REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Gr 1-219/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužitelja H.-T. d.o.o., OIB … iz Z., zastupanog po punomoćniku D. D., odvjetniku iz Z., protiv tuženice K. R. V. OIB …, iz V. G., radi isplate, u postupku za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Povrv-78/2024., dana 28. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovoj pravnoj stvari-predmetu određuje se Općinski sud u Novom Zagrebu.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Velikoj Gorici je u predmetu poslovni broj Povrv-78/2024., od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u tom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.
2. U prijedlogu za delegaciju navodi da je tuženica je protiv svih sudaca građanskog odjela Općinskog suda u velikoj Gorici podnio kaznene prijave Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kao i u nizu drugih predmeta koje tužitelj vodi pred tim sudom protiv tuženice, što je vidljivo iz obavijesti OORH-e, zaprimljene u tom sudu pod brojem Su-656/18., 11. prosinca 2018., što po mišljenju tog suda predstavlja važan razlog u smislu odredbe članka 68. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP), da se odredi drugi stvarno nadležni sud.
3. Zahtjev je osnovan.
4. Odredbom članka 68. stavka 1. ZPP-a propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi, a prema st. 3. te odredbe o zahtjevu prvostupanjskog suda iz st. 1. čl. 68. ZPP-a odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste.
5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano čl. 29. st.1. Ustava Republike i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
6. 1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
6. 2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
5. 3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
7. Po ocjeni ovog suda okolnost da je tuženica protiv svih sudaca građanskog odjela Općinskog suda u Velikoj Gorici podnijela kaznene prijave Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, podnijela kaznene prijave Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, u objektivnom smislu predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda Velikoj Gorici.
8. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. i 3. ZPP-a prihvaćen prijedlog Općinskog suda u Velikoj Gorici za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 28. svibnja 2024.
Sudac
Ivan Vučemil, v.r.
