Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pr-36/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice L. C., OIB … iz P., B. H. 23, koju zastupaju punomoćnici M. N. T. i M. B., odvjetnici ZOU iz S., S. i A. R. 32, protiv tuženice R. H., Ministarstvo pravosuđa i uprave, OIB 72910430276, koju zastupa O D O u V. G., V. G., T. kralja T. 36, radi isplate, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 18. travnja 2024. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zakonskog zastupnika tuženika, 28. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici R. H., M. p i u da tužiteljici L. C. isplati na ime razlike plaće, za period od 1. svibnja 2020. do 31. ožujka 2022., iznos od 864,34 eur bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to:

57,35 eur počevši od 15.7.2020. pa do isplate

156,71 eur počevši od 15.8.2020. pa do isplate

17,58 eur počevši od 15.11.2020. pa do isplate

103,18 eur počevši od 15.1.2021. pa do isplate

66,57 eur počevši od 15.3.2021. pa do isplate

49,36 eur počevši od 15.4.2021. pa do isplate

47,16 eur počevši od 15.5.2021. pa do isplate

16,45 eur počevši od 15.6.2021. pa do isplate

125,92 eur počevši od 15.9.2021. pa do isplate

41,13 eur počevši od 15.10.2021. pa do isplate

31,44 eur počevši od 15.11.2021. pa do isplate

58,74 eur počevši od 15.1.2022. pa do isplate

77,59 eur počevši od 15.2.2022. pa do isplate

15,43 eur počevši od 15.3.2022. pa do isplate

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u dosuđenom bruto iznosu, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice L. C. u dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženici R. H., M. p i u da tužiteljici L. C. isplati na ime razlike plaće i naknade za pripravnost, za period od 1. svibnja 2020. do 31. ožujka 2022., iznos od 3.039,78 eur bruto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u dosuđenom bruto iznosu, sve u roku 15 dana."

III. Nalaže se tuženici R. H., M. pravosuđa i uprave da tužiteljici L. C. naknadi trošak vještačenja u iznosu od 331,81 eur, sa zateznom kamatom od po stopi koja se određuje, za svako dana donošenja presude do isplate

polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja.

