Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-214/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marine Tante, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Eugena Škunce, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. V. OIB: …., iz R., B. F. 18/5 iz R., zastupanog po punomoćnicima- odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M. i Š. d.o.o. iz Z., M. cesta 103, protiv tuženika C. osiguranje d.d. OIB: ….., Z., V. J. 33, zastupanog po punomoćniku M. B., mag. iur., zaposleniku tuženika, temeljem generalne punomoći Su-715/21, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-917/2019-52 od 30. ožujka 2023., u sjednici održanoj 29. svibnja 2024.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 917/2019-52 od 30. ožujka 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

II O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 4.449,93 EUR / 33.528,00 kn1 s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana podizanja tužbe pa do isplate, kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak ovog postupka u iznosu od 250,00 EUR / 1.883,62 kn1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.03.2023. do isplate, s tim da se stopa zatezne kamate određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primijene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. U žalbi ističe da je pobijanom presudom ostvaren žalbeni razlog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Naime, tužba je podnesena 5. travnja 2019., a odgovor na tužbu 24. travnja 2019. u kojem je predložila saslušati svjedoke M. Š., kao neposrednog rukovoditelja tužitelja te I. T., voditelja službe za zaštitu na radu kod poslodavca tužitelja. Nadalje, na pripremnom ročištu tuženik je ostao kod iznesenih navoda i prijedloga, a prvostupanjski sud je prihvatio dokazne prijedloge stranaka te je prethodni postupak zaključio. U podnesku od 19. travnja 2021. (pogrešno navedeno 19. travnja 2019.) tuženik je ustrajao na saslušanju predloženih svjedoka, a u slučaju da poslodavac tužitelja ne bude u mogućnosti doći do saznanja o adresi svjedokinje M. Š. predlaže zatražiti podatak o imenu trenutno neposrednog rukovoditelja službe u kojoj je tužitelj radio u trenutku štetnog događaja, kao i osobe koja radi na radnom mjestu voditelja službe zaštite na radu radi njihovog saslušanja na okolnost predviđenih i provedenih mjera zaštite na radu i pravila i uputa u postupanju u radu. Navedene nove dokazne prijedloge tuženik je predložio i na ročištu za glavnu raspravu održanom 30. kolovoza 2021. te je raspravnim rješenjem sud navedene dokazne prijedloge tuženika prihvatio te tijekom postupka saslušao predložene svjedoke M. (Š.) Z. i I. T. te svjedoke predložene od tuženika nakon zaključenja prethodnog postupka – B. G. i T. T.. Žalitelj upućuje na odredbu čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku navodeći da je opisanim postupanjem prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka zbog čega je pobijana presuda u cijelosti nezakonita. Prvostupanjski sud je na iskazima svjedoka B. G. i T. T. utemeljio prvostupanjsku presudu iako se ne radi o dokaznim prijedlozima koje tuženik bez svoje krivnje nije mogao predložiti do zaključenja prethodnog postupka. Tuženik je osiguranik poslodavca te je još u trenutku podnošenja odgovora na tužbu odnosno do zaključenja prethodnog postupka mogao raspolagati podacima o svjedocima koje će predložiti radi saslušanja na okolnost utvrđivanja činjeničnih navoda iz odgovora na tužbu, a što je isti propustio učiniti, već je navedene svjedoke predložio nakon što je prethodni postupak već bio zaključen. U odnosu na imenovane svjedoke B. G. i T. T. ističe se i to da je sud zanemario uzeti u obzir činjenicu da se predmetni štetni događaj dogodio 6. travnja 2016. i da u trenutku štetnog događaja svjedoci nisu bili zaposlenici P. d.d. Ukazuje na iskaz tužitelja i u svezi s time sadržaj prijave ozljede na radu radi čega utvrđenje prvostupanjskog suda da iz dokumentacije koja prileži spisu ne proizlazi da su se u vrijeme štetnog događaja na rampi nalazile neke palete je u potpunosti pogrešno, budući da isto ne proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu. Smatra da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo pozivajući se na Zakon o zaštiti na radu prema kojem po načelu objektivne odgovornosti odgovara poslodavac i da na istu ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. U konkretnom slučaju da je tužitelj stradao na radu prilikom obavljanja redovitog rada na koji je upućen od strane poslodavca te je svoj rad obavljao na uobičajeni način sukladno tadašnjim uputama i pravilima poslodavca. Tijekom postupka da nije utvrđeno da se tužitelj prilikom obavljanja radnih zadataka na istovaru i utovaru robe ne bi pridržavao uputa i pravila poslodavca što da znači da je u konkretnom slučaju isključiva odgovornost za nastanak štetnog događaja na poslodavcu koji je propustio osigurati uvjete za siguran rad radnika. Nastavno na navedeno da je nezakonita i odluka o trošku. Predlaže drugostupanjskom sudu pobijanu presudu preinačiti na način da tužbeni zahtjev prihvati, podredno presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troška žalbenog postupka tužitelju.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda osnovanim se nalazi žalbeni razlog iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.).

