na što ukazuje i činjenica postojanja drugih postupaka između tužitelja, tuženika i zastupnice po zakonu tuženika, međutim, tužitelj nije uspio dokazati da bi njegovo nezadovoljstvo imalo potkrjepu u nepravilnostima koje bi eventualno dovodile do povrede zakonskih odredbi i posljedično do poništenja donesenih odluka skupštine.

27. Slijedom svega navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i 164. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15; u daljnjem tekstu: Tarifa) pa je tako tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 25 bodova (Tbr. 8. toč. 1.) i trošak zastupanja na ročištima održanim 19. ožujka 2024. i 24. travnja 2024. od po 25 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), prema vrijednosti predmeta spora, što uz važeću vrijednost boda od 2,00 eura, te uz pripadajući PDV ukupno iznosi 187,50 eura.

29. Slijedom navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zadru 3. lipnja 2024.

Sutkinja

Katarina Zdunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, pismeno, u 3 istovjetna primjerka.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

DNA:

- Tužitelju po pun. uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura

- Tuženiku po pun.

Broj zapisa: 9-30868-8a888

Kontrolni broj: 09ecd-221d6-73257

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=KATARINA ZDUNIĆ, L=ZADAR, O=TRGOVAČKI SUD U ZADRU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.