Obrazloženje

1. Tužiteljica L. C. podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženice R. H., M. p i u, radi isplate.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je poslove svog radnog mjesta u utuženom razdoblju od 01. kolovoza 2018. do 27. travnja 2022., obavljala na adresi F. H. … u S., u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, od ponedjeljka do petka u vremenu od 7,30 sati do 15,30 sati, odnosno u vrijeme računanja ljetnog radnog vremena od lipnja do rujna u vremenu od 7,00 sati do 15,00 sati. 2 Pored navedenoga, tužiteljica je, u utuženom razdoblju od 01. kolovoza 2018. do 27. travnja 2022., obavljala i poslove svog radnog mjesta u vidu radnji u prethodnom postupku koje ne trpe odgodu i to u obliku tzv. „pasivnog“, odnosno „aktivnog“ dežurstva (služba dežurstva), a koje poslove obavlja nakon završetka redovnog radnog vremena državnog odvjetništva, ovisno o mjesečnom rasporedu dežurstva u radne dane te u dane tjednog odmora (subotom i nedjeljom) i u dane koji su zakonom određeni kao blagdani i neradni dani, sve sukladno članku 52. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“ broj 5/14 i 123/15) odnosno članku 64. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“ 128/19). Sukladno Odluci o radu službe dežurstva za područje nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Sisku koju je donijelo Županijsko državno odvjetništvo u Sisku pod brojem A-50/15-7, od 6. srpnja 2018., poslove dežurstva Općinsko državno odvjetništvo u Sisku obavlja radnim danom u vremenu od 15,30 sati do 07,30 sati sljedećeg radnog dana (u vrijeme računanja ljetnog radnog vremena od lipnja do rujna u vremenu od 15,00 sati do 07,00 sati sljedećeg radnog dana), a blagdanom i neradnim danom neprekidno, obaveznom nazočnošću u mjestu sjedišta državnog odvjetništva. Protokol o zajedničkom radu policije i državnog odvjetništva tijekom prethodnog i kaznenog postupka koji je u primjeni od 1. rujna 2011. (dalje u tekstu: Protokol) te Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZKP) propisuju da policijski službenik ima dužnost izvješćivanja dežurnog državnog odvjetnika o pojedinim okolnostima, temeljem čega dežurni državni odvjetnik u pojedinim situacijama mora zaprimiti obavijest (primjerice članak 108. i 109. ZKP-a) dok u pojedinim situacijama (primjerice članak 17., 18. i 35. Protokola) dežurni državni odvjetnik mora odmah postupati. Dežurni zamjenik državnog odvjetnika nakon redovnog radnog vremena i provedenih aktivnih sati dežurstva u zgradi Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, u dane kada je to određeno rasporedom dežurstava, obavlja poslove svog radnog mjesta na način da je obvezan konstantno boraviti u svojoj kući ili stanu, zadužuje prenosivi službeni mobitel broja …. te mora biti neprestano raspoloživ telefonskim putem pripadnicima redarstvene vlasti i drugih tijela, kao i raspoloživ da u svakom trenutku odmah dođe u prostorije državnog odvjetništva ili na drugo mjesto radi poduzimanja radnji koje ne trpe odgodu. Dežurni zamjenik državnog odvjetnika je tijekom „pasivnog“ dežurstva u svako doba dana i noći raspoloživ da zaprimi dojave policijskih službenika o uhićenju pojedinih osoba, dojave pritvorskog nadzornika o zaprimanju uhićenih osoba u pritvorsku jedinicu, dojave policije o potrebi odgode obavještavanja osoba na rok od 12 sati u slučaju hitne potrebe, dojave policije o početku kriminalističkog istraživanja, odnosno o zaprimanju kaznenih prijava, zatim pozive policijskih službenika u pogledu konzultacija vezano za postupanje tijekom izvida. Opisano postupanje dežurnog zamjenika je znatno intenzivirano unutar roka od 24 sata u kojem je policija dužna provesti kriminalističko istraživanje nad uhićenikom, budući tada, u pravilu, dolazi do većeg broja telefonskih poziva između policijskih službenika i dežurnog zamjenika, a navedeno postupanje se nije bilježilo niti u aktivu. Osim toga, tijekom „pasivnog“ dežurstva dežurni zamjenik državnog odvjetnika zaprima dojave policijskih službenika iz kojih proizlazi obveza izlaska na mjesto događaja radi obavljanja očevida i to odmah po primitku obavijesti o događaju. Dežurni zamjenik državnog odvjetnika u svakom trenutku može dobiti poziv od policijskog službenika, temeljem kojeg poziva je dužan odmah izaći na mjesto događaja, a što se, povodom dojava o prometnim nesrećama sa poginulim osobama te ozljedama na radu sa smrtnom posljedicom, u više navrata i dogodilo. Služba „aktivnog“ dežurstva u Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku podrazumijeva dežurstvo u zgradi državnog odvjetništva prema rasporedu te obavljanje službene radnje zamjenika državnog odvjetnika koja ne trpi odgodu izvan zgrade državnog odvjetništva, na način kako je to propisano člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika („Narodne novine“ broj 35/15) odnosno člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika („Narodne novine“ broj 64/19). Primjerice, radi se o provođenju dokaznih radnji prvog ispitivanja okrivljenika, podnošenja prijedloga sucu istrage za određivanje dokaznog ročišta ili izdavanja naloga za pretragu, podnošenje prijedloga za određivanje istražnog zatvora kao i pristup ročištu za određivanje istražnog zatvora, prisustvovanje provođenju očevida, pretraga i slično. Unatoč tome što tužiteljica tijekom dežurstva obavlja poslove svog radnog mjesta izvan punog radnog vremena, navedeni posao nije joj plaćen sukladno odredbama Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22 – dalje: Zakon o radu) s pripadajućim uvećanjima za prekovremeni rad te rad subotom, nedjeljom i praznicima. Štoviše, takav joj je rad plaćen znatno manje od rada obavljenog tijekom redovnog radnog vremena iako je riječ o prekovremenom radu te radu subotom, nedjeljom i praznicima. Za rad u dežurstvu tužiteljici se isplaćuju tzv. naknade za „aktivno“ i „pasivno“ dežurstvo, a koje su naknade propisane Pravilnikom o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika („Narodne novine broj 35/15) te Pravilnikom o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika („Narodne novine broj 64/19). 11. Naknada za tzv. „pasivno“ dežurstvo iznosi 6,00 kuna bruto za svaki sat izvan radnog vremena, odnosno 7,50 kuna bruto za svaki sat određen u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane. Za svaki sat tzv. „aktivnog“ dežurstva propisan je iznos od 37,50 kuna bruto radnim danom izvan radnog vremena, a iznos od 45,00 kuna bruto za tzv. „aktivno“ dežurstvo u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane. S obzirom da vrijeme dežurstva predstavlja radno vrijeme i prekovremeni rad, za takav rad tužiteljici mora pripasti plaća koja, sukladno odredbi članka 10. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ broj 67/18 i 21/22) mora biti uređena zakonom te ni u kom slučaju ne može biti manja od plaće za rad u redovnom radnom vremenu, kao što je trenutno slučaj. Razlozi zbog kojih tužiteljica smatra da njezin cjelokupni rad u dežurstvu predstavlja prekovremeni rad su sljedeći: 1.) Odredbom članka 60. stavka 1. Zakona o radu propisano je da je radno vrijeme ono vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Dežurni zamjenik državnog odvjetnika je tijekom tzv. „pasivnog“ dežurstva spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, iz razloga što policijski službenici imaju dužnost da, sukladno odredbama ZKP-a i Protokola, izvijeste dežurnog državnog odvjetnika o pojedinim okolnostima, a što i čine, u svako doba dana i noći te dežurni državni odvjetnik ima dužnost postupati sukladno odredbama ZKP-a. Naglašavamo da dežurni zamjenik državnog odvjetnika, tijekom dežurstva u neradno vrijeme, provodi isključivo radnje koje ne trpe odgodu, dakle, dužan je postupati odmah i bez odgode. Nadalje, dežurni zamjenik državnog odvjetnika se tijekom „pasivnog“ dežurstva mora nalaziti "na drugom mjestu koje odredi poslodavac" iz razloga što je sukladno odluci poslodavca obvezan biti nazočan u mjestu sjedišta državnog odvjetništva. Stoga, primjenom citirane odredbe članka 60. stavka 1. Zakona o radu, rad tužiteljice u dežurstvima predstavlja radno vrijeme, odnosno u konkretnom slučaju, prekovremeni rad u smislu članka 65. Zakona o radu te rad nedjeljom i praznicima slijedom čega za isti sukladno članku 94. istog zakona, tužiteljica ostvaruje pravo na povećanu plaću. U dugogodišnjoj praksi Suda Europske unije zauzet je jasan stav da Direktiva 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena od 4. studenog 2003., koja je implementirana u pravni poredak Republike Hrvatske, propisuje da je radno vrijeme vremensko razdoblje u kojem radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove i zadatke u skladu s nacionalnim propisima i/ili praksom. Taj pojam treba razumjeti kao suprotan vremenu odmora jer su ta dva pojma međusobno isključiva, imajući u vidu činjenicu da navedena Direktiva u čl. 2. t. 1. ne predviđa međukategoriju između radnog vremena i vremena odmora. Nadalje, u odnosu na konstitutivni element pojma „radnog vremena“ u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2003/88, prema kojemu radnik mora biti na raspolaganju poslodavcu, Sud Europske unije navodi da je odlučujući čimbenik činjenica da je radnik dužan biti fizički prisutan na mjestu koje odredi poslodavac i biti na raspolaganju tom poslodavcu kako bi odmah mogao pružiti odgovarajuće usluge u slučaju potrebe. Stoga, kako bi se za radnika moglo smatrati da je na raspolaganju svojem poslodavcu, taj radnik mora biti u situaciji u kojoj je pravno obvezan postupiti po uputama svojeg poslodavca i za njega obavljati poslove. Tako je Sud u presudi posl. br. C-518/15 od 21. veljače 2018. (V. de N. protiv R. M.) utvrdio da među značajkama pojma „radno vrijeme“ nije intenzitet posla koji obavlja radnik, već je odlučujući čimbenik taj da je poslodavac radnika obvezao na fizičku prisutnost u određenom mjestu i dostupnost u slučaju potrebe hitnog pružanja odgovarajućih usluga. Takve obveze koje radnicima onemogućavaju odabir mjesta boravka u razdoblju dežurstva treba smatrati dijelom izvršavanja njihovih dužnosti. U tom je postupku Sud utvrdio da je obveza fizičke prisutnosti na određenom mjestu koju je nametnuo poslodavac, a koja u zemljopisnom i vremenskom smislu proizlazi iz nužnosti dolaska na mjesto rada u roku od 8 minuta, takve naravi da objektivno ograničava mogućnost radnika da se posveti svojim osobnim i društvenim interesima. Stoga je Sud zaključio da dežurstvo koje radnik obavlja u svojem domu uz obvezu javljanja na pozive poslodavca u roku od osam minuta, što znatno ograničava mogućnost obavljanja drugih aktivnosti, valja smatrati „radnim vremenom”. Potpuno jednak stav zauzeo je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci, broj: U III-4568/2017, od 17. travnja 2019., u kojoj je izrijekom naveo da su „…pasivna dežurstva pravosudnih dužnosnika i liječnika uređena specijalnim propisima te potpadaju ex lege pod aktivitet zaposlenika koji ovisi o trenutnim potrebama službe te se ne smatraju dnevnim odmorom, neovisno ostvarnom angažmanu dežurnih pravosudnih dužnosnika i liječnika tijekom noći.“ U obračunskim platnim listama tužiteljici su odrađeni sati dežurstva jasno navedeni pored redovnog mjesečnog fonda sati te su ubrajani u ukupni mjesečni fond odrađenih sati. Slijedom navedenog, sasvim je jasno da sati odrađenog dežurstva predstavljaju dodatno radno vrijeme, odnosno prekovremene sate, kako je i sama tuženica navodila u obračunskim listama. Zaključno, iako prekovremeni rad predstavlja institut koji je potrebno koristiti samo u nepredvidivim i izvanrednim okolnostima koje poslodavac nije mogao izbjeći, u konkretnom slučaju postao je način svakodnevne organizacije rada, koji rad je tuženik planirao mjesec dana unaprijed putem liste dežurstva, ali koji rad ne isplaćuje u povećanom iznosu sukladno odredbi članka 94. Zakona o radu. 16. Podredno ističe da, čak i ako Sud zauzme stajalište da vrijeme koje je tužiteljica provela u tzv. „pasivnom“ dežurstvu predstavlja pripravnost u smislu odredbe članka 60. stavak 2. Zakona o radu, tuženica ni u tom slučaju nije isplatila tužiteljici primjerenu naknadu za takvu pripravnost. Naime, odredbom članka 60. stavak 3. Zakona o radu propisano je da se visina 6 naknade za vrijeme pripravnosti uređuje ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, a što kod tužiteljice nije slučaj, obzirom da joj se naknada za tzv. „pasivno dežurstvo“ određuje Pravilnikom o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, u iznosu 6,00 kuna bruto za svaki sat izvan radnog vremena, odnosno 7,50 kuna bruto za svaki sat određen u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane. Takva naknada nije primjerena uzimajući u obzir obveze tužiteljice za vrijeme dežurstva te sva ograničenja koja su joj pri tome nametnuta. Naime, tužiteljica za vrijeme dežurstva u svako doba mora biti raspoloživa putem telefona zbog čega joj je znatno ograničeno bilo kakvo planiranje i upravljanje slobodnim vremenom, odabir mjesta boravka i vršenje bilo kakvih aktivnosti tijekom kojih ne bi bila odmah dostupna. Štoviše, određivanjem vrijednosti sata pripravnosti tužiteljice u fiksnom iznosu od 6,00 kn odnosno 7,50 kuna bruto, tuženica marginalizira vrijednost slobodnog vremena tužiteljice pa se stoga ističe kako bi primjereni model za obračun naknade za pripravnost tužiteljice bio onaj po kojemu se naknada za pripravnost isplaćuje državnim službenicima i namještenicima u iznosu od 10 % bruto satnice za svaki sat pripravnosti, temeljem odredbe članka 38. stavak 7. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Stoga tužiteljica u ovom slučaju ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev prije nego što dođe do navedenih podataka i prije nego se provede odgovarajuće vještačenje, nakon čega će tužiteljica odrediti visinu novčane tražbine čiju isplatu traži ovom tužbom. Tužiteljici uz glavnicu pripadaju i zakonske zatezne kamate koje će se također odrediti naknadno nakon provedenog vještačenja i u roku koji odredi sud.