5.1. Naime, odredbom čl. 299. ZPP određeno je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (st. 1.).

5.2. Stavkom 2. istog članka određeno da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, s time što je u st. 3. istog članka propisano da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno st. 2. toga članka sud neće uzeti u obzir.

6. Naime, predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete u iznosu od 4.449,93 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana podizanja tužbe pa do isplate, a koji zahtjev tužitelj temelji na činjenici da je 6. travnja 2016. na radnom mjestu kod osiguranika tuženika zadobio tjelesne ozljede zbog čega da mu je nastala imovinska i neimovinska šteta u navedenom iznosu.

7. U odgovoru na tužbu tuženik pobija navode tužitelja tvrdnjom da je za štetu isključivo odgovoran sam tužitelj te u prilog tih tvrdnji predlaže dokaze, pa između ostalih saslušanje svjedoka M. Š. neposredne rukovoditeljice tužitelja i I. T., voditelja službe za zaštitu na radu kod poslodavca tužitelja, a koje je dokazne prijedloge prvostupanjski sud prihvatio na ročištu održanom dana 11. rujna 2019. te zaključio prethodni postupak.

8. Točno je da je prvostupanjski sud obaviješten (l. s. 47) da svjedok I. T. više nije zaposlenik P. d.d. od 24. lipnja 2019. od kada je u mirovini, odnosno da svjedokinja M. Š. više nije djelatnica P. d.d. i da njezina adresa nije poznata. Slijedom navedenog tuženik je 30. listopada 2019. (l. s. 50) obavijestio prvostupanjski sud da nije u mogućnosti doći do saznanja o novim adresama imenovanih svjedoka te je predložio da se zatraži podatak od P. d.d., supermarket u Đ., o osobi neposrednog rukovoditelja i voditelja službe zaštite na radu.

9. Međutim, u procesnopravnoj situaciji kada je prvostupanjski sud ipak utvrdio podatke za svjedokinju M. Z. rođ. Š. (l. s. 64) odnosno I. T. (l.s. 59) te ročišnim rješenjem od 30. kolovoza 2021. odredio izvesti dokaz njihovim saslušanjem zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Zadru odnosno Općinskim sudom u Đakovu - pogrešno je primijenio odredbu čl. 299. st. 1. i 2. ZPP kada je na istom ročištu 30. kolovoza 2021. odlučio pribaviti i podatke od poslodavca tužitelja Plodine d.d. o osobi neposrednog rukovoditelja službe u kojoj je tužitelj radio u trenutku štetnog događaja, kao i osobi koja radi na radnom mjestu voditelja službe zaštite na radu te odlučio da će se isti saslušati kao svjedoci.

10. Samo izuzetno stranke mogu tijekom glavne rasprave predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, što u konkretnom ne proizlazi iz spisa predmeta.

11. Po mišljenju ovog suda izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka B. G. i T. T. nema značaj dokaza predloženog radi utvrđenja pomoćnih činjenica odnosno činjenica kojima se može utvrditi posredno relevantna činjenica i time provjeriti vjerodostojnost iskaza svjedoka i tužitelja koji su saslušani tijekom glavne rasprave odnosno nakon zaključenja prethodnog postupka u kojem slučaju sud ne bi mogao odbiti izvođenje takvog dokaza iako je taj dokaz predložen nakon zaključenja prethodnog postupka (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj 235/2022-4 od 28. studenoga 2023.).

12. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 299. st. 1. i 2. ZPP odnosno protivno odredbi čl. 299. st. 3. ZPP nove dokaze saslušanjem imenovanih svjedoka koji su predloženi tijekom glavne rasprave protivno st. 2. tog članka – uzeo u obzir što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke radi čega se osnovanim nalazi izneseni žalbeni razlog odnosno počinjena je relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 299. ZPP.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka te ocijeniti izvedene dokaze i donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

14. Slijedom iznesenog odlučeno je kao pod toč. I izreke ove drugostupanjske odluke primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP.

15. Odluka o troškovima postupka iz toč. II izreke ove drugostupanjske temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP

U Zadru, 29. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Tanta