Poslovni broj: Usž-3139/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice D. biskupija-D. R., D., kojeg zastupa opunomoćenik A. M., odvjetnik u D., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnji ured, Z., radi prigovora na izlaganje katastarskih podataka, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1765/2023-5 od 29. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1765/2023-5 od 29. rujna 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom (točkom I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, Klasa: UP-II-932-04/22-06/44 URBROJ: 541-11/2-23-2 od 15. lipnja 2023. i odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova tog spora (točkom II. izreke). Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar D. KLASA: UP/I-932-04/22- 03/31 URBROJ: 541-30-02/11-22-2 od 2. svibnja 2022., kojim je odbijen prigovor broj 128 uložen na podatke nove izmjere katastarske općine G. u odnosu na k.č. 514 k.o. G.
2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga ističući u bitnom da je presuda donesena protivno odredbi članka 36. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS). Pojašnjava da je u tužbi osporila činjenice na temelju kojih su donesena rješenja, a tužiteljica u tužbi i tuženik u odgovoru na tužbu nisu izrijekom zahtijevali donošenje presude bez održavanja rasprave. Tako je tužiteljica u tužbi osporila okolnost da za predmetnu novoformiranu katastarsku česticu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, a novoformirana katastarska čestica na kojoj je izgrađena građevina je takvog oblika i površine da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu građevine. Također, isticala je da prilikom katastarske izmjere nisu uzeti u obzir dokumenti i akti prostornog uređenja, kao poseban pravni režim koji je uspostavljen na novoformiranoj katastarskoj čestici temeljem posebnog propisa, Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.-ZPU).
2.1. Smatra da je povrijeđeno načelo usmene rasprave propisano odredbom članka 7. ZUS-a. Naglašava da su posebni pravni režimi uspostavljeni na katastarskim česticama, odnosno nekretninama, sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja za Republiku Hrvatsku. Upućuje na odredbu članka 157. stavka 1. ZPU prema kojoj se parcelacija građevinskog zemljišta provodi u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Pojašnjava da je tijekom postupka utvrđeno da se k.č. 514 k.o. G. formira u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. G. od dijelova čest. zem. 348/111 i 348/110 k.o. G. prema podacima tzv. stare izmjere te ima ukupnu površinu 332m² (šuma) koja se nalaze unutar građevinskog područja naselja prema podacima Prostornog plana Nacionalnog parka „Mljet“ („Narodne novine“, broj 23/01.), kao posebnog pravnog režima na tim nekretninama koji je uspostavljen temeljem odredbi ZPU u svezi s odredbama Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.). Navedeno je prvostupanjski sud zanemario, a iz kojeg razloga upućuje na načelo tzv. „jednakosti oružja“. Napominje da se nije pristupilo terenskom očevidu po izjavljenom prigovoru, niti je s ostalim zainteresiranim osobama postignut dogovor temeljem kojeg bi se eventualno obilježile međe na terenu pa izvoditelj geodetskih radova nije bio ovlašten uopće snimati međe novoformiranih čestica, a da je ovlaštenica prava na povrat nekretnine katastarske oznake k.č. 348/110 k.o. G., radi čega je i ovlaštena prigovarati obliku i površini. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu. Traži trošak sastava žalbe.
3. Tuženik se nije očitovao o žalbi tužiteljice, iako je dostava poziva istom uredno iskazana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. ZUS-a), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude. Pri tome je prvostupanjski sud, pozivajući se na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“,16/07., 124/10., 121/16. i 9/17.-dalje: ZDIKN) za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima spisa predmeta.
6. Prvenstveno Sud nalazi neosnovanim i prigovor tužiteljice da je u ovom upravnom sporu trebalo održati raspravu. Naime, prema odredbi članka 36. točka 4. ZUS-a, sud može presudom riješiti spor bez rasprave ako tužitelj osporava samo primjenu prava, činjenice su nesporne, a stranke u tužbi i u odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave.
6.1. Iako tužiteljica u tužbi navodi da osporava rješenje tuženika s osnove pogrešno utvrđenog činjenog stanja u upravnom postupku, ona suštinski osporava pravnu kvalifikaciju utvrđenih činjenica, smatrajući da ima mjesta promjeni odredbe članka 157. stavka 1. ZPU, pa prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 36. točke 4. ZUS-a nije počinio povredu iz odredbe članka 66. stavka 2. ZUS-a
7. Prema podacima spisa predmeta Odlukom o katastarskoj izmjeri na području Općine Mljet za katastarsku općinu Goveđari („Narodne novine“, broj 9/05.) započeta je nova katastarska izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga na tom području.
8. Tužiteljica je na utvrđene podatke nove katastarske izmjere za katastarsku česticu 514 k.o. G. uložila prigovor kojim je osporavala oblik i površinu predmetne čestice. Po prigovoru tužiteljice, suprotno žalbenim navodima, obavljen je terenski uviđaj 28. listopada 2021., u skladu s odredbom članka 46. stavka 7. ZDIKN, kojem, iako uredno pozvana tužiteljica nije pristupila. Tom prilikom je utvrđeno da tužiteljica nije obilježila međe te katastarske čestice vidljivim trajnim oznakama.
9. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda osnovano je zaključeno da su ispunjene pretpostavke za odbijanje prigovora na predmetnu novu katastarsku izmjeru. Naime, ovaj Sud prihvaća utvrđenja upravnih tijela i prvostupanjskog suda da je predmetna katastarska čestica oblikom i površinom pravilno izračunata iz koordinata snimljenih lomnih točaka međa, te da međa predmetne parcele nije na drugačiji način naknadno obilježena.
10. S obzirom na odredbu članka 45. ZDIKN, na kojoj je i zasnovana prvostupanjska presuda, kao i utvrđeno činjenično stanje, nisu od utjecaja na zakonitost rješenja javnopravnih tijela donesenih u postupku povodom prigovora na katastarsku izmjeru žalbeni navodi tužiteljice koji se odnose na postupak parcelacije i utvrđivanja zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade.
11. Slijedom svega izloženog, Sud nije našao osnove ocijeniti nezakonitom osporenu presudu prvostupanjskog suda.
12. Budući da tužiteljica nije uspjela sa svojom žalbom, to je njezin zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe trebalo odbiti kao neosnovan, na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavak 1. i 79. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu. 29. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić, v.r.