3. U odgovoru na tužbu tuženica ističe da je tužiteljica obnašala dužnost zamjenice općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku od 15. srpnja 2018. do 27. travnja 2022., čija prava i obveze su regulirane Zakonom o državnom odvjetništvu (NN broj 67/18, 21/22) odnosno ranije važećim Zakonom o državnom odvjetništvu (NN broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13 i 33/15) i podzakonskim aktima donesenim na temelju navedenih zakona. Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN broj 35/15) donesen na temelju odredaba čl. 135. st. 2. Zakona 2 o sudovima (NN br 28/13 i 33/15) i čl. 46. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu (NN broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13 i 33/15), sukladno kojima je ministru pravosuđa dana ovlast propisati uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske na očevid te obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka. Na snazi je trenutno Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN broj 64/19) donesen na temelju sadržajno istovjetne ovlasti ministra pravosuđa, propisane u čl. 135. st. 2. Zakona o sudovima (NN broj 28/13, 33/15, 82/15, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22) te čl. 103. st. 4. Zakona o državnom odvjetništvu (NN broj 67/18 i 21/22). Po svom sadržaju ovaj Pravilnik ne odstupa od rješenja iz prethodno važećeg Pravilnika, a donesen je s obzirom na činjenicu izmjena zakonskih odredaba u kojima je sadržana osnova za donošenje ovog Pravilnika. Predmetnim Pravilnikom propisana je visina naknada za obavljanje dežurstva pravosudnih dužnosnika, i to ovisno o vremenu i uvjetima u kojima se obavlja, a koje obuhvaća vrijeme izvan redovnog radnog vremena pravosudnih tijela te u vrijeme tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane, razmjerno broju provedenih sati. U tom smislu je u čl. 2. Pravilnika propisano da se pod aktivnim dežurstvom podrazumijeva rad u zgradi suda i državnog odvjetništva te obavljanje službenih radnji koje ne trpe odgodu izvan zgrade pravosudnih tijela, a pod pasivnim dežurstvom obvezna prisutnost pravosudnog dužnosnika u mjestu sjedišta pravosudnog tijela. Člankom 3. Pravilnika definirano je pravo da se za sat aktivnog dežurstva radnim danom izvan redovnog radnog vremena isplati naknada u iznosu od 37,50 kuna bruto, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane u iznosu od 45,00 kuna bruto, pri čemu se u vrijeme aktivnog dežurstva uračunava i vrijeme provedeno na putu od mjesta sjedišta pravosudnog tijela do mjesta obavljanja službene radnje koja ne trpi odgodu, a koja se obavlja u mjestu različitom od mjesta sjedišta pravosudnog tijela pri čemu se svaki započeti sat računa kao puni sat ako je vrijeme dežurstva bilo duže od 30 minuta. Istim člankom definirano je i pravo da se za sat pasivnog dežurstva radnim danom izvan redovnog radnog vremena isplati naknada u iznosu od 6,00 kuna bruto, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane u iznosu od 7,50 kuna bruto. Rasporede dežurstva za svaki mjesec utvrđuju čelnici pravosudnih tijela, vodeći računa o konkretnim potrebama. Način obavljanja dežurstva utvrđen je odredbama Poslovnika državnog odvjetništva (NN broj 128/19). Članci 64. – 66. Poslovnika državnog odvjetništva uređuju službu dežurstva izvan redovnog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane radi obavljanja radnji koje ne trpe odgodu. Dežurstvo u županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te posebnom državnom odvjetništvu organizira se neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili u pripravnosti, i to radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane prema odluci nadležnog državnog odvjetnika. Županijski državni odvjetnik može uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučiti da poslove dežurstva za potrebe jednog ili više općinskih državnih odvjetništava s područja županijskog državnog odvjetništva preuzme županijsko državno odvjetništvo odnosno da poslove dežurstva obavljaju zajednički općinska državna odvjetništva s područja njegove nadležnosti. Raspored dežurstva utvrđuje nadležni državni odvjetnik te o utvrđenom rasporedu obavještava nadležna tijela, a o obavljanju poslova u dežurstvu vodi se posebna evidencija. Sukladno navedenom, način organizacije i provedbe dežurstva propisan je drugim mjerodavnim propisima, a utvrđivanje konkretnih rasporeda dežurstava je odgovornost čelnika pravosudnih tijela. Dakle, u razdoblju na koje se odnosi predmetna tužba (2018. do 2022.) pitanje naknade za aktivna i pasivna dežurstva koja su obavljali zamjenici državnih odvjetnika za potrebe prethodnog kaznenog postupka bilo je regulirano Pravilnikom o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN broj 35/15), a kasnije Pravilnikom o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN broj 64/19) istog sadržaja i to na način da je bila propisana visina naknade koja se imala isplatiti dežurnim zamjenicima za obavljenu službu dežurstva. U navedenom smislu sadržaj Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u cijelosti je usklađen s drugim važećim propisima, dok je visina naknada utvrđena jedinstveno za sve pravosudne dužnosnike, prema stvarno provedenom vremenu u dežurstvu i to u visini za koju su osigurana sredstva u državnom proračunu. Pravilnik je važeći propis, donesen na temelju i u granicama izričitih zakonskih ovlasti i u tom se smislu navodi tužitelja smatraju neosnovanima.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u rješenje ODO Sisak (stranica 11 spisa), očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora ( stranica 12-14 spisa), odluku ŽDO Sisak (stranica 15-18 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (stranica 19-26 spisa), pravno mišljenje (stranica 35-48 spisa), zapisnik ovog suda br. Pr-31/2023-2 od 21.11.2023. s iskazima svjedoka L. M., I. P. i J. H. te iskazom I. B. (stranica 53-59 spisa), obračunske liste (stranica 67-111 spisa), izjave (stranica 112-136 spisa), presliku knjige dežurstva (stranica137-191 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku V. P., te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

5. Tužiteljica L. C. je iskazala da je zamjenica ODO Sisak u Kaznenom odjelu bila od veljače 2020. do svibnja 2022. te je Županijski državni odvjetnik odredio da ODO Sisak dežura u poslovima vezano za kaznena djela vezana za ODO Sisak i to primjenjuje se od 1.8.2018. Ističe da je tada dežurala te su se dežurstva odvijaju nakon završetka redovnog radnog vremena i to u zimskom radnom vremenu od 15.30-7.30 sati sljedećeg radnog dana, a ljetnom radnom vremenu od 15-7 sati slijedećega dana, vikendom od petka u 15.30 sati odnosno 15 sati do ponedjeljka do 7.30, odnosno 7 sati. Dežuraju i u dane tjednog odmora, blagdana i drugim neradnim danima. Raspored dežurstva je određivao općinski državni odvjetnik, najranije 30 dana unaprijed. Ističe da se radilo o poslovima koje općinski državni odvjetnik odnosno zamjenik radi i u redovnom radnom vremenu, no ti poslovi moraju se obaviti nakon isteka radnog vremena jer ne trpe odgodu zbog kratkih rokova koji su određeni u satima. Ističe da se razlikuju pasivno i aktivno dežurstvo i to za vrijeme dežurstva zadužuje se službeni mobitel kojeg za vrijeme pasivnog dežurstva uvijek moraju imati uz sebe i biti dostupni, odnosno javljati se na isti, pri čemu ističe da na području PU Sisačko moslavačke, a koje je područje njihove nadležnosti postoji 10 policijski postaja i služba kriminalističke policije što znači da ih se konstantno zove na telefon, i to ako je osoba uhićena, ako je potrebno savjetovati se o kvalifikaciji kaznenog djela i koordinirati tijek kriminalističkog istraživanja policije, ako je uhićena osoba predana pritvorskom nadzorniku u kojem slučaju su propisani kratki rokovi za postupanje državnog odvjetništva. Po ZKP-u policija o svakom uhićenju mora obavijestiti odvjetništvo što znači da nas se zvalo u bilo koje doba dana i noći, a isto tako ih se obavještava kod svakog požara i kod svake prometne nesreće, kojom prilikom oni moraju procijeniti da li će rukovoditi provođenjem očevida na licu mjesta ili će dati upute i provođenje očevida prepustiti policiji, koja ih opet o tome telefonski povratno izvještava. Ističe da je aktivno dežurstvo u situacijama kada su dužni primjerice izaći na očevid u situacijama smrti kada se dogodi prometna nezgoda ili kada je smrt posljedica kaznenog djela, u prometnim nesrećama kada je došlo do teških tjelesnih ozljeda, kod ispitivanja okrivljenika koji je uhićen, određuju mjere opreza, kada je potrebno prisustvovati istražnom i dokaznom ročištu kod suca istrage, te policiji naložiti hitne dokazne radnje. Bitniji telefonski pozivi tijekom pasivnog dežurstva se evidentiraju, ne svi i uvijek moraju biti dostupni i nalaziti se u sjedištu ODO Sisak kako bi uvijek u slučaju potrebe bez odgode otišli u zgradu ODO Sisak. Ističem da tako cijelo pasivno dežurstvo zna proći u obavljanju tih poslova i koordiniranju a potom se slijedećeg dana obavljaju radnje u državnom odvjetništvu u aktivnom dežurstvu te ističe da poslije obavljenog dežurstva nema odmora te se nastavlja sa redovnim radom. To pasivno dežurstvo je ograničavajuće jer se cijelo vrijeme treba ponašati kao da si na poslu, paziti da se ne ode negdje gdje nema signala i službeni mobitel mora biti stalno, doslovno u rukama. Ona je tijekom pasivnog dežurstva vodila evidenciju o svakom pozivu i uputi koju je dala. Za svaki telefonski poziv se nije išlo u zgradu ODO Sisak već se dosta posla obavljalo od kuće. Zbog navedenog su bili ograničeni u obiteljskom životu i primjerice nisu mogli odlaziti dalje od mjesta sjedišta ODO Sisak, a njoj je to ujedno bilo komplicirano, obzirom da su joj u utuženom periodu djeca bila mala i uvijek je morala dodatno se organizirati kako bi zbrinula djecu jer nikada nije znala u kojem trenutku će eventualno morati ići od doma zbog potrebe obavljanja neodgodivih radnji u sklopu dežurstva.

6. Svjedokinja L. M., u svom iskazu danom u predmetu ovog suda br. Pr-30/2023, a koji se sukladno suglasnim prijedlozima stranaka koristi kao dokaz i u ovom postupku, iskazala je da je u vremenskom periodu od 1. kolovoza 2018. pa do 18. veljače 2023. obnašala dužnost Općinske državne odvjetnice u ODO Sisak, te je od 2018. temeljem odluke Županijskog državnog odvjetnika rad izvan radnog vremena odnosno u dežurstvu uveden u ODO Sisak, počevši od 1. kolovoza 2018.. Rad u ODO Sisak je organiziran u pet radnih dana u tjednu od ponedjeljka do petka u trajanju od 8 sati dnevno te rad izvan radnog vremena koji traje od kraja radnog vremena radnog dana od ponedjeljka do četvrtka do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana. Za vrijeme vikenda dežurstvo traje od kraja radnog vremena u petak do početka radnog vremena u ponedjeljak. Na isti način radno vrijeme u ODO Sisak je bilo organizirano i u utuženom periodu. Čelnik tijela odnosno ODO-a radi mjesečni popis dežurstava i uobičajeno je da osoba koja je raspoređena temeljem dežurstva za određeni dan i tijekom radnog vremena ODO-a obavlja sve hitne poslove, ali nije rijetko niti da ti poslovi se moraju obavljati i nakon redovnog radnog vremena ODO-a što zbog kratkoće prekluzivnih rokova, a kako i zbog ročišta za istražni zatvor, obavljanja uviđaja, provođenje hitnih dokaznih radnji primjerice ispitivanje svjedoka u dokaznom ročištu pred sucem istrage, izrada zahtjeva za pretragu i druge hitne dokazne radnje. ODO Sisak je jedino Općinsko odvjetništvo na području naše županije, pokriva nadležnost od 11 policijskih postaja i 6 Zavoda za socijalni rad. To je područje velike teritorijalne nadležnosti i nerijetko je slučaj da se uhićuju osobe putem različitih policijskih postaja koje se uhićuju u približno isto vrijeme tako da se nerijetko dogodi da je uhićeno više osumnjičenika u približno isto vrijeme, za svakoga je rok od 16 sati za postupanje u kojih 16 sati nerijetko je već ušao noćni odmor tako da je nerijetko da se postupa prema više osumnjičenih lišenih slobode u toku više sati, a uzimajući u obzir da uhićeni iz područja policijskih postaja izvan Siska minimalno trebaju oko 90 minuta u dolasku u ODO. Naprosto se dogodi da do kraja redovnog radnog vremena se uspije obaviti samo ispitivanje osumnjičenika, a sve ostale radnje padnu u rad izvan redovnog radnog vremena. Naprosto ih je fizički nemoguće poduzeti u okviru redovnog radnog vremena, radi čega je uvedena i obveza dežurstva koje dežurstvo je pokriveno odlukom Županijskog državnog odvjetništva i rasporedom koji je sačinio Općinski državni odvjetnik. Dežurstvo je obvezno za sve dužnosnike odnosno i za državne odvjetnike i zamjenike državnih odvjetnika, po pravilu se nastoji osigurati ravnomjerna zastupljenost u dežurstvu, otprilike 4 dana za svakoga u mjesecu. U to ne ulaze izostanci zbog godišnjih, bolesti i slično kada taj rad dosegne 6-8 dana mjesečno što je na nivou ODO-a izuzetno teško za izdržati. Po završetku dežurstva, zamjenik upisuje u knjigu dežurstva sve radnje koje su poduzete tijekom aktivnog dežurstva. Međutim, zbog količine, ukoliko je privedeno 5-7 osoba u danu desi se da nekad nisu evidentirane sve te radnje zbog nedostatka vremena. Osim u knjigu dežurstva nakon što dođe redovno radno vrijeme, svaki dužnosnik je dužan sastaviti izvješće u aktivnom dežurstvu u kojem navodi točan broj sati koji je proveo u aktivnom dežurstvu i broj predmeta u kojima je postupao iz kojih predmeta se može utvrditi broj radnji koje su poduzete u aktivnom dežurstvu. Odluka o dežurstvu odnosno radu izvan radnog vremena predviđa 2 načina rada izvan redovnog radnog vremena. Jedno je aktivno dežurstvo kada dužnosnik fizički boravi u prostorijama ODO, suda i sl., postupa u predmetu, predlaže dokazne radnje ili ih sam obavlja i sl. Druga vrsta dežurstva je takozvano pasivno koje je osim u odluci ŽDO pobliže regulirano protokolom o suradnji Državnog odvjetništva i policije u kojem su definirane situacije u kojima policijski službenik mora izvijestiti zamjenika u odvjetništvu pa tako i dežurnog zamjenika od kojih su obavezne situacije u slučaju uhićenja neke osobe, ali su također predviđene situacije izvještavanja radi obavljanja konzultacija sa dužnosnikom koje su izuzetno učestale i zbog čega dežurni dužnosnik nije u mogućnosti niti smije ne javiti se na službeni mobitel za vrijeme pasivnog dežurstva niti otići izvan mjesta prebivališta, jer u slučaju potrebe poduzimanja očevida, hitnog ispitivanja ili bilo koje hitne situacije mora u što kraćem roku obaviti dužnu radnju te ujedno i pružiti adekvatnu konzultaciju policijskim službenicima. Pozivi policijskih službenika traju kroz 24 sata te se nerijetko učestalo odvijaju za vrijeme noćnog odmora i tako taj osjećaj da dežurni telefon ne prestaje zvoniti 24 sata. Naravno da zbog takvog načina rada svi dužnosnici iskazuju nezadovoljstvo, jer nakon takve provedene noći nisu ovlašteni ujutro ne doći na posao niti kasniti na posao niti dobiti bilo kakve druge pogodnosti ili beneficije. Aktivno dežurstvo je plaćeno nagradom, koja je u svojoj visini nedostatna za obavljanje takvog posla, čini joj se da je 9 kn po satu bruto. Pasivno dežurstvo se plaća još manje po satu i to čini joj se 6 kn po satu bruto. Ističe da se ne desi rijetko da i sud zakaže istražna ročišta, ročišta za hitnu dokaznu radnju ispitivanja svjedoka izvan radnog vremena suda i radnog vremena ODO, jer sudac koji je taj dan dežuran ne stigne u okviru radnog vremena suda odraditi ta ročišta. Ističe da su nagrade za dežurstva propisane pravilnikom te da ne zna je li se doista isplaćuju te naknade u visini koja je određena pravilnikom.

7. Svjedok I. P., u svom iskazu danom u predmetu ovog suda br. Pr- 30/2023, a koji se sukladno suglasnim prijedlozima stranaka koristi kao dokaz i u ovom postupku, ističe da njegova ustrojstvena jedinica na regionalnoj županijskoj razini obuhvaća 7 ustrojstvenih jedinica konkretno odjela koji se bave specijaliziranim domenama kriminaliteta, pod time misli na opći kriminalitet, ratni zločin, organizirani kriminalitet i terorizam, gospodarski kriminalitet, kibernetiku i kriminalističku tehniku. Osim 7 specijaliziranih odjela kojima je domena rada regionalna i nacionalna razina kriminaliteta ali i lokalna ovisno o pozornosti, intenzitetu, zastupljenosti primjerice ako se radi o počinjenju imovinskih kaznenih djela na području nadležnosti više policijskih postaja. Osim opisanih specijaliziranih odjela kojima rukovodi neposredno nadređen je i za poslove kriminaliteta kao nadzor tih poslova u okviru policijskih postaja koje su ustrojstveno podređene službi kriminalističke policije i koje u svom ustrojstvu imaju policijske službenike koji se bave kriminalitetom lokalne razine. Misli na PP Sisak, Petrinja, Kutina, Dvor, Novska, Gvozd, Sunja, Hrvatska Kostajnica odnosno ukupno 10 policijskih od kojih je jedna specijalizirana prometna policijska postaja. Sam rad krim policije je ustrojen način da prilikom saznanja za događaj koji ima elemente kaznenog djela u bilo koje doba dana i noći, bez obzira na uredovna radna vremena iziskuje kontinuiranu komunikaciju sa tužiteljima ovisno o kvalifikaciji kaznenog djela i nadležnosti pa tako oni redovno budu informirani sa listama dežurnih općinskih i županijskih državnih odvjetnika kao i USKOK-a i sukladno toj činjenici kada je netko dežuran bez obzira na doba dana u cilju pravilne kvalifikacije, obavještavanja samog događaja, utvrđenog činjeničnog stanja, dobivanja naloga za provođenje dokaznih radnji, proces komunikacije između njega, njegovih podređenih, voditelja odjela do razine neposrednih izvršitelja koji su na mjestu događaja traje kontinuirano sa općinskim ili županijskim državnim odvjetnikom, sve u cilju osiguravanja pravilne kvalifikacije, osiguranja dokazana dostatnih za i određivanje uopće osnovanosti dostatne za podnošenje kaznene prijave i cijele procedure u odnosu na kompletno krim istraživanje, bilo da se radi o kaznenom spisu gdje u tom trenutku nije poznat počinitelj ili o onome gdje se postupa prema osobi za koju postoji dovoljna razina sumnje da je počinio kazneno djelo koje je predmet konzultacija. Nakon što se zaprima prijava o štetnom događaju koji ima elemente kaznenog djela, policija izlazi na mjesto kako bi utvrdila istinitost tog štetnog događaja na temelju nekog prijavljenika. Krim policija svaku svoju radnju provjerava i konzultira sa dežurnim državnim odvjetnikom na način da ga se kontaktira telefonski, da mu se prema potrebi dostavljaju na e-mail zapisnici o zaprimanju kaznene prijave, drugi materijalni koji bi mogli osnažiti da se donese pravilna kvalifikacija i pravilno usmjeri daljnji tijek istraživanja. Tada oni dobivaju savjete od dežurnog državnog odvjetnika do situacije kada se dogovaraju termini, predaje pritvorskom nadzorniku, dovođenje na Državno odvjetništvo, osobe za koje smatramo da postoje uvjeti za određivanje istražnog zatvora. Druga situacija je kada državni odvjetnik mahom izlazi na mjesto događaja nakon njihovih dogovora, konzultacija gdje državni odvjetnik u dogovoru sa krim istražiteljem koji zajedno sa njim radi dokaznu radnju npr. uviđaj na licu mjesta, koordinira se tijekom te dokazne radnje, ali ta komunikacija u smislu davanja savjeta, uputa, usmjeravanja traje posebno kad se radi o nepoznatom počinitelju i mjesecima iza toga sa državnim odvjetnika koji duži taj spis neovisno je li on dežuran i neovisno o dobi dana. Može samo iskazati svoje zadovoljstvo da su ljudi od strane Državnog odvjetništva baš kao on dostupni 24 sata dnevno, bili dežurni ili ne, kako na dežurne telefone tako i privatne telefone koje međusobno brojeve imamo. Nikada nije imao situaciju da se dežurni državni odvjetnik ili zamjenik nije javio na naš poziv, a ne malo puta su se čuli i za vrijeme godišnjih odmora.

8. Svjedokinja J. H., u svom iskazu danom u predmetu ovog suda br. Pr-30/2023, a koji se sukladno suglasnim prijedlozima stranaka koristi kao dokaz i u ovom postupku, iskazala je da je u ŽDO Sisak bila državna odvjetnica do 1. travnja 2023., a nadalje zamjenica županijske državne odvjetnice. Po pitanju organizacije dežurstva u ŽDO Sisak, ona može reći da državni odvjetnik i zamjenici koji rade u kaznenom odjelu u obvezi su obavljati dežurstvo izvan redovnog radnog vremena. Organizacija rada službe dežurstvo propisana je općom uputom koju je donijelo Državno odvjetništvo RH br. O-8/11 od 13. listopada 2011. kojom su detaljno opisane njihove obveze. ŽDO je u početku obavljanja službe dežurstva dežuralo i za djela iz općinske nadležnosti, a nakon promjene opće upute i izmjene naše odluke o radu službe dežurstva br. A-50/15 od 6. srpnja 2018. određeno je da ODO obavlja dežurstvo za kaznena djela iz svoje nadležnosti, a ŽDO za djela iz svoje nadležnosti. Po pitanju organizacije rada u službi dežurstva može reći da svi dežurni državni odvjetnici su osim redovnog radnog vremena koji su obavljali u 5 dana u tjednu i ukupno 40 radnih sati pored toga imali pasivna dežurstva odnosno pripravnost, a prema odluci županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika. Svaki mjesec bi državni odvjetnik donosio raspored dežurstva za naredni mjesec koji bi određivao koji je zamjenik dežuran u određenom razdoblju. Dok je u ŽDO služba dežurstva određivana u vremenu od tjedan dana, u ODO služba dežurstva je određivana u nekim drugim vremenskim razdobljima, ovisno o potrebama i mogućnostima, a koliko joj je poznato najčešće od dva radna dana u tjednu odnosno tri dana u vrijeme vikenda. Pasivno dežurstvo je podrazumijevalo da dežurni zamjenik odnosno državni odvjetnik je u obvezi biti u sjedištu državnog odvjetništva odnosno kod kuće, nije se smio udaljavati u druga mjesta iz razloga što je bio obvezan odmah odgovoriti na svaki telefonski poziv policije ili drugog tijela koje bi zvalo državnog odvjetnika. U slučaju potrebe pasivno dežurstvo je prekidano i prelazilo se u aktivno dežurstvo u situacijama kada je trebalo od suda zatražiti npr. nalog za pretragu, kada je trebalo npr. izdati nalog za prepoznavanje, izaći na uviđaj na mjesto događaja, ispitati privedenog osumnjičenika, pristupiti pred suca istrage na ročište za određivanje istražnog zatvora kao i u nekim drugim propisanim situacijama, a koje radnje su bile neodgodive. Svaki dežurni zamjenik je bio u obvezi sve događaje iz dežurstva unijeti u knjigu dežurstva koju su do 2020. vodili u papirnatom obliku, a od 1. siječnja 2020. ŽDO je istu vodio u elektroničkom obliku. Napominje da je svaki zamjenik radi obračuna aktivnog dežurstva morao računovodstvu predati pisanu izjavu u kojoj je navedeno kada i u koje vrijeme je i iz kojeg razloga je prekinuo pasivno dežurstvo i do kada je trajao rad u aktivnom dežurstvu. Napominje također da u vrijeme trajanja pasivnog dežurstva, dežurni državni odvjetnik je imao često telefonske pozive od strane najčešće policije, radi izvješćivanja o događaju koji ima elemente kaznenog djela, radi konzultacija o kvalifikacija kaznenog djela, radi usmjeravanja provođenja izvida i prikupljanja dokaza, kao i svim drugim detaljima koji su se morali dogovoriti odmah, bez odgode. S obzirom da za vrijeme obavljanja tih radnji dežurni državni odvjetnik nije odlazio u prostorije državnog odvjetništva već je iste obavljao iz svoje kuće putem službenog telefona i službenog mail-a radi čega takve radnje dežurni zamjenici nisu uvijek bilježili u knjigu dežurstva jer se isto ne računa kao aktivno dežurstvo iako bi dežurni zamjenik tako znao raditi po čitavu noć i nakon toga ujutro redovno dolaziti na posao. Zamjenik koji bi u dežurstvu radio u tijeku noći ili u tijeku neradnog dana nije imao pravo na slobodan dan ili bilo kakvu drugu povlasticu nakon dežurstva već je morao biti na svom radnom mjestu kao i svi drugi, tako da se često događalo da dežurni zamjenik nema dnevnog ili tjednog odmora.

Ističe da je bilo situacija kada za vrijeme dežurstva dežurnog zamjenika odnosno državnog odvjetnika nije nitko zvao, no bilo je situacija kada bi za vrijeme dežurstva, a sve iza radnog vremena državnog odvjetništva, je državnog odvjetnika odnosno zamjenika stalno netko zvao vezano za dežurstvo.

9. U svom iskazu danom u predmetu ovog suda br. Pr-30/2023, a koji se sukladno suglasnim prijedlozima stranaka koristi kao dokaz i u ovom postupku, I. B. je naveo da je od 1. kolovoza 2018. do 31. prosinca 2021. radio kao zamjenik u ODO Sisak, a od 1. siječnja 2022. do danas radi kao zamjenik ŽDO Sisak. I u ODO i u ŽDO Sisak je radio u kaznenom odjelu i obnašao dežurstva kao i svi ostali zamjenici. U dežurstvu u ŽDO i ODO nema velike razlike osim što ODO u svojoj nadležnosti ima veći broj kaznenih djela zbog čega je veći obim poslova u dežurstvu. ŽDO u radu ima teža kaznena djela pa nema toliko obima kaznenih, ali ima težih kaznenih djela zbog kojih u dežurstvu ima više radnji te često ima više očevida primjerice zbog ubojstava ili primjerice kaznenih djela u prometu sa smrtnom posljedicom. U utuženom periodu i on je dežurao prema rasporedu koji je sačinio županijski državni odvjetnik na kraju mjeseca za slijedeći mjesec. Nije odbio to dežurstvo, te nije bio na bolovanju u cijelom utuženom razdoblju. On je svoje radnje obavljene u dežurstvu upisivao u knjigu dežurstava, a za svako aktivno dežurstvo sastavlja izjavu u kojoj je navedeno u kom vremenu je obavljeno aktivno dežurstvo a koju izjavu je dostavljao u računovodstvo.

10. Podneskom od 17. travnja 2024. tužiteljica je, nakon provedenog financijskog vještačenja precizirala tužbeni zahtjev na način da od tuženice na ime razlike plaće i naknade za pripravnost za period od 1. svibnja 2020. do 31. ožujka 2022. zahtijeva isplatu iznosa od 3.904,12 eur bruto, sa zateznim kamatama.

11. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

12. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u utuženom periodu od 1. svibnja 2020. do 31. ožujka 2022. obnašala dužnost zamjenice općinskog državnog odvjetnika, u Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, kazneni odjel, u kojem periodu je poduzimala radnje iz nadležnosti navedenog državnog odvjetništva, u kaznenim predmetima protiv počinitelja kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, te sukladno ovlastima i dužnostima propisanim zakonom radi ostvarivanja te funkcije, zatim, u postupcima pred županijskim sudom kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda te u prekršajnim postupcima sukladno ovlastima određenim zakonom (čl. 35. Zakona o državnom odvjetništvu, Narodne novine br. 67/18, 126/21, 21/22, dalje: ZDO/18).

13. Odredbama čl. 57. st. 3., 4. i 6. ZDO/18 propisano je da se zamjenici državnih odvjetnika zadužuju pojedinim predmetima na način kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta, da je zamjenik državnog odvjetnika odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik, te da zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu i po ovlaštenju nadležnoga državnog odvjetnika.

14. Tužiteljica je, kao zamjenica općinskog državnog odvjetnika pravosudni dužnosnik (čl. 1. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, Narodne novine br. 10/99, 25/00, 01/01, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 08/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14, 120/16, 16/19, dalje: ZPSDPD), a prema odredbi čl. 1. ZDO/18 tim se zakonom uređuju, između ostalog, ovlasti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, njihova prava i dužnosti, te druga pitanja od važnosti za njihov rad.

15. Prema odredbi čl. 10. ZDO/18 plaće i dodaci na plaću državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se zakonom.

16. Nadalje, odredbom čl. 103. st. 1. ZDO/18 propisano je da državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan, naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima, odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana, pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima, naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva, naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta, naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti te na stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu, a prema odredbi st. 3. istog članka uvjete za isplatu i iznos naknade za obavljanje poslova dežurstva ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom. Pravilnik/19 donesen je na temelju odredbe čl. 103. st. 3. ZDO/18.

17. Prema odredbi čl. 4. st. 1. ZPSDPD plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuju se množenjem osnovice s određenim koeficijentom za pojedinog dužnosnika.

18. Temeljem navedenog je za zaključiti da su imenovanje zamjenika državnog odvjetnika, njihove ovlasti, prava i dužnosti regulirani posebnim zakonima i to ZDO/18 i ZPSDP D

, pa u konkretnom slučaju pri odlučivanju tužbenom zahtjevu tužiteljice valja primijeniti odredbe navedenih ZDO/18 i ZPSDP

D koje su u odnosu na plaće državnih odvjetnika ili zamjenika i druga materijalna prava, pri određivanju kriterija mjerodavnih za njihovo utvrđivanje, posebni zakon, te suprotno navodima tužiteljice nema mjesta primjeni odredaba Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23).

19. Nadalje, sukladno odredbi čl. 52. st. 1. ZDO/18 poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a između ostalog, posebice ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu i skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, a odredbom čl. 53. st. 1. ZDO/18 propisano je da se u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave donose opće upute, odluke, rješenja, zaključci i drugi akti propisani ovim Zakonom te daju obvezne upute i nalozi.

20. Prema čl. 62. st. 1. i 2. Poslovnika državnog odvjetništva (Narodne novine br. 128/19, dalje: Poslovnik/19) dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu, a poslovi koji ne trpe odgodu, kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka ili kad to zahtijevaju zakonski rokovi dovršavaju se bez obzira na redovito radno vrijeme.

21. Nadalje, prema odredbama čl. 63. st. 1. i st. 2. Poslovnika/19 u državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Radno vrijeme počinje u 8.00, a završava u 16.00 sati te je radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.

22. Prema odredbi čl. 63. st. 4. Poslovnika/19 državni odvjetnik može odobriti da zaposlenici mogu započeti s radom između 7 i 9 sati, tako da im radno vrijeme završava nakon provedenih osam sati na radu (klizno radno vrijeme), o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika.

23. Nije sporno između stranaka, a proizlazi i iz iskaza svjedoka L. M., J. H. te I. B. da je u utuženom periodu radno vrijeme Općinskog državnog odvjetništva u Sisku bilo radnim danom od 7,30 sati do 15,30 sati odnosno od 7,00 sati do 15,00 sati, ovisno radi li se o tzv. ljetnom ili zimskom radnom vremenu, a nije sporno niti da je tužiteljica u navedenom radnom vremenu Općinskog državnog odvjetništva u Sisku poduzimala radnje u pojedinim predmetima odnosno obavljala i druge poslove sukladno tom zakonu i po ovlaštenju i po uputama nadležnoga državnog odvjetnika (sukladno odredbama čl. 35. i čl. 57. st. 3., 4., i 6. ZDO/18).

24. Nadalje, prema odredbi čl. 64. st. 1. Poslovnika/19 nakon redovnog radnog vremena državnog odvjetništva, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane organizira se služba dežurstva kako bi se obavile radnje koje ne trpe odgodu. Stavkom 2. istog članka propisano je da se dežurstvo u županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te posebnom državnom odvjetništvu može organizirati na sljedeći način: neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili u pripravnosti, i to radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane prema odluci nadležnog državnog odvjetnika. Sukladno odredbi čl. 64. st. 3. Poslovnika o obavljanju poslova u dežurstvu vodi se knjiga dežurstva elektroničkom obliku u koju se upisuju svi relevantni događaji, a po odluci državnog odvjetnika može se voditi i u papirnatom obliku.

25. Prema odredbi čl. 65. st. 1. Poslovnika/19 državni odvjetnik donosi raspored dežurstva dužnosnika i zaposlenika za razdoblje od najmanje mjesec dana. Rasporedom dežurstava određuju se dužnosnici i zaposlenici koji dežuraju u određene dane, mjesto gdje dežuraju i kontakt podaci: broj dežurnog mobitela, broj fax uređaja i naziv elektroničke pošte za poslove dežurstva.

26. Nadalje, prema odredbi čl. 65. st. 2. Poslovnika/19 državna odvjetništva, u pravilu, dežuraju u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću, a prema odredbama st. 3. i 4. Poslovnika/19 županijski državni odvjetnik može uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučiti da poslove dežurstva za potrebe jednog ili više općinskih državnih odvjetništava s područja županijskog državnog odvjetništva preuzme županijsko državno odvjetništvo te županijski državni odvjetnik može odlučiti da poslove dežurstva obavljaju zajednički općinska državna odvjetništva s područja njegove nadležnosti. U tom slučaju raspored dežurstva donosi općinski državni odvjetnik kojeg odredi županijski državni odvjetnik.

27. Nije sporno između stranaka, a proizlazi i iz iskaza svjedoka L. M., J. H. i I. B., te ujedno iz Odluke Županijskog državnog odvjetništva u Sisku o radu službe dežurstva za područje nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Sisku br. A-50/15-7 od 6. srpnja 2018. (dalje: Odluka od 6. srpnja 2018.), donesene na temelju čl. 21. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15), čl. 5. st. 1. u vezi s čl. 52. Poslovnika državnog odvjetništva (Narodne novine br. 5/14, 123/15) i Opće upute o radu u službi dežurstva broj O-8/11 od 13. listopada 2011. i Izmjena Opće upute od 12. listopada 2012. i 8. travnja 2015., da je, između ostalog, određeno da Općinsko državno odvjetništvo u Sisku obavlja službu dežurstva za kaznena djela i nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Sisku (toč. I. Odluke od 6. srpnja 2018.), da Općinsko državno odvjetništvo u Sisku poslove dežurstva radnim danom obavlja u vremenu od 15,30 do 7,30 sati sljedećeg radnog dana (u vrijeme računanja ljetnog radno vremena od lipnja do kolovoza u vremenu od 15,00 do 7,00 sati sljedećeg radnog dana), a blagdanom i neradnim danom neprekidno, obaveznom nazočnošću u mjestu sjedišta državnog odvjetništva (toč. II. Odluke od 6. srpnja 2018.) te da rasporede dežurnih državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika Općinskog državnog odvjetništva u Sisku donosi općinska državna odvjetnica (toč. III. Odluke od 6. srpnja 2018.), da se raspored dežurstava donosi krajem tekućeg mjeseca za naredni mjesec (toč. V. Odluke od 6. srpnja 2018.) te da se sukladno toč. VI. Odluka od 6. srpnja 2018. primjenjuje od 1. kolovoza 2018.

28. Nije sporno niti da je tužiteljica sukladno odredbi čl. 64. st. 1. Poslovnika/19 i Odluci od 6. srpnja 2018. odnosno rasporedu općinskog državnog odvjetnika (toč. III. Odluke od 6. srpnja 2018.), nakon redovitog radnog vremena Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane dežurala, kako bi se obavile radnje koje ne trpe odgodu, a nije sporno te također proizlazi iz iskaza svjedoka L. M., J. H. te I. B., da je dežurstvo u Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku organizirano radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, dakle, od 15,30 sati do 7,30 sati sljedećeg dana odnosno od 15,00 sati do 7,00 sati sljedećeg dana ovisno radi li se o tzv. ljetnom ili zimskom radnom vremenu, kao i u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane, od 15,30 sati zadnjeg radnog dana do 7,30 sati sljedećeg radnog dana odnosno od 15,00 sati zadnjeg radnog dana do 7,00 sati sljedećeg radnog dana ovisno radi li se o tzv. ljetnom ili zimskom radnom vremenu).

29. Također nije sporno da je za vrijeme na taj način organiziranog dežurstva tužiteljica poduzimala i radnje sukladno navedenim odredbama čl. 35. i čl. 57. st. 3., 4. i 6. ZDO/18.

30. Dakle, tužiteljica tvrdi da se njezin cjelokupan rad u dežurstvu ima smatrati prekovremenim radom u smislu odredbe čl. 65. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22, dalje: ZR) zbog čega smatra da sukladno odredbi č. 94. ZR za takav rad ima pravo na povećanu plaću, dok naknada za dežurstva koja je regulirana Pravilnikom/15 i Pravilnikom/19 po tužiteljici se ne može smatrati povećanom plaćom, a niti je primjerene visine, uzimajući u obzir obveze tužiteljice za vrijeme dežurstva i sva ograničenja koja su joj pri tome nametnuta, te je tužiteljica mišljenja da bi za rad u dežurstvu imala pravo na povećanu plaću analognom primjenom odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine br. 112/17, 16/18, 2/19, 119/19 i 66/20, dalje: KU/17) i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine br. 56/22 i 127/22, dalje: KU/22) odnosno odredaba čl. 38. st. 1. i st. 4. KU/17 i čl. 38. st. 1. i st. 7. KU/22 prema kojima se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, a za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, isplaćuje se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva odnosno 10 % od iznosa sata rada osnovne plaće u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

31. S druge strane, tuženica tvrdi da je tužiteljica u radnom odnosu kao pravosudni dužnosnik, da su njezina prava i obveze regulirane Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine br. 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15., dalje: ZDO/09) i Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine br. 67/18 i 21/22, dalje: ZDO/18) zbog čega konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba ZR te tuženica ističe da je visina naknade za dežurstva tužiteljice propisana Pravilnikom/15 koji je donesen na temelju odredbe čl. 46. st. 2. ZDO/09 i Pravilnikom/19 koji je donesen na temelju odredbe čl. 103. st. 4. ZDO/18, u kojoj visini i prema stvarno provedenom vremenu u dežurstvu je u konačnici tužiteljici i isplaćena naknada za dežurstva u utuženom periodu.

32. Dakle, odredbama ZDO/18, a niti drugim propisom, nije regulirano radno vrijeme pravosudnog dužnosnika, međutim u skladu s Poslovnikom/19 i dnevnim rasporedom radnog vremena Općinskog državnog odvjetništva u Sisku od strane općinskog državnog odvjetnika, tijekom utuženog perioda, radno vrijeme Općinskog državnog odvjetništva u Sisku određeno je u trajanju od 40 sati tjedno, kroz pet radnih dana, te je tužiteljica upravo u navedenom radnom vremenu Općinskog državnog odvjetništva u Sisku poduzimala radnje sukladno odredbama čl. 35 i čl. 57. st. 3., 4. i 6. ZDO/18 zbog čega je mišljenje suda da je plaća koja je propisana odredbom čl. 4. st. 1. ZPSDPD, u vezi s odredbom čl. 103. st. 1. ZDO/18, i koja je u konačnici tužiteljici kao zamjenici općinskog državnog odvjetnika i isplaćena, tužiteljici isplaćena za poduzimanje navedenih radnji u radno vrijeme Općinskog državnog odvjetništva u Sisku.

33. Nadalje, služba dežurstva ustrojava se, prema odredbi čl. 64.st. 1. Poslovnika/19, nakon redovnog radnog vremena iz odredbe čl. 63. st. 1. Poslovnika/19, a prema odredbi čl. 64. st. 2. Poslovnika/19 neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili u pripravnosti, te Poslovnik/19, a niti ZDO/18 ne razlikuju pojmove “pasivno” i “aktivno” dežurstvo.

34. U utuženom periodu na snazi je bio Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (Narodne novine br. 64/19, dalje: Pravilnik/19).

35. Prema odredbi čl. 2. Pravilnika/19 sucima, državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika pripada naknada za dežurstvo (aktivno i pasivno) koje se obavlja radnim danom izvan redovitog radnog vremena suda i državnog odvjetništva te u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane, razmjerno broju sati provedenom u aktivnom ili u pasivnom dežurstvu. Aktivno dežurstvo je dežurstvo u zgradi suda i državnog odvjetništva te obavljanje službene radnje suca, državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika koja ne trpi odgodu izvan zgrade suda i državnog odvjetništva. Pasivno dežurstvo je obvezatna prisutnost suca u mjestu sjedišta suda odnosno državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u mjestu sjedišta državnog odvjetništva.

36. Nadalje, prema odredbama čl. 3. Pravilnika/19 sucima županijskih sudova, ravnatelju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i njegovim zamjenicima, županijskim državnim odvjetnicima, zamjenicima županijskih državnih odvjetnika, općinskim državnim odvjetnicima i zamjenicima općinskih državnih odvjetnika te sucima općinskih sudova određuje se novčana naknada za svaki sat aktivnog dežurstva radnim danom izvan redovitog radnog vremena u iznosu od 37,50 kuna bruto, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane u iznosu od 45,00 kuna bruto. Sucima, državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika iz stavka 1. ovog članka određuje se novčana naknada za svaki sat pasivnog dežurstva radnim danom izvan redovitog radnog vremena u iznosu od 6,00 kuna bruto, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane u iznosu od 7,50 kuna bruto. Ako je mjesto obavljanja službene radnje koja ne trpi odgodu različito od mjesta sjedišta suda odnosno sjedišta državnog odvjetništva, sucu odnosno državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika se vrijeme koje je proveo na putu od mjesta sjedišta suda odnosno sjedišta državnog odvjetništva do mjesta obavljanja službene radnje i natrag, u radne dane izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane, uračunava u vrijeme aktivnog dežurstva.

37. Sukladno odredbi čl. 4. Pravilnika/19 ako sudac, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika nije aktivno dežurao cijeli sat, naknada mu se obračunava kao za cijeli sat aktivnog dežurstva ukoliko je aktivno dežurao najmanje 30 minuta.

38. Dakle, Pravilnik/19 razlikuje dežurstvo državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika iz čl. 64. st. 1. Poslovnika/19 kao aktivno ili pasivno dežurstvo, te pod aktivnim podrazumijevaju dežurstvo u zgradi državnog odvjetništva te obavljanje službene radnje državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika koja ne trpi odgodu izvan zgrade suda i državnog odvjetništva, a pod pasivnim dežurstvom smatra obvezatnu prisutnost državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u mjestu sjedišta državnog odvjetništva te reguliraju visinu naknade za dežurstvo ovisno radi li se o aktivnom ili pasivnom dežurstvu.

39. Nije sporno da je tužiteljica u utuženom periodu službu dežurstva obavljala obaveznom nazočnošću u mjestu sjedišta državnog odvjetništva (toč. II. Odluke od 6. srpnja 2018.), i to u smislu odredbe čl. 64. st. 1. Poslovnika/19 u skladu s mjesečnim rasporedom općinskog državnog odvjetnika (čl. 65. st. 1. Poslovnika/19, toč. III. Odluke od 6. srpnja 2018.), te da je o obavljenom dežurstvu kao i poduzetim radnjama koje ne trpe odgodu vođena evidencija u obliku knjige dežurstva (čl. 64. st. 3. i čl. 6. Poslovnika/19).

40. Iz izjava tužiteljice o prekidu pasivnog dežurstva tijekom utuženog perioda proizlaze dani i sati u kojima je prekinuto dežurstvo, kao i vrijeme i predmeti u kojima je poduzimala radnje koje ne trpe odgodu, zatim, iz evidencije rada u dežurstvu za tužiteljicu vidljiv je obračun sati i naknade za dežurstvo, a iz obračunskih isprava za isplatu plaća proizlaze sati "aktivnog" i "pasivnog" dežurstva kao i visina isplaćene naknade za dežurstva, koje sve činjenice između stranaka također nisu sporne.

41. Pod pojmom pripravnosti iz čl. 64. st. 2. Poslovnika/19, po mišljenju ovog suda, smatra se vrijeme u kojem je državni odvjetnik ili zamjenik pripravan odazvati se pozivu za poduzimanje radnji ako se pokaže takva potreba, pri čemu se državni odvjetnik ili zamjenik ne nalazi na mjestu na kojem se te radnje poduzimaju, dakle, ne nalazi se u zgradi državnog odvjetništva niti obavlja kakve službene radnje izvan zgrade koja ne trpi odgodu, a koji pojam odgovara sadržaju "pasivnog" dežurstva propisanog Pravilnikom/19.

42. Dežurstvo tužiteljice kao zamjenice općinskog državnog odvjetnika u utuženom periodu je prema Odluci od 6. srpnja 2018. nakon redovnog radnog vremena Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, blagdanom i neradnim danom, neprekidno, obveznom nazočnošću u mjestu sjedišta državnog odvjetništva predstavlja pripravnost u smislu odredbe čl. 64. st. 2. Poslovnika/19 odnosno "pasivno" dežurstvo sukladno Pravilniku/19.

43. Za vrijeme provedeno u obavljanju takvog dežurstva (pripravnost prema čl. 64. st. 2. Poslovnika/19, "pasivno" dežurstvo prema Pravilniku/19) tužiteljica prema odredbi čl. 103. st. 1. toč. 6. ZDO/18 ima pravo na naknadu, i to u visini propisanoj Pravilnikom/19 iz razloga što je Pravilnik/19 donesen na temelju odredbe čl. 103. st. 4. ZDO/18.

44. Naime, ovaj sud sukladno odredbi čl. 5. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/13, 33/15, 82715, 82/16, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24) sudi na temelju Ustava, pravne stečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih izvora prava, u konkretnom slučaju važećih odredaba ZDO/18 i ZPSDPD dok eventualno preispitivanje odredaba podzakonskih akata, konkretno Pravilnika/19 (donesenog na temelju ZDO/18), sukladno odredbi čl. 38. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (Narodne novine br. 99/99. i 29/02, dalje: UZUS), u smislu njihove suglasnosti s Ustavom i zakonom, može samo biti samo predmetnom odlučivanja pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (čl. 53. st. 1. UZUS).

45. Stoga, kraj važećih odredaba ZDO/18 i ZPSDPD kojima je regulirano pitanje plaća državnih odvjetnika i zamjenika kao pravosudnih dužnosnika te odredaba ZDO/18 i Pravilnika/19 kojima se uređuju naknade za dežurstva nema mjesta utvrđivanju od strane suda primjerene plaće ili naknade za dežurstvo kako to predlaže tužiteljica. Iz navedenog razloga na odluku ovog suda nisu od utjecaja iskazi svjedoka L. M., J. H., I. P. te iskaz I. B. kao i tužiteljice u dijelu u kojem isti iskazuju o težini nametnutih ograničenja u obavljanju obveze dežurstva.

46. Međutim, poduzimanje radnji u smislu odredaba čl. 35 i čl. 57. st.

3., 4., i 6. ZDO/18, u zgradi državnog odvjetništva ili u obavljanju službene radnje koja ne trpi odgodu izvan te zgrade, izvan redovitog radnog vremena državnog odvjetništva te u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane nije dežurstvo, te državni odvjetnik ili zamjenik i za vrijeme koje je proveo poduzimajući navedene radnje ima pravo na plaću prema odredbi čl. 103. st. 1. ZDO/18.

47. Dakle, utvrđenje iz Pravilnika/19 da obavljanje službenih radnji državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika koja ne trpi odgodu predstavlja dežurstvo ("aktivno") nema uporišta na odredbama ZDO/18, a niti na odredbama Poslovnika/19.

48. Stoga, po mišljenju ovog suda tužiteljica, kao zamjenica općinskog državnog odvjetnika, i za poduzimanje radnji sukladno odredbama čl. 35. i čl. 57. st. 3., 4., i 6. ZDO/18, izvan redovnog radnog vremena Općinskog državnog odvjetništva u Sisku te u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane (čl. 64. st. 1. Poslovnika/19) ima pravo na plaću (čl. 103. st. 1. ZDO/18) propisanu odredbom čl. 4. st. 1. ZPSDPD, a ne na naknadu za dežurstvo.

49. Radi izračuna utuženog potraživanja, po prijedlogu tužiteljice, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku V. P. koji je u svom pismenom nalazu i mišljenju od 8. 2. 2024., izrađenom na temelju obračuna plaća, tablica dežurstva dužnosnika i izjava o prekidu dežurstva za utuženi period, iznio da razlika između isplaćenih iznosa u aktivnom dežurstvu i izračunatih iznosa u aktivnom dežurstvu uzimajući u obzir uvećanje po kategoriji i dobu dana kada je isti sat ostvaren (uvećanje da li je sat ostvaren u jutarnjem radu, smjenskom, popodnevnom ili noćnom radu kao i činjenici da li je sat ostvaren radnim danom od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom ili na dane državnih blagdana praznika) prema odredbama čl. 38 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN br.112/17,

12/18,2/19,119/19,66/20,56/22 i 127/22) iznosi 2.197,45 eur. Nadalje, vještak navodi da razlika između isplaćenih iznosa u pasivnom dežurstvu i izračunatih iznosa u pasivnom dežurstvu uzimajući u obzir uvećanje po kategoriji i dobu dana kada je isti sat ostvaren (uvećanje da li je sat ostvaren u jutarnjem radu, smjenskom, popodnevnom ili noćnom radu kao i činjenici da li je sat ostvaren radnim danom od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom ili na dane državnih blagdana i praznika) prema odredbama čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN br.112/17,

12/18,2/19,119/19,66/20,56/22 i 127/22) iznosi 1.706,67 eur. Vještak nadalje navodi da eventualna razlika naknade za sate aktivnog dežurstva prema visini, odnosno cijeni satnice koja je obračunata tužitelju za sate redovnog rada, te da od tako izračunatih sati/iznosa odbije već isplaćene iznose za sate u aktivnom dežurstvu sve za period od 1. kolovoza 2018. do 28. veljače 2023.godine iznosi 864,34 eur.

50. Stranke nisu imale prigovora nalazu i mišljenju vještaka V. P. te ga ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručno i obrazloženo.

51. Dakle, tužiteljici je za poduzimanje radnji odredbama čl. 35. i čl. 57. st. 3., 4., i 6. ZDO/18, izvan redovnog radnog vremena Općinskog državnog odvjetništva u Sisku te u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane (čl. 64. st. 1. Poslovnika/19) za utuženi period od 1. 5. 2020. do 31. 3. 2022. (prema evidenciji koju dostavlja tuženik – sati "aktivnog" dežurstva), na ime plaće utvrđene odredbom čl. 4. st. 1. ZPSDPD dosuđen iznos od ukupno 864,34 eur (iznos preostao nakon umanjenja za iznose naknada koje su tužiteljici za taj period isplaćene sukladno odredbama Pravilnika/15 i Pravilnika/19), prema izračunu i po mjesecima kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka V. P. (konvertirano u eur prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

52. Tužiteljici je na dosuđeni iznos dosuđena i zatezna kamata, temeljem odredaba čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) i to od datuma dospijeća kako je to tužiteljica zatražila tužbenim zahtjevom, imajući u vidu da je tužiteljica zatražila isplatu zatezne kamate od kasnijeg datuma od datuma svake isplaćene plaće tijekom utuženog perioda.

53. Prema odredbi čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima , sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom čl. 156. st. 1. ZPP s time da se u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici omjer uspjeha u parnici određuje sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP na način da će sud najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

54. Sukladno tome, tužiteljica je po osnovi uspjela 50 %, a po visini 22 %, pa je u konačnici uspjela u omjeru od 36 % (50%+22%=72%:2). Nastavno, tuženik je u odnosu na osnovu uspio s 50 %, a po visini u omjeru od 78 %, odnosno u konačnici 64% (128%:2). Stoga uspjeh tužiteljice iznosi 28% (64%- 36%).

55. Nadalje, imajući u vidu stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi K. protiv H. (presuda od 18. srpnja 2013, zahtjev br. 28963/10) koje je taj sud detaljnije razradio i u presudi C. i B. protiv H. (presuda od 6. rujna 2016., zahtjev br. 72152/13), a koja se odnosi na parnični predmet u kojem je zahtjev za naknadu štete protiv R. H. bio u cijelosti odbijen, neovisno o ishodu spora može se razmatrati je li postignuta pravedna ravnoteža između općeg interesa (legitimnog cilja kojem teži pravilo naknadi troškova) i prava tužiteljica na

temelju čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.

56. Prema čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori - broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06, 2/10, dalje: Konvencija) svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Nitko ne može biti lišen svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

57. U svjetlu navedenih odluka Europskog suda za ljudska prava nalog za plaćanje troškova postupka prema kojem su tužiteljice obvezane platiti troškove zastupanja države u državni proračun predstavlja miješanje u pravo tužiteljica na mirno uživanje vlasništva.

58. Načelo iz odredbe čl. 154. st. 1. ZPP prema kojem onaj tko izgubi spor plaća troškove protivnoj stranici samo po sebi ne može se smatrati protivnim čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju, pa bi i država čiji proračun nije neograničen trebala uživati zaštitu od neutemeljenih parnica (tako i u odlukama K. protiv H. i C. i B. protiv H.) slijedom čega zahtjev tuženice za naknadu parničnih troškova, a potom i obvezivanje tužiteljica na naknadu troškova tuženici u ovom predmetu teži legitimnom cilju. Stoga je, prema ocjeni ovog suda, miješanje države u pravo tužiteljica na mirno uživanje vlasništva bilo zakonito.

59. U svakom predmetu koji uključuje eventualnu povredu čl. 1. Protokola uz Konvenciju sud mora utvrditi je li zbog miješanja države neka osoba morala snositi nerazmjeran i prekomjeran teret (VSRH Rev 89/2021-2).

60. U ovom predmetu tužiteljica je podnijela tužbu radi isplate razlike plaće i naknade za pripravnost, s tužbenim zahtjevom je uspjela djelomično, što znači da je svoje pravo na isplatu razlike plaće morala ishoditi u sudskom sporu s tuženicom R. H., a s druge strane, tuženicu R. H. zastupa državno odvjetništvo čiji se troškovi procjenjuju na temelju odvjetničkih nagrada iako se isto zapravo financira iz državnog proračuna i, samim time, nije u istom položaju kao odvjetnik.

61. Slijedom iznesenog, a imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, te u konačnici uzimajući u obzir i visinu ukupnih troškova postupka u odnosu na tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužiteljica uspjela u sporu, za zaključiti je da odmjeravanjem naknade dijela ukupnih troškova postupka tuženici u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP (72 %) ne bi bila postignuta pravična ravnoteža odnosno da plaćanje navedenih troškova za tužiteljicu predstavlja prekomjeran teret, što bi dovelo do povrede čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.

62. Stoga je valjalo odlučiti da je tuženica dužna tužiteljici naknaditi parnični trošak koji se odnosi na trošak vještačenja u iznosu od 331,81 eur, a u odnosu na preostali parnični trošak zastupanja stranaka da svaka stranka snosi svoje troškove.

63. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 28. svibnja 2024.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženici po zz